Nase Novine, October 27, 1982

              e-- NASE NOVINE, September 22, 1982.
vojni izaaci
u amenc
swaraju avojoenos
U izdanju od 13. jula, New York
Times je objavio vijest iz Washing-ton- a
da su visoki Casnici Reaganove
vlade dan prije izjavili da бе ekonom-sk- i
i politiCki pritisci vjerovat-n- o
prisiliti snizenja u projektiranom
vojnom budzetu za 1984. Medutim,
na 3. augusta objavljena je vijest od
istog dopisnika, da Reaganova ad-ministra- cija
nije ustraSena po glas-n- oj
opoziciji u Kongresu, te ce
prosl ijediti s dovrSenjem vojnog
budzeta za 1984. koji iziskuje oko
247 milijardi dolara.
Slijededeg dana, 4. augusta, ob-javljena
je u Timesu analiza sukoba
izmedu Reagana i Kongresa glede
vojnih izdataka. Hedrick Smith,
glavni dopisnik Timesa u Washing-ton- u,
pisao je da izazivanjem Kon-gresa
na pitanju buducih vojnih
izdataka, Reagan rizikira skupu du-догоб- пи svadu s nekima od svojih
najvaznijih saveznika u Kongresu i
zaoStrava institucionalnu konfronta-cij-u
koja bi ga mogla pratiti do
konca njegova termina.
U vijesti od 3. augusta гебепо je
da su mnogi senato'ri i kongresmani
kritizjrali Reaganove planove za
vojne izdatke, ali su u nedavnim
glasovanjima opetovano odobravali
trazene fondove. Nisu jo§ imali
kurazi da svoje uvjerenje javno
ocituju.
Spor je nedavno zaoStren kad je
Reagan izjavio da si rezervira pravo
da sam odreduje vojne izdatke u
okviru sveopcih granica ugovorenih
s Kongresom. To je izazvalo kritiku
sa strane veceg broja zakonodavaca,
ne samo demokratskih ve6 i republi-kanski- h.
Senator Mark Hatfield,
republikanac iz Oregona, predsjed-ni- k
Senatskog odbora za opredjelji-vanj- e
fondova, optuzio je Reagana
zbog vjerolomstva. On je 6esto
citiran kao protivnik pretjeranih
vojnih izdataka pa je torn zgodom
rekao da бе predsjednikov stav
ponukati kongresne odbore za op-- "
redjeljivanje novca, da budu skloniji
okaStriti financiranje za dugoro6ne
vojne projekte.
Pojava dvojbenosti
Reagan je proSle godine imao
podrSku svih republikanaca u Kon-gresu
za kresanje socijalnih progra-m- a
na jednoj strani i pove6anje
izdataka za vojne svrhe na drugoj, ali
je ove godine situacija drugacija.
Timesov analiticar kaze da su se
mnogi umjereni republikanci, suo-бе- т
ove godine s ponovnim izborom
u vrijeme recesije, odupirali dalj-nje- m
snizavanju u nevojnim progra-mim- a,
dok ih je predsjednik isto-dob- no
gurao za odobrenje ogromnih
poviSenja u vojnim izdacima.
Cak i skupina od 23 republikanska
kongresmana koji su lojalno podupi-ra- li
Reaganov program naoruzava-nj- a,
upozorila ga je u pismu od 6.
augusta da ce izgubiti tu podrSku
ako se njegove primjedbe o poveda-nj- u
vojnih izdataka provedu u djelo.
Inicijativu za to pismo dali su
poznati konzervativni republikanski
kongresmani Newt Gingrich iz Geor-gi-e
i William Whitehurst iz Virginije.
Medu potpisnicima je bilo i umjere-ni- h
republikanaca poput Billa
Frenzel r Minnesote. Potpisnici su
trazili sastanak s Reaganom ticuci
se njegove primjedbe o pove6anju
izdataka za vojne svrhe.
Jedna druga skupina od pedeset
Clanova Kongresa, vedinom demok- -
Kim viadaiucim
o kragovima
h f % ll't M
Mirovna trka (u naoruzanju)
(karikatura St. Louis Post Dispatch)
Mirovna ravnoteza
(karikatura Frankfurter Ailgemeine Zei-tun- g)
rata, uputila je Reaganu protestno
pismo ti6uci se proklamirane politi-k- e
njegove vlade o vodenju produze-no- g
nuklearnog ratovanja. Pismo je
bilo sastavljeno po demokratskim
kongresmanima Richardu L. Ottin-g- er
iz New Yorka i Berkley W. Bedell
iz Iowa. Medu ostalim u pismu je
istaknuto:
"Mi smo veoma uzbudeni s onim
dijelovima uputa (Defense Guidan-ce)
koje traze planiranje za vodenje
produzenog nuklearnog rata. Po
naSem miSljenju, takva 6e strategija
imati za-posljed- icu uzaludno obnav-Ijanj- e
nuklearne oruzne trke u kojoj
' ni jedna ni druga strane nece
popuStati".
