000408 |
Previous | 2 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
I"-gs'7ti- : ? " TvS'rjKTr";~3%~,v"' '--?%- pc-." ~ ,;-- £ л? v!№№vwfcr~w 'fmirTT, '%,'' ' fijgnn'f prejw tf"4' " 'v A t 1141 . -- F " ~-- ~ J У.ТЉ- - Љ"ЧН IM'J,1" ж V II № 4 J шш i ft I JUGOSLOVENSKI SA TIPOGRAFSKOM ZVEZDICOM (Nastavak sa strane 1) viji i u uspostavljanju "nezavisne Hrvatske", "velike Srbije", "kato-lick- e Slovenije" itd. Odvajanjem Hrvata, Srba i drugih koji zive u Kanadi od kanadske stvarnosti i upucivanjem na borbu protiv Jugoslavije znaci vracati ljude na negativna iskustva iz pro-slost- i, u zagrljaj arhireakcionara, u drustvo sa nosiocima genocida i ubistava, sa fasistickim ostacima. Kad nacionalisti objasnjavaju ka-nadani- ma kako su oni zbog nacije ili jezika protiv Jugoslavije gde se navodno nacionalna osecanja ne mogu iskazati, oni samo izazivaju prezir jer danas svi znaju da svaka nacija i nacionalnost u Jugoslaviji ima slobodu kakvu nikad u istoriji nije imala. I jos vaznije, stvoreni su i svi materijalni uslovi da se jezik, nacionalne kulture, obicaji, folklor i veroispovesti neometano razvi-jaj- u i unapreduju. Treba dodati i to da nacionaliso-vinistim- a ne smeta bas svako jugo-slovenstv- o. Oni su narocito protiv socijalistickog jugoslovenstva, jer ono nije nacionalno opredelenje, nego prilaz ravnopravnim nacio-nalni- m odnosima, koji obezbeduje ravnopravnost svih naroda Jugosla-vije i nista ne suprotstavlja toj rav-nopravno- sti. Koji je to nacionalista koji trazi ravnopravnost sa drugim narodi-ma- ? Njegov nacionalni osecaj za svoj narod pretovren je u mrznju prema drugim narodima. Tu lezi problem i za Kanadane Gasvo jugosiovenskih iseijenika v njihovih potomaka na Severnoamerickom kontinentu. Published every Thursday by YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC 119 Spadina Ave, Toi onto, Ont M5V2L1. Telefon: (416) 593-502- 5 PREDSEDNIK: Pro?. Adeia Poiancec SEKRETARI BoiidarPavkovic iSor)aHenn.& BLAGAJNIK: Anka Nozinic GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Vladislav Gacic REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Stjepan Miosc, prof. Ivan Doienc, Daniel Pixiades, JeienaGavriovic,PeroKovaceic,BataBatic, Шке Grbic, MiYenko Popovic. DOPISNICI: Prof. Vladimir Tomovic, (Uni-versity of St. Chatharines), Anion Kostelac (Welland), Dusan Putnik (Chicago), Boza Spafcfek (New York), Frank Fudurit (Vancou-ver), Josip Stanic-Stanio- s (Rim, Italija), Lepa Teofanovic (Remacheid, Zap. Nemacka),Mira Strbac (Pariz, Franeuska). DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovic, Luka Markovic, Petar Kurtic, Mos Kondic, MeVsandar Ciric, Strah'mja Maietic, Novica Milic, prof. Dusanka Licina Nikola Drenovac. IZDAVACKI SAVET: Vojin Grbic, Josip Kovacic, Stanko Mudfceka,K.atarinaK.ostic,Mi-YenaBoiic,A.naDuroic,LepaRainovic,Bori-sa- v Ne&kovic, Rozalija Diviakovic, Duro NLaljkovic, Ivan Pnbanic, Mile Baljak, Шла Bubalo, Pavao Radmanic, Ostoja Kovacuvic, Viktor Arar, Dufcan Stanar, Milijan Petrovic, 3 obn Severinaki, Mate Siaus, Martin Karava-nic- , Srdan Bodic, Peko Dmitrovic, Milica M'mcn'm, A. Gerlach, "Leo Bacich. Bosko Mla-denovif- c, Mios Vukfcevic, 3osip Suijit, Budi Gregoras, Stanko BolC, 3osip Gabre, Aca Pe-trovic. Subscription: $35.