Nase Novine, October 27, 1982

              a japanska vojska
SRCE
tidkim i zivotnim biografija- -
4skog premijera Menahema
pi§e da je prije nekoliko
mao srdani infarkt.
'jivo, tko bi uopde pomislio
Yin ima srce!
GLASVAMPIRA
donu pravi senzaciju jedan
ii komad u kome Dovamoi- -
ergovori Izraelcima o njego- -
ilugama" za Izrael:
nisam pravio pogrom, vi ne
hpravili Izrael. Da nije bilo
Yi ne biste postali ratnidki
bez ugleda na mene, vi ne
nrvili Palestince. Moj rasi--
w je parodija vaSeg"...
komada je Georg Stajner,
nemadkog porekla, sada
Univerziteta u Kembridzu
lwiiiiw№HHiaimi-iirmmH№;HHHBnmwtitmauiae- !i4
odnosa i u
odigra
asno kako to nalaze UN, istakao
meralni UN, Perez Cuellar
JOCl 37.
AS3EDANDA
'.ENERALNE
erez de
'uellar
ivoreno suvise svrsenih cimlaca
a se suocavamo
s koji- -
IZanimljivo je da generalm sekretai UN
iijelu lzvjestaja 0 srednjem istoku uopce
lie spominjao razne aktivnosti izvan
tvira svjetske orgamzacije, ukljucivsi 1
Mnoviji plan predsjednika Reagana za
'ednji istok
0n se, medutim, konkretno osvrnuo na
ke negativne aspekte 1 akcije onernoeu- - aktivnosti predstavni
Hi snaga UN U dnelu
Hestaja koji se odnosi na mo- -
1 djelovanja mirovnih snaga UN u raz- -
m dijelovima svijeta a pnje svega na
istoku, generalm sekretar lznio
knticki stav o nedovoljno) podrsci
malja clanica konkretnoj ulozi tih sna- -
a posebno u situacijama kada su tc
lage pregazene 1I1 gurnute u stranu
Го je ocigledna aluzija na ulogu 1
lozaj mirovnih snaga UN u Libanonu,
nosno u toku lzraelske mvazije na Liba-n- ,
sto, medutim, ni sada ni u bit- -
e nne lzmiienieno
ieneralni sekretar UN posebnu je od- - Ivornost za sadasnje stanje u Vijecu si- -
irnosti 1 u citavoj svjetskoj orgamzaciji,
time 1 u svijetu uopce, pnpisao vehkim
ima, odnosno zemljama stalnim clani- -
Vijeca sigurnosti, pravo
J)ze u potpunosti blokirati citav svjetski
Item kolektivne sigurnosti
ZAPADNA OBALA
Plan za
naseljavanje 1,4
milijuna Zidova
LONDON - Svjetska cionisticka or-ganizac- ija
objavila je plan za naselja-vanje
1,4 milijuna Zidova na okupira-ni-m arapskim teritorijima Zapadne
obale. Prenoseci pojedinosti tog dale-kosezno- g
plana londonski Daily Te-legraph
pise da ce do godine na
zapadnoj obali rijeke Jordana zivjeti
tri milijuna ljudi od kojin 1,4 milijuna
Zidova, a 1,6 milijuna Arapa. Sada u
torn podrucju zivi 25.000 zidovskih na-seljeni- ka, medu 700.000 Arapa, u ukup-n- o
za tu svrhu izgradena 103 naselja
od kojih je 79 izgradeno otkako je Be-gin
prvi put dosao na vlast 1977. godi-ne
i poceo provoditi politiku naselja-vanj- a
Zidova na okupiranim arap-skim
podrucjima Zapadne obale i u
Gaze.
jnarodnih podijeljenost svijetu,
stsku organizaciju da svoju ulogu
joj Povelja je
sekretar de
KUPSTINE
vanja normalmh
predstavnickih
operativne
ednjem
svih
bila
cemu
ima 6ije veta
2010.
