Nase Novine, October 17, 1985

              IIS -- w;' Жг!!?1?!
№
w №m
, J
I ftjf
T
У1.I
ZASTO "GLAS KONCILA ЈУ Common--
3 jra
Marksisticki svjetonazor nespojiv je s vjerom u natprirodno, ali ne
vidi sto bi vjera, kao privatno opredjeljenje, prijecila gradanina da
suradjuje s marksistima i svima ostalima koji su opredijeljeni za izgradnju
socijalistickoga samoupravnog drustva. Je li to "kompromis" kojemu se tako
zucljivo opire komentator "Glas Koncila"?
ozivio sam rijedak publi-cite- t:
cijela dva uvodnika
Glasa Koncila, proslo- -
nedjeljni i danasnji, posvecena
su dvama mojim clancima u
Nedjeljnom Vjesniku. Ako do-br- o
pamtim, takav publicitet ni-j- e
u tim redovitim komentarima
dobila ni euharistija u doba sa-mo- ga Nacionalnog euharistij-sko- g
kongresa. Sto li je posrije-di- :
ili sam postao vjerski feno-me- n,
ili se Glas Koncila zaista
radije bavi svjetovnim nego
vjerskim fenomenima, ili je ne-st- o
trece?
Uvodnik Glasa Koncila - nije mala
stvar. Objavljuje se redovito bez potpisa, kako
bi se istaknulo da izrazava glediSte ne prven-stven- o
svog pisca, nego urednistva i njegovih
pet nakladnika (to su nadbiskupije zagreba-ck-a,
splitska, vrhbosanska, rijecka i zadarska).
Etikete umjesto
argumenata
Nije mala stvar, dakle, ni kad u takvu uvod-nik- u
piSe za moj prvi clanak da vrvi neisti-nam- a
i uvredama, ocito je izazivacki i pred-stavl- ja grubo manipulatorsko mijeSanje u
unutrainji zivot katolicke zajednice u4ovoj
zemlji. Posrijedi su kvalifikacije za koje bi se
mogla traziti i sudska zadovoljstina, doduSe
od odgovornog urednika i petorice nakladn-ika
buduci da autor nije potpisan. Trebalo bi
vjerovati, znaci, da komentator Glasa Konci-la
ima ozbiljne agrumente za te tvrdnje.
Argumenata, u komentaru "Vjesnikove
iluzije i izazovi, ni od korova Ako pazljivije
citam Sto komentator piSe, mogu se Qe§iti ka-ko
moj clanak predstavlja mijeSanje, pa onda
znaci da nije pravo mijesanje, kao Sto ni glu-ma- c
koji predstavlja Hamleta nije taj danski
kraljevic (ostaje, dakako, da se razmotri za
kakvu to eksteritorijalnost katolicke zajedni-ce
pledira Glas Koncila, za kakav to unu-traSn- ji
zivot o kojemu se ne bi smjelo ni pro-govor- iti
u glasilu SSRNH, sve dok neki reve-rendissim- us
ne izrekne svoj nihil obstafy
Ostale su ipak druge teSke optuzbe. A me-n-e
su ucili da tvrdnje valja izvoditi iz argume-nata,
pa in i tim argumentima potkrijepitl I
to je, usput, razlog Sto je moj inkriminirani
clanak, pod redakcijskim naslovom Bojovno
'evandelje' kardinala Kuharica, vrvio citati-m- a
U komentaru Glasa Koncila nema ni
jednog citata ma koje moje neistine ili uvrede.
Nije Ш ni moglo biti, jer u mom 61anku nije
bilo ni neistina ni uvreda U Clanku je, medu-ti- m,
bilo nekih podataka i cinjenica Njih ko-mentator
Glasa Koncila ocito nije smio na--
voditi, a nije ih mogao ni opovrgnutl Umjesto v
toga, posluzio se metodom toliko starom da su
je znali i staljinisti i neki drugi: okrpi protiv-nik- a
etiketom i objedom, Sto masnijom, neu-puc- en
ce fttalac ne§to i povjerovatl
Etikete umjesto argumenata, dostojnih di-jalog- a? Da nije moj cijenjeni kolega izgubio
zivce? Ne bi bilo cudno, po ovoj pasjoj vrudini
Razumijem to, sklon sam oprostiti, pa vidjeti
cijelu pricu sa Saljive strane.
