000464 |
Previous | 2 of 15 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
&; ,; C.,J "Ч 1 1 '( 1 h i t f ll"f 1 ' 44 t Л' 2- - NASE NOVINE, September 21, 1983. SLABI IZGLEDI Visoka stopa nezaposlenosti me-d- u omladinom (izmedu 15 i 24 godine) бе ostati visoka do 1985., mozda i 1986., kaze se u jednom dokumentu federalnog ministarstva za zapoSljavanje, pripremljenom na osnovu informacija ministarstva financija i Conference Board of Canada. Nezaposlenost medu omladinom sada iznosi 19.4 posto. Da li su farmeri krivi za visoke cijene? Evo Sto o tome pise farmer Frank Buxton iz ontarijskog mjesta Col-born- e: "Ja dobijem 10 centi za funtu (pound) jabuka za koje potroSafi plati 39 do 79 centi. "Ja dobijem 15 do 25 centi za kukuruz u papirnatoj vre6ici a vi platite oko jednog dolara. "Od 60 do 95 posto troSkova hrane kontroliSu gradovi (Sitaj: korporaci-je)- , koji odreduju cijene bez ikakvog ибебба farmera i trziSnih odbora." Rijetki su slu6ajevi kad farmeri odreduju cijene; to je u rukama onih koji kupuju od farmera i prodaju potro§a6ima. Sta ka2u novi demokrati? Gradskoj upravi Toronta je bio podnijet prijedlog da osudi Sovjet-sk- i Savez zbog obaranja juzno-korej-sk- og aviona. Protivtoga su glasali i clanovi Nove demokratske partije Gilbert, Layton, Reville, Sewell i Pantalone. Posljednji je rekao da su za taj slucaj krive Sjed. Drzave isto koliko i Sovjetski Savez. LJUDSKEBRIGE Tri najvece brige covjeka Zapada danas su: nezaposlenost, strah od nuklearnog rata i trka u naoruzanju. Ovo je bilanca ankete provedene nedavno u zemljama Zapada. Clanstvo lokala 1005 unije беИб-ni- h radnika (United Steelworkrs) u Hamiltonu je uznemireno. Razlog za to je suspendiranje njihovog pred-sjedni- ka Cecila Taylora. On je suspendiran u mjesecu augustu. Za to je glasalo 66 6lanova, protiv 65. Mnogi vjeruju da to potje6e od glavnih voda unije u Sjed. Drza-vama. Clanstvo lokala 1005 sastoji se od radnika koje zapoSljava velika kom-pani- ja Stelco i ima ih viSe hiljada. Kome smeta Cecil Taylor i zaSto? Njega optuzuju da je povredio unijsku konstituciju i da je ograni-cava- o pravo nekih odbornika lokala 1005 da budu oslobodeni od posla kako bi mogli da viSe sudjeluju u vodenju poslova unije. Glavno vodstvo unije u Pitt-sburgh je imenovalo kanadskog direktora zapadne sekcije Lena Sti-ven- sa da provedu istragu. Oni su potvrdili optuzbu. Glavni ured je odStampao njihovu odluku i kopiju dostavio 6lanovima unije. Pozadi toga je unijski sekretar Lynn Will-iams. On je Kanadanin i namjerava PRhOiTsEteSrTiICpnroogtiv PISANJA Torontski list Star je grubo pisao o obaranju juzno-korejsk- og aviona. Objavio je i uvodnik na prvoj stranici. Protiv toga su protestirali neki citaoci. Wilson Hartford pise: "Potresla me histerija vaSeg uvod-nik- a na prvoj stranici. Sigurno je da postoji mnogo pitanja koja treba postaviti, a sva ona ne optuzuju Sovjete. Vi ste pocinili sebi, u ime traakcoionraaslnpoirgivzaucrnkaolmizmoas,je6laojsnuo§ucsulu".gu Alan Rosenthal pise: "Ja smatram da je koli6ina i ton obavjeStenja koja ste dali incidentu krajnje neprikladan. Vrhunac ste do-stig- li 3. septembra kad ste objavili uvodnik na prvoj stanici, gdje on ne spada. "To nije bio obican komercijalni avion koji je oboren. Avion koji nezakonito leti iznad "neprijatelj-skih- " raketnih baza je vojni avion. Prava krivnja lezi u vjerovanju da se ljudi mogu ubijati u ime militarizma, dozvoljavajuci Sjed. Drzavama da vrse masovna ubijstva u El