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 75 cents. Adverti-sing rates on request Second Class Mail Re-gistration NO. 0378. Broj tekuceg racuna: Yug. Can. Pub. 970401 Toronto Dominion Bank, Branch 119 Spadina Ave., Toronto, M5V 2L1, Ontario, Canada. "NaSe novine" izlaze cetvrtkom. Pretplata iznosi $35.00 godiSnje, pojedini primjerak75 centi. Cjene oglasa na zahtjev. "Nase novine" su' nasljednik "Jedinstva", kome su pretho-dil- i listovi "Novosti", "Srpski glasnik"; "Edi-nost- ", "Slobodna Misao", "Pravda" i "Borba", kao i "Narodni Glasnik" i drugi napredni li-stovi koji su mu prethodili u Sjedinjenim Drzavama. Redakcija od&ovara га nepotpisane mate-rijal- c. Potpisani clanci iztaiavaju misljcnic #+#—#+#++#♦#++#++++;##. § h § § § § § § § h hh § § h h § svih porekala. Koliko cemo svi mi uspeti da odolimo podmuklim "filo-zofijam- a" nacionalsovinizma i na-cionalne netrpeljivosti? ?jCt-G-&'-?'j(-0-G'---0,- -C X § § s OK NA UZJE Najveda je tekovina u toku posljednjih Sest godina sandinisti6ke vlasti spremnost i odludnost nikara-gvansko- g naroda da po svaku cijenu obrani revolucionarni proces, izjavio je predsjednik Nikaragve Daniel Ortega. Kao primjer on je istakao pobjedu Narodne armije u sjevernim dijelovima zemlje, duz granica s Hondurasom. Ortega je saopcio da su sve kontrarevolucionarne bande u torn dijelu zemlje razbijene i u rasulu. Ortega se zalozio i za jaCanje napora na ekonomskom planu. Ortega je to izjavio za vrijeme susrsta s majkama palih nikaragvanskih narodnih heroja koje strajkaju gladu u znak protesta protiv ameri6kih prijetnji Nikaragvi. Vi§e od 250 tisuda stanovnika Nikaragve primilo je danas pu§ke za obranu u slu6aju eventualne ameriCke invazije. Prema saopdenju sandi-nistifik- ih vlasti, to je tek prvi korak ka stvaranju teritorijalne armije koja 69 Daniel Ortega: spremnost naroda da po svaku cijenu obrani revolucionarni proces biti spremna da u uvjetima napada na Nikaragvu djeluje u partizanskim odredima, kako u pozadini fronta u zastiti vaznijih objekata, tako i iza redova napada6a sa ciljem da unistava njegove komunikacije i linije za opskrbu. . Podijeljeno je, izmedu ostalog, 1 70 tisuda automatskih i 40 tisuda poluautomatskih puSaka. . Nikaragvstnski ministar vanjskih poslova, katolicki svecenik Miguel cfEstoto izjavio je jucer da 6e nastaviti Strajk giaflu „sve dok se ne окопба ameri61i intervencija i mijesanje u unutrasnje stvari Nika-ragve". rEsfcoto §trajka gladu od pro§log tjedna. . Nikaragvanska vlada na6inila je projekt transportnog sistema koji Co omoguiiti povezivanje atlantske I pacififike obale tako da brodovi koji dolaze iz Atlantskog oceana vi5e пебе _morati prolaziti kroz Panamski kanal, 6ime se gubi u vremenu i znatno poskupljuje prijevoz. Ministar za unutrasnje poslove Tomas Borhe izjavio je da de prvi dio projekt a biti zavrsen 1988. godine. I -- § § § § § §§ i UCINAK PUTUJUCIH POLITICARA Ljude koji se preko nedelje u Pristini bave vaznim drzavnickim poslovima, a vikend provode sa svojim porodicama u Beogradu nazivaju "vikend-politicarima- ": oni ne mogu uspesno da ubeduju Srbe i Crnogorce da se ne iseljavaju kada su to i sami ucinili. Na Kosovu, ovih vrelih julskih dana, zi-v- ot tece gotovo uobicajeno: sa zvanicnih mesta ponavljaju da je "bezbednosna si-tuac- ija znatno bolja nego pre cetiri godi-ne, i neprestano se poboljsava". Sto se Srba i Crnogoraca tice, oni ostaju gluvi na ovu tvrdnju i uporno se iseljavaju! Dakle, sto ranih pedesetih godina rece mnogo vo-Ije- ni pisac na Kosovu, nista novo. U traganju za razlozima iseljavanja, neumitno, mada odvise sporo i zaobilazno ce se stici i do kadrova od kojih se ocekuje da tu bitku dobiju. Posle kontrarevoluctje na mnoga ruko-vodec- a mesta dosli su ljudi (kosovski ka-dro- vi srpske ili crnogorske narodnosti) iz Beograda koji, neki od njih i decenijama, pre toga sa svojim porodicama nisu ziveli u