Crkva iznad drzave?
A ima materijala za Salu, ima kalambura
koji nisu dostojni ni don Jure, balkanske va-rijan- te
don Camilla Takvim jednim kalambu-rb- m revnosni je komentator u trej&ice i cjep-cic- 'e
rasprSio moju tvrdnju kako ne pamtim
da ovo druStvo sudi svecenicima samo zato
Sto propovijedaju Evandelje, kako je ustvrdio
jedan od izdavaca, predsjednik Biskupske
konferencije Jugoslavije i stozernik Svete
rimske crkve Franjo Kuhari6. Napisao sam
kako ne pamtim nijednu takvu osudu ali
pamtim da je, medu Sacicom gradana osude-ni- h
zbog nacionalistifikih ili drugih nasrtaja
na ustavni poredak, bilo i svecenika Ako je
to bilo propovijedanje Evandelja, onda je to
prilicno delikatna predodzba o tome kako li
se Evandelje navjesta i Siri
ZaSto nas vjernike u ovom casu Vjesnik
SSRNH tako otvoreno i'tako besperspektivno
izaziva? - zavapio je na to komentator Gla-sa
Koncila. Ostavimo po strani unutarnjulo-gik-u
vapaja (treba li zakljuciti kako komenta-tor
nema niSta protiv toga da se vjernici iza-zivaj- u, ali samo prikriveno, zaplotnjacki i per-spektivno- ?). Pogledajmo, radije, po cemu bi
moja tvrdnja bUa Izazov. Tvrdnja o kojoj on
ni za zivu glavu ne bi nasjeo da polemizira
(kao da su oba njegova k'omentara iSta drugo
do polemike?!), jer bi ga, pise, 61ankopisac
Inoslav BeSker (hvala, anonimni kolega, na
tituliranju) odmah upozorio da je evaka do-nese-na
presuda neoboriv dokaz krivnje --
kao da je gradanin po zakonu duzan vjerovati
u apsolutnu nezabludivost ovozemnih sudo-v- a '.' i
r
Rado primamo pouke o sudskoj zabludivo-st- i
od svecenika bez obzira na religiju. Zar je
itko kvalificiraniji od njih da nam o tome
svjedoci. da nas podsjeti na sudske zablude, od
prethistorijske tmine, preko Sokrata (koga su
otrovali kukutom jer je bio ateist), do dana-snji- h dana Njihovo bogato iskustvo, uz nezao-bilaz- ni
doprinos Katolicke crkve (zarko osvi-jetlje- n
lomacama vjeStica, Husa Giordana
Bruna . .), dobra je pouka ali, na zalost, ne i
jamstvo da ce zabluda iSceznuti.
Ipak, unatoc tim povijesnim iskustvima,
komentator Glasa Koncila nudi spasonosan
recept, kojim ce se raskrinkati sve zablude
ovozemnih sudova Prosudit ce crkveni pred-stavnic- i!
Po logici domiSljatog komentatora
sudovi su i dalje zabludivi, crkveni predstav-nic- i
odjednom nisu, kao da se njegovom ka-rizmo-m
na njih proSirila dvojbena dogma Pr-vo- ga vatikanskog opceg sabora po kojemu je
ipak samo papa nezabludiv, pa i on samo ex
cathedra. Po komentatoru Glasa Koncila
, plima nepogresivosti jezdi na oltarskom ta-mjan- u:
crkveni predstavnici treba da pro-sudu- ju
Sto je u skladu sa zakonima socijalisti-ck- e
samoupravne drzave a sto protiv njih, a
ne sudovi, demokratski izabrani organi te iste
drzave.
Ne miriSe li to po apelu za partnerstvom?