pojasu
U torn kontekstu on je apelirao na sve
zemlje clanice, a posebno na pet stalnih
clanova Vijeca sigurnosti, da se vise okre-n- u bitmm zahtievima 1 obavezama iz Po-vel-je
1 zauzmu se da se svjetskoj orgamza-ciji
vrati ona osnovna uloga cuvara mira
1 sigurnosti u svijetu
Generalm sekretar lznio je 1 konkretan
prijedlog da se sto prije odrzi susret na
vrhu clanica Vijeca sigurnosti, lmajuci
prije svega u vidii pet stalnih clanova, pa
se, kao sastavm dm te zamisli, gleda 1 na
vec ostvarene 1I1 neposredno predstojece
posjete generalnog sekretara zemljama
stalnim clanicama Vijeca sigurnosti U
najnovijem slucaju, to su najskoriji posjeti
Sovjetskom Savezu 1 Francuskoj
Generalm sekretar je u lzvjestaju za 37
zasjedanje Generalne skupstine dao 1 kra-c- i, sumarni pregled najaktualnijih svjet-ski- h kriza 1 problema On je tu na prvom
mjestu spomenuo tragediju Libanuna 1 neophodnost da se problem Srednjeg lsto-k- a sa svim svojim aspektima, ukljucivsi
legitimna prava Palestinaca 1 sigurnost
svih drzava u torn podrucju neodlozno n-je- si Zatim rat izmedu Iraka 1 Irana, po-liU6- ku situaciju u odnosu na Afganistan,
trvenja 1 Srednjoj Americi, .pitanja koja
se odnose na Kampuciju, napore da se
dode do rjesenja na Cipru, stanje u Zapad-noj
Sahan, na rogu Afrikq, posebno pi-tan- je Namibije, problem ljudskih prava 1 slicno
Za razliku od svih ranijih lzvjestaja 1 prakse ranijih generalmh sekretara UN,
taj dio lzvjestaja sadasnjeg generalnog se- kretara je lzuzetno kratak - predstavlja
samo faktografsko nabrajanje konkretnih
svjetskih krizmh zansta, bez dubljih ulaze-nj- a
u njihovu prethistonju 1 sve kompo-nent- e
Na konferenciji za novinare u UN je re-ce- no da je takav stil pnmijenjen namjer-no- . da se generalm sekretar, umjesto ram-j- e prakse dubljeg 1 detaljnijeg anahziranja
svakog svjetskog problema, opredijelio sa-mo
za ona najbitmja pitanja od kojih, po
njegovoj ocjem, najvise zavisi hoce li svjqt-sk- a
orgamzacija efikasmje nego do sada
ostvanti svoju bitnu ulogu cuvara mira 1 sigurnosti u svijetu
'PROROCI"TRE6EG
SVJETSKOG RATA
VATIKAN — lako su ratovi i
razaranja, na zalost, postali dio
svakidaSnjice, vecina ljudi ipak gaji
nadu da do najgoreg nece doci. Ima,
naravno i onih drugih koji s mnogo
pesimizma gledaju u bududnost.
Tako je Radio-Vatika- n ovih dana
objavio jednu "паибпи" tvrdnju da
ce tredi svjetski rat izbiti 15. juna j
1985. godine. Prema torn predvida- - J
nju za manje od 24 sata u atomskom
sukobu velesila zivot bi izgubilo
750,000.000 ljudi, a 350 milijuna bilo
bi teSko оггабепо i osudeno na
lagano umiranje.
Uz obilje јоб crnjih slutnji u torn
izvjeStaju se navodi da bi samo
Stakori i miSevi uspjeli da prezive i
da bi postali dominantna vrsta na
zemlji.
SKUPO PLACENI rat
AMAN — U izraelskoj agresiji na
Libanon poginulo je 3235 izraelskih
vojnika i 18.325 ih je ranjeno,
saopdio je Set izraelskog General-Stab- a
general Rafael Ejtan. General
Ejtan je priznao da je u invaziji Izrael
izgubio 319 tenkova i vojnih vozila i
19 aviona.
SIROMASNIU U.S.A.
WASHINGTON — Treca uzastop-n- a
recesija u posljednjih 1 0 godina u
SAD najoStrija u pet desetljeca,
ucinila je da u kategoriju "siromaS-nih- "
sada ulazi oko 14' posto od
ukupnog broja stanovnika Sjed.
Drzava.