Pokrajini. Verovalo se da su oni pogodni za rukovodeca mesta, jer su po pravilu is-kus- ni drustveno-politic- ki radnici. "Vikend-politicari- " Zeleznicka stanica, u rano popodne, pet-ko- m u Kosovo Polj"u. Iz Pristine pristuzu "mercedesi" ciji registarski brojevi poci-nj- u nulom. Iz njih izlaze ljudi i zurno, negde na nekom sporednom koloseku, ulaze u salon-vago- n. Potom se specijalni vagon; namenjen rukovodecem kadru Ko-sov- a, pripaja prvoj kompoziciji koja grabi put Kraljeva i dalje, prema severu. Scena se ponavlja ponedeljkom u rano jutro. Samo, ovom prilikom, umorni od du-go- g puta, isti ljudi zurno napustaju salon vagon i odlaze put Pristine. "Ovu sliku gledamo godinama — kaze radnik zaposlen na zeleznici u Kosovo-Po-lj- u. — Sve te ljude znam, jer im slike izlaze u novinama. Svi su vec davno napustili Ko-sovo i odveli sa sobom svoje blize i dalje rodake, a nama govore kako nam je duz-no- st da ovde ostanemo. Za§to oni svoju decu ne vrate ovde? Lako je njima da drze patriotske govore, posto se drugadije po-nasaj- u. Oni su nasi rukovodioci, a kada je vec to tako, onda cemo i mi za njima." Ljudi koji se preko nedelje u Pristini bave vaznim drzavnickim poslovima, a vi-kend provode sa svojim porodicama u Beogradu, ovde nazivaju "Vikend-politicarima- ". Ako ne putuju specijalnim vago-no- m, odlaze sluzbenim kolima. I tako godi-nama. "Ti ljudi se vec od srede dogovaraju kako ce stici do svojih porodica u Beograd — prica nam visoki cinovnik zaposlen u Skupstini SAP Kosova i, razumljivo, moli da mu ne pominjemo ime. — Da su se ti rukovodioci ovamo vratili sa porodicama, to bi imalo veoma znacajnog odjeka, i do-st- a bi uticalo na zaustavljanje iseljava-nja." Jedan od retkih koji je pristao da javno govori 0 ovoj delikatnoj temi i da pri torn ne skriva svoje ime je dojuceraSnji pot-predsedn- ik Skupstine Kosova, Toma Se-kuli- c, trenutno predsednik Pokrajinskog saveta za privredni razvoj i ekonomsku po-litik- u. Sekulic je izuzetno odvazan covek. Govori razumljivo, precizno potkreplju-juc- i svaku svoju tvrdnju podatkom, ime-no- m dogadajem... Odlazak Srba i Crnogo-raca, politicara i strufcnjaka, ka Beogradu, zapoceo je kako Sekulic tvrdi, jos daleke 1945. godine. Politician su uvek odlazili kao predstavnici Kosova na funkcije u fo-rumi- ma SR Srbije, ili Jugoslavije. Pored stana bilo im je obezbedeno i sve drugo, tako da se, sem retkih izuzetaka nikada vise nisu vracali na Kosovo. Za politifca-rim- a su isli i strufinjaci, Srbi i Crnogorci, kojih je tada bilo mnogo vise nego struc-njak- a Albanaca. Veliki odlasci su bili upravo posle potresa na Kosovu 1968, 1979. i 1981. godine. Kadar, bitka, poverenje "Tako su srpski i crnogorski narod ostali ovde obezglavljeni" — kaze Sekulic. — Ljudi su odlazili, jer se stiglo do apsurda da nije vazno koliko zna§ i vrediS, nego Sta si po nacionalnosti. Kada je ret o crnogor-ski- m i srpskim politickim kadrovima na Kosovu, sada imamo nekoliko grupa ljudi. Prva je dabome, najznamenitija. To su ljudi koji su ovde zapoceli karijeru, potom se sa porodicama iselili u Beograd, a sada se sami privremeno vracaju da bi zauzeli celne pozicije u Pokrajini." Potom Sekulic nabraja: Branko &kem-- . barevic, predsednik Predsednistva Koso-va, Nedo Borkovic, predsednik Izvrsnog veca SkupStine SAP Kosovo, Novica Mede-nic- a, predsednik Privredne komore, Bozo Colakovic, rektor Univerziteta u PriStini (svi raniji rektori bili su Albanci), dojuce-ra§n- ji sekretar partijske organizacije na Univerzitetu Miodrag Jablanovic, Ilija Vakic, clan Predsednistva PK SK Kosova, Aleksandar