NipoSto. Partnerstvo pretpostavlja partnere,
ravnopravne sudionike, a Glasu Koncila,
kroz pero njegova redakcijskog komentatora,
to nije ni na kraj pameti: gdje da drzavni
ovozemni sud bude makar partner crkve-ni- m predstavnicima? Crkva je iznad suda!
Razanj spreman, a zee...
No, nisam odmah reagirao na taj blistavi
komentar. Imao sam pametnijeg posla Mora
biti da sam razocarao kolegu komentatora
.On me vec cekao iza ugla, refienicom od ma-cug- e
tvrdom: Objektivni citatelj lako uvida
da mi ne trazimo niti vodimo polemiku, a da
nam je netko drugi sustavno i neumorno zeli
nametnuti Bio je vec i naslov spremljen:
Tko trazi konfrontaciju?. Kad tamo, mojim
nemarom, nema mog odgovora, polemike ne-ma!
Sto sad? Razanj spreman, a zee drijema
Da ne propadnu trud i troSak, komentator
Glasa Koncila nataknuo je na taj razanj moj
izvjeStaj s ovogodiSnjeg hodocaSda mladih ka
tolika od Solina do svetiSta Gospe sinjske,
objavljen proSle nedjelje pod redakcijskim na
slovom Sto kriju hodocaSca mladih?.
Mozda nesretni komentator i nije kriv Sto
ta rukavica nije mogla na posve drukciji kroj
mog clanka Mozda mu je, nevoljnom novina-r- u, netko unaprijed podastro zakljudke, pa se
on potrudio da ih, kako najbolje zna i umije,
primjeri mom clanku. Potrudio se, toliko da se
gotovo pjenilo, nije on kriv Sto nije iSlo i Sto
se ona optuzba o neistinama, iz prethodnoga
njegova komentara,vratila kao bumerang u
uredniStvo na Kaptolu.
Ma gdje li je samo naSao da ja slobodna,
sasvim jasna i sasvim zakonita vjerska okup-ljanj- a proglasavam druStvenom opasno-Scu- ?
A ja sam napisao: hodocaSce mladih
odvilo se u granicama vjerske manifestacije
(poneko odstupanje ,od preporuke, poneko
okupljanje i pjesmu ne treba, naravno, tuma-ci-ti kao eksces). Da bi pobio moje pisanje, on
kaze,- - Mladi su iz Splita i drugih mjesta Sire
sinjske okolice poSli u Sinj kao Sto se od dav-nin-e ide Gospi na zavjet Jesu, poSli su, to
sam i napisao. Ah napisao sam i da su bill
pozvani da podu na nov nacin, a nekao od
davnine, da su pozvani u organiziranu po-vork- u, javnom cestom, kilometrima izvan
vjerskih objekata I da za to nije trazeno odo-brenj- e, kakvo treba za svako javno okupljanje,
vjersko. zabavno, sportsko, ino.
Zar krSenje zakona nije izazov? Odnosno
poziv na njegovo krSenje? Sto se ipak iSlo
kao od davnina treba zahvaliti intervenciji
upravnih tijela, koja su upozorila organizato-r- e da bi mogli prekrSiti zakon - i odgovaratl
Organizator je odustao, ali to nije motivirao
poStovanjem zakona, nego je odustajanje od
najavljene konfrontacije obrazlozio zeljom da
se ne izaziva prestrasena nekatolicka manji-n- a
Hi, kako to definira komentator Glasa
Koncila, da se ne izazivaju oni koji nisu
vjernici a skloni su vjernicima pripisivati po-litid- ke namjere.
Ne mogu ne pohvaliti tu suptilnu obazri-vos- t, kad se govori o vjerskoj organizaciji u
politickom druStvu, kao da se o fizicarima go- vori kako su skloni vjerovati u atomsku
strukturu materije. A moj anonimni kolega
je sklon cudenju kako to podbadanje nisam
pohvaiio.