Salvado-ru- , a Sovjetski Savez da upadne u Afganistan, a obe zemlje da nago-milaj- u ogromne коИбте nuklearnog oruzja". Kako se novi konzervativni lider Brian Mulroney drzi prema Reaga-novo- m ratu u Centralnoj Americi? Evo sto o tome piSe Helen Barr u torontskom listu Star: "Procitala sam nekoliko 6lanaka o Briana Mulroneya imenovanju Sin-clair Stevensa za kritidara vanjskih poslova u vladi u sjeni, a u svima se Sinclair pn'kazuje kao desnicar koji podupire ameridku politiku u Cen-tralnoj' Americi. Nitko nije spome-nu- o da se sam Mulroney, dok se odmarao na Bermundi, izjasnio u sluzbenom listu (Royal Gazette) da podupire politiku Ronalda Reagana u Centralnoj Americi". da se kandidira za pred sjed nika kad sadasnji glavni predsjednik Loyd McBride odstupi. Docquier i Ste-vens su Williamsovi ljudi. Taylora treba odstraniti zato sto on ne amenuje Williamsu. On je napredan tredunionist. Nedavno je bio sazvan miting lokala 1005 da diskusira optuzbe protiv Taylora i na njega je doslo vise hiljada 6lanova. Novi predsjed-nik Bryan Atkinson je otkazao taj miting pod izgovorom da prisutnih ima vise nego mjesta. Proslog ponedjeljka odrzan je novi miting uz prisustvo 1100 б1апо-v- a. Za Taylora je glasalo 525 6lanova, protiv 468. Taylorovi pri-stali- ce su ga iznijeli iz dvorane na rukama. On smatra da su lazne optuzbe protiv njega propale, a ako ne bude vra6en na polozaj predsjednika, traziti бе intervenciju suda. Kolektivni ugovor izmedu unije i Stelco istice u julu idu6e godine. Zato je vazno da se ovaj sukob sto prije obustavi. i stvore uvjeti za uspjeSne pregovore s kompanijom. Celicni radnik $TA Ce biti S ZDRAVSTVENIM OSIGURANJEM? Monica Begin, federalni ministar zdravlja je proslog tjedna razgova-ral- a s provincijalnim ministrima zdravlja o zdravstvenom osiguranju (medicare). Kanada je ranije imala vrlo dobro osiguranje, ali je iznakazeno, a zato su krive provincijalne konzervativne vlade, koje su dozvolile lijecnicima da posebno napladuju za svoje usluge. A to je dozvoljeno i bolni-cam- a. Osiguranje je ozbiljno ugrozeno. Ako se tako nastavi, lijecenje бе biti osigurano samo onima koji mogu da plate. Siromasni gradani ce biti zapostavljeni. Begin je istupila protiv. Ona trazi da lijecnici i bolnice prestanu sa ubiranjem posebnih naplata. Zapri-jetil- a je da ce smanjiti federalni doprinos provincijama koje dozvo-Ijavaj- u ekstra naplate. Receno je, na primjer, da ce provincija Ontario zbog toga izgubiti 50 milijuna dolara godisnje. Neki tvrde da je ona takav stav zauzela zbog izbora koji ce se odrzati iduce godine. Konzervativac Brian Mulroney je a Racuna se da u Kanadi ima vi§e od milijun i pol muSkaraca i zena koji rade po nekoliko sati na dan, ili u tjednu. To su "part-time- " radnici i radnice. Prije godinu dana federalna vlada je odlucila da provede istragu o njihovom polozaju. Zadatak je po-vjer- en gospodi Joan Wallace, ranijoj novinarki. Njezin je zakljucak da su ti radnici i radnice izlozeni diskriminaciji, i to ne samo oni koji rade privatno, tj. za razne kompanije, vec i oni koji rade za drzavne ustanove. Ona tvrdi da diskriminaciju vrse i pojedine rad-nic- ke unije, radi zastite svog clan-stv- a a to cine i pojedini zaposleni radnici i radnice. Oni rade za nize pla6e, bez penzija i beneficija koje imaju zaposleni. KAMPANJA ZA 200 PRETPLATA NOVIH Ako zelite vaS list na 16 strana, potrudite se da uspe naSa kampanja za 200 novih pretplata. Rok je kratak, samo do 1. novembra. NIcnique