Ilic, clan IzveSnog veca, Lazar Vujovic, clan Predsednistva PK SSRN... Spisak bi, tvrdi Sekulic, mogao da bude i duzi. "Nedavno od postenja ovih ljudi, njiho-vo- g rada, ili njihovih zelja, oni objektivno ne mogu da pomognu da se sprecSi iseljava-nj- e sa Kosova — kategorican je Toma Se-kulic. — Jer, oni nikoga ne mogu da ubeduju da se ne iseli, kada su to i sami ucinili. Ako pratite javna istupanja tih lju-di, lako cete uociti da oni retko javno go-vore 0 iseljavanju. To je razlog zasto srpskih kadrova nema u prvim redovima bitke za stabilizaciju politickih prilika na Kosovu." Slobodni strelci Potom Sekulic detaljno objaSnjava da se i javno zalagao da na rukovodeca mesta treba da se biraju ljudi koj i su stekli ugled i autoritet kod pripadnika svih naroda i narodnosti u ovoj sredini. "Ne bi bilo do-br- o da se iz redova Srba i Crnogoraca bi-raju ljudi koji ce zastupati jedino "srpsku stvar". Na rukovodeca mesta trebalo bi da dodu ljudi koji su tu sa narodom i koji ce sa njim da podele zlu sudbinu! Drugu grupu funkcionera Srba i Crnogo-raca, na Kosovu i u Metohiji cine oni koji su uveliko spremni da se isele. Pozicija tih ljudi je ista kao i onih iz prve grupe. "Oni ne smeju da se eksponiraju" — do-da- je Toma Sekulic. — Na Kosovu se ekspo-nirat- i, znaci zameriti se, a to povlaci mnoge neugodnosti. Svi oni ocekuju da im se "gore" ukaze primamljivo mesto i da se §to hitnije isele. Doprinos i ovih ljudi na sprecavanje iseljavanja ravan je — nuli. Ovim dvema grupama po prirodi stvari, pripadaju i karijeristi, koji posto-pot- o gle-daj- u da sacuvaju pozicije. Za njih, jedno-stavn- o, ne postoji problem iseljavanja. O njemu nikada javno ne govore. Oni su, jed-nostavn- o, uSli u "kljuc bubanj" i nema te sile koja bi ih naterala da iz njega "izadu", kaze Sekulic. To su samo price PokuSali smo da popricamo sa Aleksan-dro- m Ilicem, clanom izvrsnog veca Skup-Stin- e SAP Kosovo. Rekao nam je da se ne bi rado govorio 0 ovoj temi. Primedbu da se i sam nalazi u grupi "vikend-politica-- " ria", koji ne uzivaju bogzna kakay ugled u narodu, nije zeleo da komentariSe, jer je (po drugi put) na Kosovu tektri meseca. Predsednik Predsednistva Branko Skem-barevi- c porufcio nam je preko sekretarice, da je zauzet. U Rektoratu'su nam kazali, i sve to propratili smeSkom, da su drug rektor i partijski sekretar kod svojih kuca u Beogradu. Clan Predsednistva PK SK Kosovo, 6ije ime ne pominjemo zato Sto nije zeleo da govori za novine, pojavio se u PriStini tek u sredu. Vikend i prve radne dane proveo je sa porodicom u Beogradu. Dugo smo razgovarali i rekao nam je da je ubeden da Stampa, radio i televizija, cine usluge kontrarevoluciji jer ("istini za volju — ne--. svesno") pomazu iseljavanje Srba i Crno-goraca sa Kosova. "PiSu samo o negativ-ni-m pojavama. Mi cemo to morati da za-brani- mo. Treba pojave zigosati. Zestoko ih zigosati, ali pametno a ne kao Sto se ra-- di u novinama", rekao nam je. Pitamo ga, medutim, koliko uticaja na zaustavljanje iseljavanja imaju ljudi koji su na istaknutim druStvenim polozajima, a vec" su godinama iseljeni. "Na primer, koliko licno vi imate uticaja: bili ste na gotovo svim rukovodedim mestima u Po-krajini pre kontrarevolucije, s proleda 1981. godine. Osim toga bili ste predsednik Kosova na jednoj od najviSih funkcija u Federaciji?" "Ja 0 tome ne mogu javno da govorim. Mogli bismo da poprifcamo zbog vaSe licne informacije", rekao je. I, dodao: "To su j rs.w (Nastavak na strani 9)
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, October 17, 1985 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1985-09-05 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000264 |