Muk istinoljubivog
komentatora
No, ako sam Sto pohvaiio - to je komen-tator
pazljivo preSutio, kao zmija noge. Kao
Sto je preSutio i nemale razlike u tretmanu
pojma ateizma u raznih vjerskih sluibenika,
koje sam opazio na torn hodocaScu, a osobito
je preSutio a'pel nadbiskupa i mitropohta Fra--
nica prcHafetoSifsAteteJtekasgaiBar-no- g praktitoog mrtjalizma, za keji sam
ustvrdio da'se (bez obzira na moguca nesugla-sj- a
u opsegu pojma ateizam)- - u nekim ele-menti-ma
podudara s proklamiranim vrijed-nostim- a
socijalistickog druStva
Da je to spomenuo, anonimni komentator
ne bi mogao kao samorazumljivo ponoviti ka-ko
izmedu vjere i ateizma kompromisa ne
moze biti, ali je izmedu vjernika i ljudi koji
po svojoj savjesti ne vjeruju i te kako mogu5
cestit i otvoren suzivot u uzajamnom poStova
nju.
Nisu svi ateizmi jednaki i nemoguce je i
neprikladno govoriti o njima kao jedinstve-no- m
svjetonazoru, utoliko viSe Sto je u mnogih
materijalistifikih svjetonazora ateizam tek
jedna izvedenica, sporedna a ne primarna
Tako je i s marksistickim svjetonazorom, koji
je nespojiv s vjerom u natprirodno, ali kojemu
vjera nimalo ne smeta kao privatno opredje-ljenje
pojedinaca i ne vidi Sto bi ona prijecila
gradanina ako je vjernik, da suraduje s mar-ksistima
i svima koji su za to opredijeljeni, u
izgradnji boljeg, pravicnijeg, demokratskij eg,
a u nasim uvjetima to znaci - socijalisticko-ga
samoupravnog druStva Je li to kompromis
kojemu se toliko zucljivo opire komentator
Glasa Koncila? Govori li to on zaista u ime
svojih nakladnika?
Za kakav je on to cestit i otvoren suzivot
u uzajamnom poStovanju? U izolaciji u kojoj
je s jedne strane katolicka zajednica s nedo-dirivi- m
unutarnjim zivotom, a s druge stra-ne
ostali kojima se popuje s pijedestala mo-raln- ih stanoviSta, gdje organizacije i njihove
glaveSine dogovaraju i odlucuju u ime bes-pravn-og
clanstva ih pak u druStvu slobodnih
i ravnopravnih gradana, s pravima koja
proizlaze iz rada a ne iz hijerarhijske funkci-je- ,
cijei?dejne boje ili slicne b#irokratske klasifika
Bojim se da upravo u toj dvojbi treba tra-ziti
i pravi smisao invektiva kojima me neSte-dimi- ce obdario komentator Glasa Koncila,
da je tu tlo plamenog grma mihtantne i, po
tematici, izrazito poUticke agresije, u zaru ko-je
kao da je zaboravljeno na koji se tekst osvr-c- u
i Sto u njemu zapravo piSe.
Zbirna crta prebrojavanja
Odatle, vjerujem, to Sto bez veze s povodom Ш
u mojim tekstovima, na povrSinu tih komen- - =
tara izbijaju zahtjevi posve pohticke naravi =
(odito nije rijec tek o ateistickoj sklonosti) =
za crkvenom revizijom sudskih presuda pri- - s
jetnje crkvenim pretresanjem biltena izvje- - =
snih opcinskih komiteta SKH i komentira- - s
njem nayodne opsezne unutarpartijske is- - =
trage i joS StoSta drugo. e
Iz cijeloga tok sklopa ne mogu preSutjeti =
dvije tendencije. Prvo, odjednom se, iznenad-- EE
nnoamkooorrkdeisntirriarannuoSackucijkuo, jia ubigomvoogrliamauppoozjoedrii-ti- EE nih preleta i u komentaru Glasa Koncila, E
pojavljulje jedan lajtmotiv: hrvatski narod di- - 5
jeli se na yjernifiku vednu, katolifiku vednu, ==
i inu manjinu. Makar me i po treci put uza-- i
stopce proglasili dezurnim protucrkvenim ==
novinarom, puknuo bih da ne kazem koliko 5
mi se - s posebnim obzirom na povijesna is- - E kustva - gade prebrojavanja po ovom naro: =E du, bila ona nacionalna vjerska, idejna ilima
kakva mu drago, a osobito kad im je svrha na =
ishitrenim podacima temeljiti povijesna =
ili ina prava s
Gospodine kolege, ako ne vjerujete meni, 5
vnjaercurjttea ptaokvviijhestpirkeobjruojjaavmaancjanopopdavmlatictei fsezbinr-a- ==E.