Begin spreman da — ako postane premijer — dozvoli provincijama da nastave praksu koja ugrozava zdravstveno osiguranje, on bi im samo dao vise novca. SpaSavanje zdravstvenog osigu-ranj- a zavisi uglavnom od sirokih slojeva naroda. Nemaju ni nezaposlenickog osigu-ranj- a ako ne rade 15 sati u tjednu. Iznimku cine bolni6arke i bolnicki radnici, ucitelji i unionizirani trgo-vac- ki sluzbenici, oni su uglavnom tretirani kao i zaposleni. Njezin je prijedlog da se zakon promijeni i "part-tim- e" uposlenici-m- a osigura ista placa i beneficije' koje imaju zaposleni. BesposleniS-k- u ротоб bi primal i ako rade osam sati u tjednu. Ministar rada 'Andre Quellet se povoljno izrazio o njezinim preporu-kam- a, ali ipak nije sigurno da ce biti usvojene jer poslodavci su protiv. Predstavnici radnickih unija su kaza-l- i da nisu zadovoljni s svim sto ргерогиба, ali u glavnom prihva6aju. Ona kaze da se broj ovako zaposlenih pove6ava i krajem stolje-c- a tako ce biti zaposleno 20 posto radne snage. Gospoda Wal lace je navela da broj onih koji rade puno radno vrijeme i joS "part-time- " poslove ne pred-stavl- ja ozbiljan problem jer iznosi samo 2 posto. IzvjeStaj zauzima 272 stranice. =ЕШИШk.A.j.M-WMiH.l- w T.3,1," Published everv Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC., 119 Spadlna Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: 593-502- 5 IZDAVACKl SAVET: Milos Grubic, Vojin Grbid, Josip Kovaiic, Stanko Muzdeka, Milene Bolid, Ivica JuriSid, Ana Durovic, Lepa Rajnovid, Boriilav NoSkovid, Rozalija Divjakovic, Duto Maljkovlc, Ivan Prlbanit, Mile Baljak, llija Bubalo, Pavao Radmanlc, Boia Pavkovid, Ostoja Kovaievid, Viktor Atat, DuSan Stanar, Mttijan' Peirovic, John Severinski, Luis Gregurac, Mate Sinus, Martin Karavanic, Paul KuSinic, Ivan Boban, Peko Dmitrovid, Milica Mluchln, A.Gerlach, I eo Qacci. . REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacrf ' Stjepan MloSid (dfuSlveno-polilidk- a pitanja), Dan,1 Pixiados (di'uStvena pllanja r knjliovnost), Katarina Kosiic (poezlja 1 aktuolne tme), Jelena Gavrilovid (llteralura I umetnost za decu), Boiko Mladonovii, Anka Nozinld. STALN1 DOPISNICI: DuSan Putmk (Chicago), Mtrgaret Sar6evic (Los Angeles), Sofo Spaiok (New York), Frank Fudurid (Vancouver), Josip Slanid — Stanios (Rim, Italija), Darb Tapkanjt (Pariz, Francuska), Lopa Toofanovid (Romscheid, Zap.Nemadka), Mira Strbac (.".nz) SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovii (nauka I drustvo), Pro. Ivan Dolenc (Slovenska Котбка I kullurna publlclsUka u Amerlcl), Anton Kostelac' (reportaze 1 price Iz Iseljenickog zlvoia). DOPISNICI iZ JUGOSLAVIJE: Or. Mirko Markovld, Luka Markovii, Petar Kurtic, Mitos Kordic, Aleksandar Cine, Slrahinja Malatii, Novica Mllic. FOTO REPORTER: Safari Bodic, Aron Koen, Jordan Vasiljevid. XL JUGOSLAVI-JE: M Vasiljevid — LILO. Subscription: $25.00 per year. (First Cluss Mail extra). Slnyle coplos 50 cents. Advertising rutes on request. Second class Mail Registration NO. 0378. "Naiu novin" izlaze srljedom. Pretplata Iznosi $25.00 godiSnje; pojedini primjerak ' 50 centi. CJene ogla:a na zahtjev "Na5e novlno" su nasljednik, "Jedlnstva", kome su prothodill listovl: "Novosti", "Srpskl Glasnik", "Edlnost"," "Slobodna Mlsao", "Pravda" j Г.ог1л", lo I N.iodni Glasnik" I drugl naprednl listovl koji su mu prethodili u Sjedlnjenln) Driavama. Redakcija odgo,ara za nepotpisane mateiijale. Potpisani clancl Izrazavaju mlSljenje aulora. Dopisl se ne vradaju.