Description
Title | 000408 |
OCR text | I"-gs'7ti- : ? " TvS'rjKTr";~3%~,v"' '--?%- pc-." ~ ,;-- £ л? v!№№vwfcr~w 'fmirTT, '%,'' ' fijgnn'f prejw tf"4' " 'v A t 1141 . -- F " ~-- ~ J У.ТЉ- - Љ"ЧН IM'J,1" ж V II № 4 J шш i ft I JUGOSLOVENSKI SA TIPOGRAFSKOM ZVEZDICOM (Nastavak sa strane 1) viji i u uspostavljanju "nezavisne Hrvatske", "velike Srbije", "kato-lick- e Slovenije" itd. Odvajanjem Hrvata, Srba i drugih koji zive u Kanadi od kanadske stvarnosti i upucivanjem na borbu protiv Jugoslavije znaci vracati ljude na negativna iskustva iz pro-slost- i, u zagrljaj arhireakcionara, u drustvo sa nosiocima genocida i ubistava, sa fasistickim ostacima. Kad nacionalisti objasnjavaju ka-nadani- ma kako su oni zbog nacije ili jezika protiv Jugoslavije gde se navodno nacionalna osecanja ne mogu iskazati, oni samo izazivaju prezir jer danas svi znaju da svaka nacija i nacionalnost u Jugoslaviji ima slobodu kakvu nikad u istoriji nije imala. I jos vaznije, stvoreni su i svi materijalni uslovi da se jezik, nacionalne kulture, obicaji, folklor i veroispovesti neometano razvi-jaj- u i unapreduju. Treba dodati i to da nacionaliso-vinistim- a ne smeta bas svako jugo-slovenstv- o. Oni su narocito protiv socijalistickog jugoslovenstva, jer ono nije nacionalno opredelenje, nego prilaz ravnopravnim nacio-nalni- m odnosima, koji obezbeduje ravnopravnost svih naroda Jugosla-vije i nista ne suprotstavlja toj rav-nopravno- sti. Koji je to nacionalista koji trazi ravnopravnost sa drugim narodi-ma- ? Njegov nacionalni osecaj za svoj narod pretovren je u mrznju prema drugim narodima. Tu lezi problem i za Kanadane Gasvo jugosiovenskih iseijenika v njihovih potomaka na Severnoamerickom kontinentu. Published every Thursday by YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC 119 Spadina Ave, Toi onto, Ont M5V2L1. Telefon: (416) 593-502- 5 PREDSEDNIK: Pro?. Adeia Poiancec SEKRETARI BoiidarPavkovic iSor)aHenn.& BLAGAJNIK: Anka Nozinic GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Vladislav Gacic REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Stjepan Miosc, prof. Ivan Doienc, Daniel Pixiades, JeienaGavriovic,PeroKovaceic,BataBatic, Шке Grbic, MiYenko Popovic. DOPISNICI: Prof. Vladimir Tomovic, (Uni-versity of St. Chatharines), Anion Kostelac (Welland), Dusan Putnik (Chicago), Boza Spafcfek (New York), Frank Fudurit (Vancou-ver), Josip Stanic-Stanio- s (Rim, Italija), Lepa Teofanovic (Remacheid, Zap. Nemacka),Mira Strbac (Pariz, Franeuska). DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovic, Luka Markovic, Petar Kurtic, Mos Kondic, MeVsandar Ciric, Strah'mja Maietic, Novica Milic, prof. Dusanka Licina Nikola Drenovac. IZDAVACKI SAVET: Vojin Grbic, Josip Kovacic, Stanko Mudfceka,K.atarinaK.ostic,Mi-YenaBoiic,A.naDuroic,LepaRainovic,Bori-sa- v Ne&kovic, Rozalija Diviakovic, Duro NLaljkovic, Ivan Pnbanic, Mile Baljak, Шла Bubalo, Pavao Radmanic, Ostoja Kovacuvic, Viktor Arar, Dufcan Stanar, Milijan Petrovic, 3 obn Severinaki, Mate Siaus, Martin Karava-nic- , Srdan Bodic, Peko Dmitrovic, Milica M'mcn'm, A. Gerlach, "Leo Bacich. Bosko Mla-denovif- c, Mios Vukfcevic, 3osip Suijit, Budi Gregoras, Stanko BolC, 3osip Gabre, Aca Pe-trovic. Subscription: $35.