U pismu su takoder kritizirane
pripreme za smjeStaj nuklearnih
oruzja u svemiru. Istaknuto je da to
krSi medunarodne ugovore. Potpis-nici
su dalje kazali:
"Ova politikau cijelosti protuslovi
vaSim ofiitovanim ciljevima za sma-njen- je
opasnosti nuklearnog rata i
potkapa vjerodostojnost vaSe ponu-d- e
za ugovorenje 'znaCajnih snize-nja'
u nuklearnim arsenalima sa
Sovjetskim Savezom. S tih razloga
mi vas usrdno molimo da preispitate
odobrenje ove politike po sekretaru
(ministru) Weinbergeru, i isto tako
da Kongresu podnesete potpuno
otkride sadrzine pet-godiSn- je upute
(guidance)".
Vrenje u unijskom pokretu
Jedan poznati imperijalisticki iz-me- car
na novinarskom polju zalio se
je nedavno da se u radnifckim
intelektualnim krugovima бије osu-d- a
vojnog naoruzavanja. Specijalno
je iskalio zu6 na sluibeno glasilo
United Auto Workers unije (UAW) —
"Solidarity", Sto je u jednom nedav-no- m
broju osudilo vojne izdatke
(Pentagon spending) kao "najsmrto-nosnij- u
igru" u "utrci koja se ne
moze dobiti".
Ova kritika sa strane imperijalis-tidk- e
ulizice je dobar znak da u
unijskim redovima јаба opozicija
oruznoj trci. William Winpisinger,
predsjednik maSinisti6ke unije, poz-n- at
je kao najistaknutiji protivnik
oruzne trke u redovima vodstva
unijske srediSnjice AFL-CI- O. Vod-stv- o
UAW — unije automobilskih
radnika, takoder se suprotstavlja
ludoj trci. To je ve6 duze vremena
poznato, a kukanje imperijalistiCkog
izme6aradaje slutiti da se opozicija
oruznoj trci јаба i u drugim sasta
mm unijama.
Nezavisne unije — United Electa
cal, Radio and Machine Workers
Longshoremen's and Warehous
men's na Pacifiku.bore se dosljed
ve6 dugi niz godina protiv agresiv
imperijalisti6ke politike vladaju6
krugova.
Agresivna politika naoruzavanja
ratnog izazivanja naiSIa je na snaz
otpor i u Sirokim vjerskim krugtr--
vima.
Kritika izvisih krugova
Prema najnovijim vijestima, opo-zicija
oruznoj trci pojavljuje se i u
krugovima bliskim militamo-indus-trijsk- oj
spregi. To se moze suditi po
izjavu Udruge za oruzanu kontrolu.
Predsjednik Udruge, Herbert Scovi-ll- e,
bivSi ротобт direktor obavjeS-tajn- e
agencije CIA, kazao je u
nedavnom izvjeStaju o ргоибауапји
oruzane politike da su "vrijedni"
(worthy) pregovori za smanjenje
strateSkih oruzja potkapani po pred-sjednikov- oj
rijeSenosti za proizvod-nj- u
novih oruzja, poput raketa MX i
Trident II.
U izvjeStaju vanstrana6ke ustano-v- e
gospodina Scoville-- a (podruznica
Carnegie Endowment for Internatio-nal
Peace), takoder je istaknuto da
Reaganova vlada ignorira Sirenje
nuklearnih oruzja i da bez susteza-nj- a
podrzava prodaju obiCajnih (co-vention- al)
oruzja. Takoder je spome-nut- o
da je prekinula pregovore sa
Sovjetskim Savezom o zabrani ke-mijs- kih
oruzja i da je odustala od
ponovnog otvaranja pregovora s
Moskvom o zabrani anti-satelitsk- ih
oruzja u svemiru (orbiting in space).
IzvjeStaj gosp. Scoville-- a takoder
istiCe da Reaganova vlada istrazuje
mogu6nost dokinu6a Ugovora od
1972. o Anti-balisti6k- im raketama,
da bi mogla provesti obranu za
balisti6ke rakete za projektirani MX
sistem.
Na koncu, u izvjeStaju je spome-nut- o
da Reaganova vlada ргогтбе
pojam "produzenog nuklearnog ra-tovanja",
s implikacijom da se takav
rat moze izvojStiti.
Ovo su znaci da u vladaju6im
krugovima ne vlada potpuna suglas-no- st
s Reaganovom politikom nao-ruzavanja,
kao Sto nema suglasnosti
ni s njegovom vanjskom i ekonom-sko- m
politikom. "Gdje ima dima tu
mora biti i vatre", kaze naSa narodna
poslovica. Tako i ovo багкапје moze
biti nagovjeStaj znaCajnijih doga- -
M. Mirkovic
New York
Svjetski Serif
&и££%?шФ2Ж%£Ш1$!т№4&ч&№Ј,&Ж wSfl&A .ХкаЈв 9
,Л '.СГ ZPj&#XK4l W HUB ИгјМ "WV,&XfZ'&PA SS&Z&4Vi&A'£'W£KX- - - Х?Л. ЖЖЈС ГГ &.-ГР-.£уг- Г V. &VJ.'A.n.WS£t&3V. VifA?f
ШшШш
'" " %&Js.s.-lm:vi- £ ~г~~ "v,vnVA.?%l!cJ%J II
titoMtaMiMit&(n, I r,tr.. f#igS3fcfainlKiW ..,. ~~~K~iW0i.-jti1w- W Kfi
EZAPOSLENOSTU
S.A.D.