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, October 26, 1983 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1983-09-21 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000219 |
Description
Title | 000464 |
OCR text | &; ,; C.,J "Ч 1 1 '( 1 h i t f ll"f 1 ' 44 t Л' 2- - NASE NOVINE, September 21, 1983. SLABI IZGLEDI Visoka stopa nezaposlenosti me-d- u omladinom (izmedu 15 i 24 godine) бе ostati visoka do 1985., mozda i 1986., kaze se u jednom dokumentu federalnog ministarstva za zapoSljavanje, pripremljenom na osnovu informacija ministarstva financija i Conference Board of Canada. Nezaposlenost medu omladinom sada iznosi 19.4 posto. Da li su farmeri krivi za visoke cijene? Evo Sto o tome pise farmer Frank Buxton iz ontarijskog mjesta Col-born- e: "Ja dobijem 10 centi za funtu (pound) jabuka za koje potroSafi plati 39 do 79 centi. "Ja dobijem 15 do 25 centi za kukuruz u papirnatoj vre6ici a vi platite oko jednog dolara. "Od 60 do 95 posto troSkova hrane kontroliSu gradovi (Sitaj: korporaci-je)- , koji odreduju cijene bez ikakvog ибебба farmera i trziSnih odbora." Rijetki su slu6ajevi kad farmeri odreduju cijene; to je u rukama onih koji kupuju od farmera i prodaju potro§a6ima. Sta ka2u novi demokrati? Gradskoj upravi Toronta je bio podnijet prijedlog da osudi Sovjet-sk- i Savez zbog obaranja juzno-korej-sk- og aviona. Protivtoga su glasali i clanovi Nove demokratske partije Gilbert, Layton, Reville, Sewell i Pantalone. Posljednji je rekao da su za taj slucaj krive Sjed. Drzave isto koliko i Sovjetski Savez. LJUDSKEBRIGE Tri najvece brige covjeka Zapada danas su: nezaposlenost, strah od nuklearnog rata i trka u naoruzanju. Ovo je bilanca ankete provedene nedavno u zemljama Zapada. Clanstvo lokala 1005 unije беИб-ni- h radnika (United Steelworkrs) u Hamiltonu je uznemireno. Razlog za to je suspendiranje njihovog pred-sjedni- ka Cecila Taylora. On je suspendiran u mjesecu augustu. Za to je glasalo 66 6lanova, protiv 65. Mnogi vjeruju da to potje6e od glavnih voda unije u Sjed. Drza-vama. Clanstvo lokala 1005 sastoji se od radnika koje zapoSljava velika kom-pani- ja Stelco i ima ih viSe hiljada. Kome smeta Cecil Taylor i zaSto? Njega optuzuju da je povredio unijsku konstituciju i da je ograni-cava- o pravo nekih odbornika lokala 1005 da budu oslobodeni od posla kako bi mogli da viSe sudjeluju u vodenju poslova unije. Glavno vodstvo unije u Pitt-sburgh je imenovalo kanadskog direktora zapadne sekcije Lena Sti-ven- sa da provedu istragu. Oni su potvrdili optuzbu. Glavni ured je odStampao njihovu odluku i kopiju dostavio 6lanovima unije. Pozadi toga je unijski sekretar Lynn Will-iams. On je Kanadanin i namjerava PRhOiTsEteSrTiICpnroogtiv PISANJA Torontski list Star je grubo pisao o obaranju juzno-korejsk- og aviona. Objavio je i uvodnik na prvoj stranici. Protiv toga su protestirali neki citaoci. Wilson Hartford pise: "Potresla me histerija vaSeg uvod-nik- a na prvoj stranici. Sigurno je da postoji mnogo pitanja koja treba postaviti, a sva ona ne optuzuju Sovjete. Vi ste pocinili sebi, u ime traakcoionraaslnpoirgivzaucrnkaolmizmoas,je6laojsnuo§ucsulu".gu Alan Rosenthal pise: "Ja smatram da je koli6ina i ton obavjeStenja koja ste dali incidentu krajnje neprikladan. Vrhunac ste do-stig- li 3. septembra kad ste objavili uvodnik na prvoj stanici, gdje on ne spada. "To nije bio obican komercijalni avion koji je oboren. Avion koji nezakonito leti iznad "neprijatelj-skih- " raketnih baza je vojni avion. Prava krivnja lezi u vjerovanju da se ljudi mogu