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 75 cents. Adverti-sing rates on request Second Class Mail Re-gistration NO. 0378. Broj tekuceg racuna: Yug. Can. Pub. 970401 Toronto Dominion Bank, Branch 119 Spadina Ave., Toronto, M5V 2L1, Ontario, Canada. "NaSe novine" izlaze cetvrtkom. Pretplata iznosi $35.00 godiSnje, pojedini primjerak75 centi. Cjene oglasa na zahtjev. "Nase novine" su' nasljednik "Jedinstva", kome su pretho-dil- i listovi "Novosti", "Srpski glasnik"; "Edi-nost- ", "Slobodna Misao", "Pravda" i "Borba", kao i "Narodni Glasnik" i drugi napredni li-stovi koji su mu prethodili u Sjedinjenim Drzavama. Redakcija od&ovara га nepotpisane mate-rijal- c. Potpisani clanci iztaiavaju misljcnic #+#—#+#++#♦#++#++++;##. § h § § § § § § § h hh § § h h § svih porekala. Koliko cemo svi mi uspeti da odolimo podmuklim "filo-zofijam- a" nacionalsovinizma i na-cionalne netrpeljivosti? ?jCt-G-&'-?'j(-0-G'---0,- -C X § § s OK NA UZJE Najveda je tekovina u toku posljednjih Sest godina sandinisti6ke vlasti spremnost i odludnost nikara-gvansko- g naroda da po svaku cijenu obrani revolucionarni proces, izjavio je predsjednik Nikaragve Daniel Ortega. Kao primjer on je istakao pobjedu Narodne armije u sjevernim dijelovima zemlje, duz granica s Hondurasom. Ortega je saopcio da su sve kontrarevolucionarne bande u torn dijelu zemlje razbijene i u rasulu. Ortega se zalozio i za jaCanje napora na ekonomskom planu. Ortega je to izjavio za vrijeme susrsta s majkama palih nikaragvanskih narodnih heroja koje strajkaju gladu u znak protesta protiv ameri6kih prijetnji Nikaragvi. Vi§e od 250 tisuda stanovnika Nikaragve primilo je danas pu§ke za obranu u slu6aju eventualne ameriCke invazije. Prema saopdenju sandi-nistifik- ih vlasti, to je tek prvi korak ka stvaranju teritorijalne armije koja 69 Daniel Ortega: spremnost naroda da po svaku cijenu obrani revolucionarni proces biti spremna da u uvjetima napada na Nikaragvu djeluje u partizanskim odredima, kako u pozadini fronta u zastiti vaznijih objekata, tako i iza redova napada6a sa ciljem da unistava njegove komunikacije i linije za opskrbu. . Podijeljeno je, izmedu ostalog, 1 70 tisuda automatskih i 40 tisuda poluautomatskih puSaka. . Nikaragvstnski ministar vanjskih poslova, katolicki svecenik Miguel cfEstoto izjavio je jucer da 6e nastaviti Strajk giaflu „sve dok se ne окопба ameri61i intervencija i mijesanje u unutrasnje stvari Nika-ragve". rEsfcoto §trajka gladu od pro§log tjedna. . Nikaragvanska vlada na6inila je projekt transportnog sistema koji Co omoguiiti povezivanje atlantske I pacififike obale tako da brodovi koji dolaze iz Atlantskog oceana vi5e пебе _morati prolaziti kroz Panamski kanal, 6ime se gubi u vremenu i znatno poskupljuje prijevoz. Ministar za unutrasnje poslove Tomas Borhe izjavio je da de prvi dio projekt a biti zavrsen 1988. godine. I -- § § § § § §§ i UCINAK PUTUJUCIH POLITICARA Ljude koji se preko nedelje u Pristini bave vaznim drzavnickim poslovima, a vikend provode sa svojim porodicama u Beogradu nazivaju "vikend-politicarima- ": oni ne mogu uspesno da ubeduju Srbe i Crnogorce da se ne iseljavaju kada su to i sami ucinili. Na Kosovu, ovih vrelih julskih dana, zi-v- ot tece gotovo uobicajeno: sa zvanicnih mesta ponavljaju da je "bezbednosna si-tuac- ija znatno bolja nego pre cetiri godi-ne, i neprestano se poboljsava". Sto se Srba i Crnogoraca tice, oni ostaju gluvi na ovu tvrdnju i uporno se iseljavaju! Dakle, sto ranih pedesetih godina rece mnogo vo-Ije- ni pisac na Kosovu, nista novo. U traganju za razlozima iseljavanja, neumitno, mada odvise sporo i zaobilazno ce se stici i do kadrova od kojih se ocekuje da tu bitku dobiju. Posle kontrarevoluctje na mnoga ruko-vodec- a mesta dosli su ljudi (kosovski ka-dro- vi srpske ili crnogorske narodnosti) iz Beograda koji, neki od njih