stratiStima, u jamama, na kandelabrima, na E
onim poslovifinim vrbama koje u zloslutnu =
sroku mogu dekati naSu vlastitu djeca Zar =
moram apehrah na krScansko milosrde pre-m-a
njima?
Takva prebrojavanja, i tome nas uci povi-- 5
jest, uvijek su kao jednu od pobuda imah li- - =
derske teznje nekih kadSto i slucajnih pojedi- - s
naca da se, kao izraz narodne vecine ugroze- - eS
ne manjinom postaye kao neprijeporni apso- - ц
lutni vode. eE
Mogao bih u nekim istupima komentatora ==
Glasa Koncila, kao onu drugu tendenciju, e
prepoznati nominiranje takva vode. Nadam E
E=
se da se varam, iako ima i drugih svjedocan-- =E
stava u istom smisla Moglo bi se podsjetiti na e
Hegelovu tezu 0 povijesnim pojavama koje se E
prvi put javljaju kao tragedija, a drugi put kao ==E Ц
farsa, ali ovo stoljece je suviSe puta pokazalo Ц
kako se farsa stubokom mijenja ii tragediju. e
Zbog toga treba uzeti ozbiljno i takva banalna E=
glagoljanja kakvima se predstavlja kandidat E=E
za vodu, a i upitati se: razmiSlja li on sam e
kamo vode takve ambicije, jesu li svjesni mo-- E=
E gu6ih posljedica oni koji pridruiuju svoj poj =E
torn troparu i pridrzavaju kulise prikazanja, e
te cemu se zapravo nadaju oni koji potezu Ee
konce s onu stranu velike marionete? EeE
Hi je toliko gadno pripeklo da se i ne misli =
na prekosutra? Napokon, i zvizdan ie s neba Ш
j=
- ah suncanica boh na Zemlji EsE
Inosliv BeSker
woBith
= U Nasauu, glavnom gradu Bahama, najvisi
5 predstavnici 48 zemalja Commonwealtha raz- -
= govarat ce o opasnostima americkog vojnog
E programa poznatog pod nazivom rat zvijez- -
E da.
1 Commonwealth (engleski: zajednica) naziv je
= za zajednicu drzava koje su nekoc sacinjavale
E britanski imperij. Naziv Commonwealth prvi je
E upotrijebio Cromvell godine 1649. a britanska in-ns'
perijalna konferencija godine 1926. oznacuje do-- E
minione, autonomne zajednice u sklopu Britan-- E
skog imperija clanicama British Commonwealth
E of Nations (britanskom zajednicom naroda).
E Commonwealth postoji i danas, ali se s vreme-- E
nom promijenio i status i odnos clanica prema
E Britaniji.
E Na konferencijama Commonwealtha, kakva ce
E biti odrzana i u Nasauu, i koje imaju savjetodavno
E znacenje, najcesce sudjeluju premijeri ili njihovi
E zamjenici. Odluke- - konferencije ne obvezuju one
E clanice koje za njih nisu glasale.
E Na dosadasnjim konferencijama Commonweal- -
E tha razmatrana su pitanja medunarodnih odnosa,
E trgovine, financija, kao i uzajamni odnosi medu
E clanicama. Commonwealth je danas prije svega
E izraz historijskih odnosa i ostatak nekadasnjeg
E stanja. Zbog razlicitih drzavno-politicki- h uredenja
E clanica Commonwealtha tesko je postici jedin- -
E stvena stajalista 0 medunarodnim problemima, pa
E ni suglasnost. (kf)
eiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii Safari
Safari Ivana Pavla II — kaze se u naslovu clanka
o papinoj turneji po Africi.
Safari je rijec iz svahili jezika, prema arapskom: sa-fa- ra
— putovati.