ubijati u ime militarizma, dozvoljavajuci Sjed. Drzavama da vrse masovna ubijstva u El Salvado-ru- , a Sovjetski Savez da upadne u Afganistan, a obe zemlje da nago-milaj- u ogromne коИбте nuklearnog oruzja". Kako se novi konzervativni lider Brian Mulroney drzi prema Reaga-novo- m ratu u Centralnoj Americi? Evo sto o tome piSe Helen Barr u torontskom listu Star: "Procitala sam nekoliko 6lanaka o Briana Mulroneya imenovanju Sin-clair Stevensa za kritidara vanjskih poslova u vladi u sjeni, a u svima se Sinclair pn'kazuje kao desnicar koji podupire ameridku politiku u Cen-tralnoj' Americi. Nitko nije spome-nu- o da se sam Mulroney, dok se odmarao na Bermundi, izjasnio u sluzbenom listu (Royal Gazette) da podupire politiku Ronalda Reagana u Centralnoj Americi". da se kandidira za pred sjed nika kad sadasnji glavni predsjednik Loyd McBride odstupi. Docquier i Ste-vens su Williamsovi ljudi. Taylora treba odstraniti zato sto on ne amenuje Williamsu. On je napredan tredunionist. Nedavno je bio sazvan miting lokala 1005 da diskusira optuzbe protiv Taylora i na njega je doslo vise hiljada 6lanova. Novi predsjed-nik Bryan Atkinson je otkazao taj miting pod izgovorom da prisutnih ima vise nego mjesta. Proslog ponedjeljka odrzan je novi miting uz prisustvo 1100 б1апо-v- a. Za Taylora je glasalo 525 6lanova, protiv 468. Taylorovi pri-stali- ce su ga iznijeli iz dvorane na rukama. On smatra da su lazne optuzbe protiv njega propale, a ako ne bude vra6en na polozaj predsjednika, traziti бе intervenciju suda. Kolektivni ugovor izmedu unije i Stelco istice u julu idu6e godine. Zato je vazno da se ovaj sukob sto prije obustavi. i stvore uvjeti za uspjeSne pregovore s kompanijom. Celicni radnik $TA Ce biti S ZDRAVSTVENIM OSIGURANJEM? Monica Begin, federalni ministar zdravlja je proslog tjedna razgova-ral- a s provincijalnim ministrima zdravlja o zdravstvenom osiguranju (medicare). Kanada je ranije imala vrlo dobro osiguranje, ali je iznakazeno, a zato su krive provincijalne konzervativne vlade, koje su dozvolile lijecnicima da posebno napladuju za svoje usluge. A to je dozvoljeno i bolni-cam- a. Osiguranje je ozbiljno ugrozeno. Ako se tako nastavi, lijecenje бе biti osigurano samo onima koji mogu da plate. Siromasni gradani ce biti zapostavljeni. Begin je istupila protiv. Ona trazi da lijecnici i bolnice prestanu sa ubiranjem posebnih naplata. Zapri-jetil- a je da ce smanjiti federalni doprinos provincijama koje dozvo-Ijavaj- u ekstra naplate. Receno je, na primjer, da ce provincija Ontario zbog toga izgubiti 50 milijuna dolara godisnje. Neki tvrde da je ona takav stav zauzela zbog izbora koji ce se odrzati iduce godine. Konzervativac Brian Mulroney je a Racuna se da u Kanadi ima vi§e od milijun i pol muSkaraca i zena koji rade po nekoliko sati na dan, ili u tjednu. To su "part-time- " radnici i radnice. Prije godinu dana federalna vlada je odlucila da provede istragu o njihovom polozaju. Zadatak je po-vjer- en gospodi Joan Wallace, ranijoj novinarki. Njezin je zakljucak da su ti radnici i radnice izlozeni diskriminaciji, i to ne samo oni koji rade privatno, tj. za razne kompanije, vec i oni koji rade za drzavne ustanove. Ona tvrdi da diskriminaciju vrse i pojedine rad-nic- ke unije, radi zastite svog clan-stv- a a to cine i pojedini zaposleni radnici i radnice. Oni rade za nize pla6e, bez penzija i beneficija koje imaju zaposleni. KAMPANJA ZA 200 PRETPLATA NOVIH Ako zelite vaS list na 16 strana, potrudite se da uspe naSa kampanja za 200 novih pretplata. Rok je kratak, samo do 