000406 |
Previous | 13 of 15 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
1- 4- NASE NOVINE, August 17 J# # Nismo slu6ajno u julu mesecu otiSli u provinciju Val d'Oaz i obreli se u malenom selu Over. U julu, u ovom osuncanom krajoliku, po6inje da dozreva zito. Po kvadratastim njivama uveliko je isklijalo seme proletos baceno u oranicu. Iz mod-ro- g neba sunfievo zlato prosulo se izdaSno po rascvetalim bulkama u sarenim poljima, poigrava na li§cu vrba i topola, bljeSti u vitrazima prastare crkve na kraju sela, nado-ma- k seoskog groblja. Pitomina ovog pejzaza neodoljivo doziva u sedanje ona Sudesna slikarska platna §to toliko opleme-njuj- u, one slike "osuncane dusom, a uradene kifiicom" jednog od najve-ci- h slikara prirode VINSENTA VAN GOGA, preminulog u ovom tihom selu, sada vec daleke 1890 godine, dana 29 jula. Za selo Over na reci Oaz — 6ije se ulice protezu duzinom od 7 km od reke do plodne visoravni, — Francu-z- i kazu da je "tafika polaza impresio-nistiiko- g 6uda". Poput Sijene u Italiji ili Toleda u Spaniji, Over na reci Oaz u Francuskoj nadahnuo je 6itavu plejadu talentovanih slikara, cija platna obilaze svet, izlagana po velikim i malim galerijama... dela Cezana, Koroa, Dobinjia, Bodjia, Mirera.... i, naravno, Van Goga. U selu nema mnogo meStana, ali je doSljaka uvek dosta, bilo da svrate na pola dana ili ostanu za ceo zivot... Tu postoji i jedan zamak iz XVII veka sa prostranim vrtom i ve£ta6kom pedinom u njemu, zatim crkva, na kraju sela, 6ija je izgradnja zapo6eta joS u XI veku. Definitivni izgled ovog francuskog istoriskog spomenika, hriS6anskog hrama u romano-gotsko- m stilu, zavrsen je izgradnjom zvonare uz samu crkvu — 6itav jedan vek kasnije. A lepotu ovog zdanja proneo je svetom Vincent Van Gog, naslikavSi je na svom 6uvenom platnu: "Crkva u Overu". SiSavSi sa voza na maloj zelezni6-ko- j stanici sela — koja je inspirisala slikara Vlamink--a — uputili smo se ulicom koja nosi ime "Dr. Gase" i — proSavSi staru lekarevu ku6u, naSli smo se u 6etvrti Ves'no, koju je, u svom delu, ovekove6io Gog. lako je vreme ufiinilo svoje izmenivSi po malo spoljni izgled sela, (donevSi asfalt nekim ulicama — na primer) mir i harmonija prirode u koju se divno uklapaju neke od starih, safiuvanih, kuca, kao da pripovedaju prolazniku o onim vremenima kada su boravili Pisaro, Sezan, Van Rusel, Renoar i dr. majstori slikar-stv- a. Nadahnjivajuci se nezamenji-vo- m lepotom prirode, oni su je prenosili na svoja platna da bi je, za ljude, zauvek sa6uvali... Prosavsi crkvu, dosli smo na groblje u kome poCivaju zemni ostaci besmrtnog Van Goga. Dva obicna nadgrobna kamena optoCena patinom, na kojima su огпабепа imena, te godine rodenja i smrti Vinsenta Van Goga i njegovog brata Teodora — Tea, obelezavaju to mesto. Bokori nabujalog brSljana, medusobno 6vrsto isprepleteni, kao da grle ova dva nadgrobna kamena i dve humke spajaju u celinu, prekriv-s- i ih svojim zelenilom. Slikarev brat, (umro dve godine kasnije), ostaje tako simbolicno uz brata i u smrti povezan dubokim vezama, koje su in i za zivota spajale. VeliCanstvenoj jednostavnosti velikog slikara, i skromnosti 6oveka 6ije delo ostaje da zivi vefino zaista se ne moze 1 1 I v t ,. -- - , h £pH rs "- - ,r i. ,4?' vft, &л? X CS iw "tl- M't - ? st Ys ( fi V Vf "V . - zamisliti lepSi spomenik. Po neki, tek ubran, crveni ili zuti cvet i rukovet zitnog klasja, namerno os-tavlje- ni na brSljanu oko groba, svedoce o neprestanom hododaScu na jedan grob kome nisu potrebne ni pompe ni ceremonije. Impresionantna je i beda memlji-vo- g sobi6ka u konafiiStu, preko puta opstinske zgrade, sa kosom tavani-co- m i uskim, krovnim prozorom kroz kog ne moze da ude sun6ev zrak. Tu, na gvozdenom krevetu, u uskom тгабпот prostoru sobe kog ispu-njava- ju jos i: jedna komoda, umiva-oni- k i — Stafelaj, izdahnuo