U ekvatorijalnoj Africi safari je istrazivacko-lovack- a
ekspedicija pracena karavanom domorodaca, nosaca te-re- ta
i oruzja.
Danas se safarijem naziva uglavnom turisticko puto-vanj- e
po divljim predjelima (Afrike), prvenstveno radi
promatranja egzoticnih zivotinja u njihovu prirodnom am-bijent- u.
Umjesto vatrenim oruzjem polaznici na safari sve se
cesce naoruzavaju foto-aparatim- a: tzv. foto-safa- ri da-nas
je vrlo popularan oblik turizma, ne samo po rezer-vatim-a
divljih zivotinja vec i po slabije istrazenim podruc-jim- a.
(kf)
Plava vrpca
LI trci preko Atlantika za rekordom dostojnim
Plave vrpce ovih je dana potonuo britanski katama--
ran Virgin Atlantic Challenger.
Sve da je i potukao brzinski rekord u svladavanju
3000 morskih milja od New Yorka do Engleske, britanski
katamaran s motorom od 4000 konjskih snaga ne bi do- -
bio Plavu vrpcu: ona se, naime, dodjeljivala samo
najbrzim putnickim brodovima, ne i trkacim brodovima.
Prvi je Plavu vrpcu dobio brod Great Western
godine 1 838, posto je presao Atlantik brzinom od osam
cvorova (1 5 kmh), ali je pri torn plava vrpca bila imagi- -
narna. Prvi put je vjesana 0 jarbol tek nakon 1875. go- -
dine, brodu koji bi srusio brzinski rekord. Posljednji no- -
silac tog trofeja brod United States, koji je 1952. go--
dine, tjeran snagom motora od 240.000 konjskih snaga,
presao Atlantik prosjecnom brzinom od 36,17 cvorova,
za tri dana, deset sati i 40 minuta. Putnicke brodske linije
preko Atlantika od 1969. godine zbog nerentabilnosti su
ukinute, pa se tako i Plava vrpca vise ne dodjelju- -
je.
Kod nas se vec dvadeset godina dodjeljuje Plava
vrpca Vjesnika, kao najveci jugoslavenski pomorski tro- -
fej za pothvate hrabrosti, humanosti i solidamosti na mo- -'
ru. (kf) I illlllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllli Univerzijada
Univerzijada je naziv za medunarodno sportsko na- -
tjecanje studenata sveucilista i visokih skola (pd 17 do
27 godina). Ideju 0 osnovanju studentske olimpijade
iznio je 1919. godine francuski pedagog 1 Petitjean, su--
radnik osnivaca modernih olimpijskih igara Coubertina.
Prve takve igre odrzane su 1923. u Parizu, a slijedili su
Varsava 1924, Rim 1927, Pariz 1928, Darmstadt 1930,
Torino 1933, Budimpesta 1935, Pariz 1937. i Monaco
1939. Od 1928. godine (Cortina d'Ampezzo) odrzavaju
se i zimske Univerzijade.
Prva poslijeratna Univerzijada'odrzana je 1947. u Pa- -
rizu, a zatim, zbog hladnoratovske politike, univerzijade
se odrzavaju razdvojeno na Zapadu i Istoku. Tek 1957.
ponovo su odrzane zajednicke studentske igre, u Parizu,
i to pod nazivom S.veucilisne igre Pariza, ili, kako su
zabiljezene u povijesti sporta Prve svjetske studentske
igre ujedinjenja. Nakon toga igre dobivaju ime Univer- -
zijada koje nosei danas.
Godine 1959. Univerzijada je odrzana u Torinu, 1961.
u Sofiji, 1963. u Porto Alegreu, 1965. u Budimpesti, 1967.
u Tokiju, 1970. u Torinu, 1973. u Moskvi, 1975". u Rimu
(samo atletika), 1977. u Sofiji, 1979. u Ciudad de Mexicu,
1981. u Bukurestu i 1983. u Edmontonu. , Ove godine Univerzijada se odrzava u Kobeu, a
1987. godine u Zagrebu. (kf) 1'