1. novembra. NIcnique Begin spreman da — ako postane premijer — dozvoli provincijama da nastave praksu koja ugrozava zdravstveno osiguranje, on bi im samo dao vise novca. SpaSavanje zdravstvenog osigu-ranj- a zavisi uglavnom od sirokih slojeva naroda. Nemaju ni nezaposlenickog osigu-ranj- a ako ne rade 15 sati u tjednu. Iznimku cine bolni6arke i bolnicki radnici, ucitelji i unionizirani trgo-vac- ki sluzbenici, oni su uglavnom tretirani kao i zaposleni. Njezin je prijedlog da se zakon promijeni i "part-tim- e" uposlenici-m- a osigura ista placa i beneficije' koje imaju zaposleni. BesposleniS-k- u ротоб bi primal i ako rade osam sati u tjednu. Ministar rada 'Andre Quellet se povoljno izrazio o njezinim preporu-kam- a, ali ipak nije sigurno da ce biti usvojene jer poslodavci su protiv. Predstavnici radnickih unija su kaza-l- i da nisu zadovoljni s svim sto ргерогиба, ali u glavnom prihva6aju. Ona kaze da se broj ovako zaposlenih pove6ava i krajem stolje-c- a tako ce biti zaposleno 20 posto radne snage. Gospoda Wal lace je navela da broj onih koji rade puno radno vrijeme i joS "part-time- " poslove ne pred-stavl- ja ozbiljan problem jer iznosi samo 2 posto. IzvjeStaj zauzima 272 stranice. =ЕШИШk.A.j.M-WMiH.l- w T.3,1," Published everv Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC., 119 Spadlna Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: 593-502- 5 IZDAVACKl SAVET: Milos Grubic, Vojin Grbid, Josip Kovaiic, Stanko Muzdeka, Milene Bolid, Ivica JuriSid, Ana Durovic, Lepa Rajnovid, Boriilav NoSkovid, Rozalija Divjakovic, Duto Maljkovlc, Ivan Prlbanit, Mile Baljak, llija Bubalo, Pavao Radmanlc, Boia Pavkovid, Ostoja Kovaievid, Viktor Atat, DuSan Stanar, Mttijan' Peirovic, John Severinski, Luis Gregurac, Mate Sinus, Martin Karavanic, Paul KuSinic, Ivan Boban, Peko Dmitrovid, Milica Mluchln, A.Gerlach, I eo Qacci. . REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacrf ' Stjepan MloSid (dfuSlveno-polilidk- a pitanja), Dan,1 Pixiados (di'uStvena pllanja r knjliovnost), Katarina Kosiic (poezlja 1 aktuolne tme), Jelena Gavrilovid (llteralura I umetnost za decu), Boiko Mladonovii, Anka Nozinld. STALN1 DOPISNICI: DuSan Putmk (Chicago), Mtrgaret Sar6evic (Los Angeles), Sofo Spaiok (New York), Frank Fudurid (Vancouver), Josip Slanid — Stanios (Rim, Italija), Darb Tapkanjt (Pariz, Francuska), Lopa Toofanovid (Romscheid, Zap.Nemadka), Mira Strbac (.".nz) SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovii (nauka I drustvo), Pro. Ivan Dolenc (Slovenska Котбка I kullurna publlclsUka u Amerlcl), Anton Kostelac' (reportaze 1 price Iz Iseljenickog zlvoia). DOPISNICI iZ JUGOSLAVIJE: Or. Mirko Markovld, Luka Markovii, Petar Kurtic, Mitos Kordic, Aleksandar Cine, Slrahinja Malatii, Novica Mllic. FOTO REPORTER: Safari Bodic, Aron Koen, Jordan Vasiljevid. XL JUGOSLAVI-JE: M Vasiljevid — LILO. Subscription: $25.00 per year. (First Cluss Mail extra). Slnyle coplos 50 cents. Advertising rutes on request. Second class Mail Registration NO. 0378. "Naiu novin" izlaze srljedom. Pretplata Iznosi $25.00 godiSnje; pojedini primjerak ' 50 centi. CJene ogla:a na zahtjev "Na5e novlno" su nasljednik, "Jedlnstva", kome su prothodill listovl: "Novosti", "Srpskl Glasnik", "Edlnost"," "Slobodna Mlsao", "Pravda" j Г.ог1л", lo I N.iodni Glasnik" I drugl naprednl listovl koji su mu prethodili u Sjedlnjenln) Driavama. Redakcija odgo,ara za nepotpisane mateiijale. Potpisani clancl Izrazavaju mlSljenje aulora. Dopisl se ne vradaju. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000464