i decenijama, pre toga sa svojim porodicama nisu ziveli u Pokrajini. Verovalo se da su oni pogodni za rukovodeca mesta, jer su po pravilu is-kus- ni drustveno-politic- ki radnici. "Vikend-politicari- " Zeleznicka stanica, u rano popodne, pet-ko- m u Kosovo Polj"u. Iz Pristine pristuzu "mercedesi" ciji registarski brojevi poci-nj- u nulom. Iz njih izlaze ljudi i zurno, negde na nekom sporednom koloseku, ulaze u salon-vago- n. Potom se specijalni vagon; namenjen rukovodecem kadru Ko-sov- a, pripaja prvoj kompoziciji koja grabi put Kraljeva i dalje, prema severu. Scena se ponavlja ponedeljkom u rano jutro. Samo, ovom prilikom, umorni od du-go- g puta, isti ljudi zurno napustaju salon vagon i odlaze put Pristine. "Ovu sliku gledamo godinama — kaze radnik zaposlen na zeleznici u Kosovo-Po-lj- u. — Sve te ljude znam, jer im slike izlaze u novinama. Svi su vec davno napustili Ko-sovo i odveli sa sobom svoje blize i dalje rodake, a nama govore kako nam je duz-no- st da ovde ostanemo. Za§to oni svoju decu ne vrate ovde? Lako je njima da drze patriotske govore, posto se drugadije po-nasaj- u. Oni su nasi rukovodioci, a kada je vec to tako, onda cemo i mi za njima." Ljudi koji se preko nedelje u Pristini bave vaznim drzavnickim poslovima, a vi-kend provode sa svojim porodicama u Beogradu, ovde nazivaju "Vikend-politicarima- ". Ako ne putuju specijalnim vago-no- m, odlaze sluzbenim kolima. I tako godi-nama. "Ti ljudi se vec od srede dogovaraju kako ce stici do svojih porodica u Beograd — prica nam visoki cinovnik zaposlen u Skupstini SAP Kosova i, razumljivo, moli da mu ne pominjemo ime. — Da su se ti rukovodioci ovamo vratili sa porodicama, to bi imalo veoma znacajnog odjeka, i do-st- a bi uticalo na zaustavljanje iseljava-nja." Jedan od retkih koji je pristao da javno govori 0 ovoj delikatnoj temi i da pri torn ne skriva svoje ime je dojuceraSnji pot-predsedn- ik Skupstine Kosova, Toma Se-kuli- c, trenutno predsednik Pokrajinskog saveta za privredni razvoj i ekonomsku po-litik- u. Sekulic je izuzetno odvazan covek. Govori razumljivo, precizno potkreplju-juc- i svaku svoju tvrdnju podatkom, ime-no- m dogadajem... Odlazak Srba i Crnogo-raca, politicara i strufcnjaka, ka Beogradu, zapoceo je kako Sekulic tvrdi, jos daleke 1945. godine. Politician su uvek odlazili kao predstavnici Kosova na funkcije u fo-rumi- ma SR Srbije, ili Jugoslavije. Pored stana bilo im je obezbedeno i sve drugo, tako da se, sem retkih izuzetaka nikada vise nisu vracali na Kosovo. Za politifca-rim- a su isli i strufinjaci, Srbi i Crnogorci, kojih je tada bilo mnogo vise nego struc-njak- a Albanaca. Veliki odlasci su bili upravo posle potresa na Kosovu 1968, 1979. i 1981. godine. Kadar, bitka, poverenje "Tako su srpski i crnogorski narod ostali ovde obezglavljeni" — kaze Sekulic. — Ljudi su odlazili, jer se stiglo do apsurda da nije vazno koliko zna§ i vrediS, nego Sta si po nacionalnosti. Kada je ret o crnogor-ski- m i srpskim politickim kadrovima na Kosovu, sada imamo nekoliko grupa ljudi. Prva je dabome, najznamenitija. To su ljudi koji su ovde zapoceli karijeru, potom se sa porodicama iselili u Beograd, a sada se sami privremeno vracaju da bi zauzeli celne pozicije u Pokrajini." Potom Sekulic nabraja: Branko &kem-- . barevic, predsednik Predsednistva Koso-va, Nedo Borkovic, predsednik Izvrsnog veca SkupStine SAP Kosovo, Novica Mede-nic- a, predsednik Privredne komore, Bozo Colakovic, rektor Univerziteta u PriStini (svi raniji rektori bili su Albanci), dojuce-ra§n- ji sekretar partijske organizacije na Univerzitetu Miodrag