sceni u
U se istiCe
da u toku proSle u
jedan posto, a
i o
deficitu se
zemlje
22, NASE
М$Лшм
Kad js poslye svOjip clanaka postao nepozeljan u Niemackoj, Karl
Marx, bucluci Norc r%cnog socijalizma, krenuo e 1845 godine u Panz
u izgnanstvo To. де na$gO u sredini koja je bila spremna
pnhvatiti Hjegove z§№ Marx se vise nije zadovoljavao samo time da
t-umancjiegpoQvostojseucios(uezet rioanukgaa zeh mijenjati U borbi protiv kapitalizma i propaganda, polje su tvornice i manufakture a v0jnici Ц" ce vel'ke ideje - radnici dotad oues-pravlje- ni
proletgnjat
U pocetku je Mqit' sudao s Proudhonom all je njihovo
zavrsilo zestokorri svflrn na dlozcfskom pol,u Na Proudhonovu Filo-zofi- ju
bijede Marx cqgovara bespostednom u svojoj zna-ne-nit-oj
filoztpfije" Qosljak ,7 Njemacke nisla se bolje se slaze ni
s Bakunjiriom koji u to vrijeme po Panzu propovijeda svoju anarhisticku
revoluciju ne Saro svih proizvodnih dobara vec 1 uki-dan- ]e
1 saH vla$ti U rujnu 1843 na vratima Marksova stana
po)avio s plavj rfilddiC uglader. kao Engloz Bio je to Fnednch Engels
koji e poipuno uvoio arkove rcoluconame zamisli 1 koji mu je
gotovo k9o dar donio gvoic izuzetnc poznovanje engleske ckonomije
Od tog ticnutka '1 г Qiganta IjudsK 0 mili spojili su S'Oje zivotne
putove sto je dal° i'an doprmos stvari,iu 1 uoblicavar ju naucnog
socijalizma
Poslijs visego'sPld 'rfjCdnK 'og radd po'k a, srpnja 186 izddvac
Otto Meaner obav,o it u H3pib i'gu prv ,om Marxova djela
Kapital Marx Zg z vota izdio srro prvt, кпј gu 1 trccu objavio
je Engels 1 885 ,
1 89 godine CetvrU kjigu pod naslovom Teonje 0
visku i;dao e u svo,0 redakciji Karl Kaucki izmedu 1905
1 190 godmfc
U forrglno sadrzmorn smislu Kapital je glano Marksovo d,elo a
sto se ti6e tematske Qbuhvatnosti i knticko analisticke temeljitosti to je,
kakc je jsdnorn priiOrri rekao Len.in djelo politicko
karate o nasem vremenu ih kako je rekao Engels, oa
kada postoje kapta''Mi ' r idnici najvanna kniiga za radmcku klasu
i i
i
je Kntika ekononisk.n teonja do
19 oosebnO b,ri u h mcrkar'ils' . i tzv
I klasicna Skola U n]efflij je dai'o dnalekticko objasnjenje
i povijesne 1 aktulne konitost, kre!3n,a kapitalislickog Na 'oj
osnovi iZvedene su ' TQcjucnosti revolucionirania postojeceg u srnjeru
! socijalistickih altemoti'o Novj mctodologija pozit vi e'oncinsKi 1 filozo'
J ski sadrzj, logicna pr9grnatika projekcja kntcki zasnova
I nog kortiviriistickog 65 te mncga pitanja samo sj elemen
I tarni probiemi 1 ra.zioG na kOjima djelujs svremera misao bilo koe
j usmjerenosti zg rOj nema m eroda;nije od Marksova Kapita'a
I U nasoj zcmljt izdk iz prvog tona Marksova epohalnog djela
! je nosio riaslovo radnorn objavljen ;e jos 1832 godme Kompetan
J pnjevod prve 1 d'Uge obai! su 1933 i 1934 Mosa Pijade i Ro- -
I doljub Colakoic Mdrksovo d,olo j bibhoteci Kanjatide izdava
j ckog pocJuzeca , Ko5rric?s u £_cgradu Tti rata prvi put su u ras
I tiskane sve tn кпбе tog pothvata liudske misli
: svijet 1 Usposiavc no,--' sodjaiisucke oanose
CIUDAD DE —
Poslije 118 godina postojanja 30
konzorcija meksiCkih privatnih ka-naka
pre§li su u posjed drzave —
dekretom predsednika Lopez Porti-ll- o.
Ra6una se da su ove banke
raspolagale sa 65 do 70 posto
ukupnog financijskog kapitala M§K-sik- a.
Sve nacionalizirane institute
prelaze pod upravu Banke Meksika
(Banco de osnovane 1955.
godine.
Drzava "nasljeduje" 4159 filijaia,
2,1 milijun габипа, 25 milijuna
Stednih uloga akcije vise od
tisucu najvaznijih meksi6kih коглјза-nija.Ovo- m
mjerom vecina meksike
trgovine usluga, koje su bile u
vlasniStvu banaka, bit de takooer
nacionalizirane
Medu nacionaliziranim bankama
§est najjacih — Banamex, Banco-me- r,
Comermex, Intemacional, Ser-fi- ni
— raspolagale su sa
rrsm'tMMfTf-t&l!WjJ.Hi.llWi!WI'.HtllM'HjrBil.lTLWMW?.- HB
privrednoj posljednjih
izvjeStaju posebno
godine
svijetu samo
medunarodna stagnirala.