je jedan od najve6ih "slikara svetlosti", kako za Van Goga 6esto kazu kriti6ari. "Ni groznije sobe ni lep§eg cove-ka- " — otelo se glasno jednoj posetiteljki, dok nas je, tiskajudi se uz skufieno drveno stepeniSte, pro- - Ш£т1 И tm AmeriCki predsjednik Reagan je "najvedi protivnik radniStva u mo-dern- oj politi6koj historiji", izjavio je biv§i ameri6ki podpredsjednik Wal-ter Mondale na konvenciji United Food and Commercial Workers Uni-on u Montrealu. Mondale je kazao da je Reagan napunio атпбко ministarstvo rada i agencijezaodnoserdnika i posloda-vac- a s anti-unijski- m ljudima koji gaze radnifika prava i zaStitu. lako Reagan govori o "ekonom-sko- j obnovi", nezaposlenost se pove6ava, rekao je Mondale. Za to je krivvisoki deficit u drzavnom budze-t- u i nepravilna trgovinska politika. Mondale je kandidat za predsjed-nik- a u izborima koji ce se odrzati u novembru idu6e godine. United Food and Commercial Workers Union na 6ijoj konvenciji je !&°'ЏС M puStala da udemo u ovaj istoriski spomenik u kog ne moze stati istovremeno ni 4 osobe... U zgradi nekadaSnjeg konadista, na spratu ispod mansarde na kojoj je Van Gogova soba, sada je moderna slikarska galerija, a u prizemnom delu je restoran sa nazivom "Kod Van Goga"... odakle se javljamo citaocima "NaSih Novi-na- ". MiraTRBAC juli, 1983 — Over na reci Oaz Pariz 7 "Impresionizam je slikarski pravac u kom slikari nalaze sarzaj u realnom zivotu, uzdizudi motiv koji ih inspiriSe na nivo studije sa veoma izrazenim odnosom svetlosti i senke i bojama koje kao da su ozivljene u pokretu" — (Larousse) Ш1 DVra Mondale govorio ima milijun i 300 hiljada Slanova. Na njezinoj kon-venciji" u Montrealu sudjeiovaio je 2.000 delegata. (ТПРРДГ O modi Сшпа je stvar moda, ima bezbroj lica i stalno Hi mijenja. Ona je jedini diklator kome se zene, a ponekad i muskarci, rado pokoravaju i u 'porno ga slijcde. Moda je nastala u onim ' pradavnim vremenima kada je covjek osjetio potrebu da zashli svoje tijelo od hladnoce ili topline. iS vremenom je moda namelmda ljudima bezbroj JA. SKI a 53 TOKIO: Knjige koje piSu o dogadajima iz pro§losti, a posebno temama iz drugog svetskog rata, ve6 su-godinam- a veoma dobro primljene u Japanu i 6itaju se sa mnogo zanimanja. ProSle godine japanski bestseler bila je knjiga poznatog pisca Seicija Morimure o stravi6nim na iivim ljudima u vreme drugog svetskog rata u logorima u Klni. No, ove godine izdavaci su ustanovili da viSe od proslosti Japance zar,.. buducnost. "Kore kara doo nasu", sto 01 be siobodno moglo prevesti kao "Sto ce se dogoditi u buducnosti", naslov je podeblje knjige koja je ove godine najtrazenija u Japanu. TeSko je dobiti tacne podatke o broju prodatih primeraka, jer se od maja svake nedelje Stampa po jedno ili dva izdanja. Do pocetka ovog meseca viSe od miliona primeraka je prodano, ali se potraznja sada i povecava. Knjigu nije napisao neki mudri futurolog. To je delo velikog broja Ijudi koji nisu suviSe poznati u javnosti, ali su — svaki na svom podruiju — istaknuti struinjaci. Izdavacka kuca "Ivanami Soten", jedna od najvecih u Japanu, proslavljala je 70-godiS-nj- icu postojanja, pa je kao deo proslave zatrazila od oko 600 strucnjaka da kazu Sta ocekuju od 21. veka na svojim podruCjima. ViSe od 500 ih se odazvaio i kolekcija njihovih kratkih ilanaka objavljena je kao vrlo zanimljivo Stivo. Ve6ina slifinih knjiga uglavnom govori o velikim stvarima, atraktivnim izumima, tra-gedija- ma ili trijumfima. Neki crtaju tragicnu sliku zemlje bududnosti razorene atomskim ratovima ili okoline, a drugi predvidaju blistavu bududnost punu oslobo-deno- g covefianstva koje zivi okruzeno nauke i tehnologije. No, japan-ski bestseler uopSte se ne bavi tim velikim temama. Bavi se malim st - , woje a oki oju svaKog dana. jdpanski struCnjaci govore izmedu ostalog o tome