Jablanovic, Ilija Vakic, clan Predsednistva PK SK Kosova, Aleksandar Ilic, clan IzveSnog veca, Lazar Vujovic, clan Predsednistva PK SSRN... Spisak bi, tvrdi Sekulic, mogao da bude i duzi. "Nedavno od postenja ovih ljudi, njiho-vo- g rada, ili njihovih zelja, oni objektivno ne mogu da pomognu da se sprecSi iseljava-nj- e sa Kosova — kategorican je Toma Se-kulic. — Jer, oni nikoga ne mogu da ubeduju da se ne iseli, kada su to i sami ucinili. Ako pratite javna istupanja tih lju-di, lako cete uociti da oni retko javno go-vore 0 iseljavanju. To je razlog zasto srpskih kadrova nema u prvim redovima bitke za stabilizaciju politickih prilika na Kosovu." Slobodni strelci Potom Sekulic detaljno objaSnjava da se i javno zalagao da na rukovodeca mesta treba da se biraju ljudi koj i su stekli ugled i autoritet kod pripadnika svih naroda i narodnosti u ovoj sredini. "Ne bi bilo do-br- o da se iz redova Srba i Crnogoraca bi-raju ljudi koji ce zastupati jedino "srpsku stvar". Na rukovodeca mesta trebalo bi da dodu ljudi koji su tu sa narodom i koji ce sa njim da podele zlu sudbinu! Drugu grupu funkcionera Srba i Crnogo-raca, na Kosovu i u Metohiji cine oni koji su uveliko spremni da se isele. Pozicija tih ljudi je ista kao i onih iz prve grupe. "Oni ne smeju da se eksponiraju" — do-da- je Toma Sekulic. — Na Kosovu se ekspo-nirat- i, znaci zameriti se, a to povlaci mnoge neugodnosti. Svi oni ocekuju da im se "gore" ukaze primamljivo mesto i da se §to hitnije isele. Doprinos i ovih ljudi na sprecavanje iseljavanja ravan je — nuli. Ovim dvema grupama po prirodi stvari, pripadaju i karijeristi, koji posto-pot- o gle-daj- u da sacuvaju pozicije. Za njih, jedno-stavn- o, ne postoji problem iseljavanja. O njemu nikada javno ne govore. Oni su, jed-nostavn- o, uSli u "kljuc bubanj" i nema te sile koja bi ih naterala da iz njega "izadu", kaze Sekulic. To su samo price PokuSali smo da popricamo sa Aleksan-dro- m Ilicem, clanom izvrsnog veca Skup-Stin- e SAP Kosovo. Rekao nam je da se ne bi rado govorio 0 ovoj temi. Primedbu da se i sam nalazi u grupi "vikend-politica-- " ria", koji ne uzivaju bogzna kakay ugled u narodu, nije zeleo da komentariSe, jer je (po drugi put) na Kosovu tektri meseca. Predsednik Predsednistva Branko Skem-barevi- c porufcio nam je preko sekretarice, da je zauzet. U Rektoratu'su nam kazali, i sve to propratili smeSkom, da su drug rektor i partijski sekretar kod svojih kuca u Beogradu. Clan Predsednistva PK SK Kosovo, 6ije ime ne pominjemo zato Sto nije zeleo da govori za novine, pojavio se u PriStini tek u sredu. Vikend i prve radne dane proveo je sa porodicom u Beogradu. Dugo smo razgovarali i rekao nam je da je ubeden da Stampa, radio i televizija, cine usluge kontrarevoluciji jer ("istini za volju — ne--. svesno") pomazu iseljavanje Srba i Crno-goraca sa Kosova. "PiSu samo o negativ-ni-m pojavama. Mi cemo to morati da za-brani- mo. Treba pojave zigosati. Zestoko ih zigosati, ali pametno a ne kao Sto se ra-- di u novinama", rekao nam je. Pitamo ga, medutim, koliko uticaja na zaustavljanje iseljavanja imaju ljudi koji su na istaknutim druStvenim polozajima, a vec" su godinama iseljeni. "Na primer, koliko licno vi imate uticaja: bili ste na gotovo svim rukovodedim mestima u Po-krajini pre kontrarevolucije, s proleda 1981. godine. Osim toga bili ste predsednik Kosova na jednoj od najviSih funkcija u Federaciji?" "Ja 0 tome ne mogu javno da govorim. Mogli bismo da poprifcamo zbog vaSe licne informacije", rekao je. I, dodao: "To su j rs.w (Nastavak na strani 9) |
Tags
Comments
Post a Comment for 000408