Javljaju iz Washingtona da je u mjesecu
julu nezaposlenost iznosila vise od 10 posto
u devetnaest amerifikih drzava.
Nezaposlenost )e porssla u 48 drzava i
District of Columbia. Opala je u dvije drzave.
U gradu Rockford, Illinois, nezaposlenost
iznosi 19.3 poto, a u gradu Duluth-Supeno- r,
drzava Minnesota 19.1 posto.
Evo je lista drzava u kojima je nezaposle-nost
u julu iznosila vise od 10 posto:
Michigan, 14.7 posto; Alabama, 14,5;
West Virginia, 13.7; Mississippi, 12,3;
Illinois, 12.2; Ohio, 12.2; Washington state,
12.2; South Carolina, 1 1 .7; Tennessee, 1 1 .6:
District of Columbia, 11.4; Indiana, 11.4;
Kentucky, 11.2; Louisiana, 11.0, Arizona,
10.9; California, 10.7; Pennsylvania, 10.7;
Rhode Island, 10.4; Oregon, 10.3; New
Mexico, 10.1; Wisconsin, 10.1.
QMta Larch In Horizon!
TOTimw™iMJHw.)j.jMmiHV
UN: FIESTA} PEREZ DE CUELLARA
ma izrai
Begina
godina i
da i Be
pozori§r
reni Hitll
vim zan
biste ric
mene,
narod, c]
biste izl
zam sari
Jevrejin
profesoi
Zaostrenost теш
u— ne-iiiuy..u..ufavaiu svii
odlucno i efikl
svom izvjestaju gd
NEW YORK (Tanjug- )- Ocjene o vrlo
zabrinjavajutora stanju medunarodnih
odnosa, o sve naglasenijim tendencijama
ka konfrontiranju, nasilju, pribjegavanju
cak i ratovima zbog visih nacionalnih
Interesa te o neophodnostl da se upravo
zbog toga ojaca uloga svjetske organiza-cij- e
u oduva nju svjetskog mlra i sigurno-st- l - kljucne su tocke u izvjeStaju gene-ralno- g sekretara UN Perez de Cuellara
za predstojece 37. zasjedanje Generalne
skupStine UN.
Naglasavajuci da su glavni razlozi ta-kvo- m
stanju u svijetu postojece podjele i
sukobi. generalni sekretar takoder je ista-ka- o da je upravo takvo stanje dovelo i do
onemogucavanja svjetske orgamzacije da
svoju ulogu odigra onako odlucno ) efika-sn- o
kako joj to nalaie Povelja UN
Generalni sekretar je u torn kontekstu
posebnu paznju posvetio Vijecu sigurnosti.
kao najodgovornijem organu UN za mir i
sigurnost u svijetu l iznio da je Vijece
zbog postojeceg suparnistva i sukoba me-du
zemljama clanicama, cesto bio u nemo-gucnos- ti da ista efikasnije ucini u pnlika-m- a kada je mace, prema odredbama Po-velj-e,
bio obavezno da odlucno djeluje
U torn kontekstu, generalni sekretar je
i za vlastitu akciju rekao da su u nizu kon-kretni- h
slucajeva ostole bez zeljenog ucin-k- a,
prije svega zbog toga sto odgovarajure
zemlje clanice ih nisu bile spremne da ih
do kraja podrze, ill su iadi)e zaobilazile
citave svietske orgamzacije trazeci druga
rjesenia
Povezujuci to konkretno sa situacijom
na Srednjem istoku, koju je ocijemo naj-knticnijo- m
u medunarodmm odnosima.
generalni sekretar je prije svega iznio
stav da bi Vijece sigurnosti trebalo da bu-d- e
najbitnijim forumom za pregovore o
hitnim medunarodmm problemima' Do-dav- si
da taj Vu un nije do sada dovolj-n- o
konsten, shvacen. kada e njec o
Srednjem istoku, Perez de Cuellar lzrazio
je stajahste da pregovori o Srednjem isto-ku
treba da obuhvate sve vidove tog pro-blem- a
i da ukljuce sve zainteresirane
strane. On je takoder rekao da je oko
sreanjoistocne kize lzgubljeno vec suvi-s- e
livota, propu§teno suvise pnlika i
No
U poll
Zanim
U Lon
"Da a
ш
Pisac
tl
onako
u
ni
ni
CI
PI
C
st
mi
U'
nil
oH
П£
Sr
С8
ke
IZ'
Cl
ni
Sr
je
ze
ga
od
go
gu
pa
sil
1-
-9
21
nc
sn
nc
ni
i
cal
ml
sis]