Poralavajuci su trgovin-sko- m
iako odredeni
napredak. Industrijski
September 1982, —7
revolucionarnoj
bojno
ostvanti
prijaleljstvo
kntikom
-- BijQdi
podrustvlavanje
drave
epohalnog
D'ugu
vrijdnostn
najvelicanstvenije
(Tanjug)
Somex
Kapital argurenHraf"3 pohti'.ko sredine
stoner. rmh raziali ,okrati
d'ustva
znanstano
estetska
knjige
koji
dcHu
knjige 469
pcs'ije
'Dita'a ,elcanstercg
MEXICO
75
na kojerri su Se °д5в gecerace revolucionara u zelji da mijenjaju
e B
bO§i§ sredstava. Ostale su
Otno manjeg opsega. Bancomer i Srfini su imale filijale u SAD i
£#&агјпој Evropi.
Krajem pro§le godine
riionaliziranih banaka procjenjena
je h 600 milijuna dolara.
i Banamex, svaka s od oko
500 rnilijardi pezosa, bile su ujedno
vtfcjecje banke Latmske Amerike.
Cjeiokupna aktiva nacionalizira-ni- h
nrieksickih banaka procjenjivana
je sfedinorn ove godine na oko dva
bihjuna pezosa (posljednji vazeci
Xel dolara u odnosu na pezos je
bio 1:70). Nacionalizirane banke
raspolagale su s oko 11
cjoira u Stednim ulozima i
oKo 1,3 u pezosima. U
bdvatnim bankama zaposleno je oko
1 60-00-
0 sluzbenika, kojima je dekre-tom
zajamcen dosadaSnji posao.
lz:Uetak je upravno osoblje, na 6ija
rriJeSta su vec postavljeni sluzbenici
koe je odredila vlada.
аД7Цм;мД17Иг..!Т111ти1д'111.'ДудацЈ.циина
2ENEVA — SadaSnje stanje meduna-- lorn radoblju zabiljezeno je odredeno
rodne privrede procijenjeno je kao najteze smaHJeHje trgovinskog deficita, uglavnom
od vremena velike ekonomske krize 30-ti- h na temeiju smanjenja uvoza.
godina do danas u izvjeStaju GATT-- a Ne-taPc?sen-ost
je problem svjeskih raz- -
(Орбед sporazumao carinama i trgovini) u mj§r#. 2a proteklih 20 mjeseci u industrij- -
kojemu se iznose podaci o svjetskoj ski rasvijenim zemljama nezaposlenost je
20 mjeseci
podatak
je proizvodnja
porasla
trgovina je
podaci
pokazuje
razvijene
NOVINE
ekonomskog
matonjiistrcko
Mexico),
ukupnih
imovina
Bancomer
aktivom
rnilijardi
deviznim
bilijuna
poraia jQan posto i sada iznosi cak osam
posto. U drugim zemljama situacija je joS
gora,
бпЛаПјпје proizvodnje u svijetu u
prot£k0-- n razdoblju bilo je uvjetovano i
атапЈеПјегп proizvodnje nafte za sedam
posto, a Rvoza nafte za бак 15 posto.
Jedipi pozitivni rezultat je porast
poijaprivrerjne proizvoanje. laKoaer je
uspjele su smanjiti trgovmski deficit za zabjijri j pad inflacije u industrijski
poiovicu i saoa iznosi 50 rnilijardi dolara. razvijeriirn zemljama, sa 13 posto u 1980.
U isto se vrijeme suficit zemalja izvoznica godini h£ 10,5 u proSloj godini. Prema
nafte smanjio za 50 rnilijardi dolara i sada podaci koje je GATT sakupio u SAD,
iznosi 120 rnilijardi dolara. U ostalim' Kanadj, Japanu, SR Njema6koj, Francus- -
zemljama, posebno u zemljama u razvoju, Koj, Italijj i Velikoj Britaniji, обекије se da
trgovinski deficit neprestano raste i trenut- - 6e o drugom tromjeseCju ove godine
no dostize 80 rnilijardi dolara. U socijalis- - inflaOija o industrijski najrazvijenijim zem- -
tiCkim zemljama Istofine Evrope u protek- - ijarn osti na 8,1 posto.