kako ce se za tridesetak godina popravljati zubi, kako ce izgledati Skole, kakav ce biti sport, satovi, zabava itd. - Pazljivi Sitalac пебе tu na6i mnogo velikih predskazanja, ali 6e mnogo saznati i o danaSnjem Japanu i o njegovom razvoju izvan velikih ekonomskih i tehnoloSkih prognoza. Vecinu iitalaca, na primer, zaprepastio je podatak da medu japanskim novinarima u dnevnim listovima ima samo 1 ,1 posto zena. Tacnije medu 19.576 reportera dnevnih listova 1 . aprila ove godine bilo je samo 220 zena. To se mora menjati, kaze jedan od autora knjige i to drasti6no, pa 6e muSke predrasude koje su "danas tako ocite u japanskim novinama, za desetak godina biti ublazene, a za dvadeset ce vec nestajati. Drugi stru6njak predvida da te slavno japansko javno kupaliSte — kakvo je po6elo izumirati pod pritiskom sve vedeg broja kupaonica u modernim stanovima — opstati u 21. veku. Jer kaze on, Japanci ne idu u javno kupaliSte samo da bi se okupali, nego da se zabave i popricaju sa susedima dok sede u vreloj vodi zajednickog bazena. Takva knjiga — pokazalo se — najviSe i zanima Japance, jer im govori o svakodnev-nic- i koja ih ocekuje u bududnosti i to bez velikih reCi. Zato sada izdavaCi pokuSavaju organizovati sliCan pothvat u celom svetu, pa 6e uskoro krenuti anketni listovi strufinja-cim- a sa pitanjem "Sta ocekujete od 21. stoleca". larko Modrin ("Dnevnik") ипшпшпшпшшшпшпшпшпшшшпишпш KNJI2EVK i::STSELER eksperimenti-m- a zarobljeniCkim zagadivanjem dos-stignudi- ma ШВИИИУ varijarija na tern a fihiost, vrijeme, proslor, Ijepola. . . Moda je mijenjala epohe i Milove, kreirala uniform isanosl Ш raznoli-ko.s- t, ndobnosl ili sfeyu, boje i razne krojeve . . . Daiias se nustoji da moda uglavnom bade dostupna svima - da im bude udobna cijeloga dana. Moda najvise privlai'i mlade, jer su oni najdinamirniji, najakiivniji. ШШШШШПМ
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, September 28, 1983 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1983-08-17 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000214 |
Description
Title | 000406 |
OCR text | 1- 4- NASE NOVINE, August 17 J# # Nismo slu6ajno u julu mesecu otiSli u provinciju Val d'Oaz i obreli se u malenom selu Over. U julu, u ovom osuncanom krajoliku, po6inje da dozreva zito. Po kvadratastim njivama uveliko je isklijalo seme proletos baceno u oranicu. Iz mod-ro- g neba sunfievo zlato prosulo se izdaSno po rascvetalim bulkama u sarenim poljima, poigrava na li§cu vrba i topola, bljeSti u vitrazima prastare crkve na kraju sela, nado-ma- k seoskog groblja. Pitomina ovog pejzaza neodoljivo doziva u sedanje ona Sudesna slikarska platna §to toliko opleme-njuj- u, one slike "osuncane dusom, a uradene kifiicom" jednog od najve-ci- h slikara prirode VINSENTA VAN GOGA, preminulog u ovom tihom selu, sada vec daleke 1890 godine, dana 29 jula. Za selo Over na reci Oaz — 6ije se ulice protezu duzinom od 7 km od reke do plodne visoravni, — Francu-z- i kazu da je "tafika polaza impresio-nistiiko- g 6uda". Poput Sijene u Italiji ili Toleda u Spaniji, Over na reci Oaz u Francuskoj nadahnuo je 6itavu plejadu talentovanih slikara, cija platna obilaze svet, izlagana po velikim i malim galerijama... dela Cezana, Koroa, Dobinjia, Bodjia, Mirera.... i, naravno, Van Goga. U selu nema mnogo meStana, ali je doSljaka uvek dosta, bilo da svrate na pola dana ili ostanu za ceo zivot... Tu postoji i jedan zamak iz XVII veka sa prostranim vrtom i ve£ta6kom pedinom u njemu, zatim crkva, na kraju sela, 6ija je izgradnja zapo6eta joS u XI veku. Definitivni izgled ovog francuskog istoriskog spomenika, hriS6anskog hrama u romano-gotsko- m stilu, zavrsen je izgradnjom zvonare uz samu crkvu — 6itav jedan vek kasnije. A lepotu ovog zdanja proneo je svetom Vincent Van Gog, naslikavSi je na svom 6uvenom platnu: "Crkva u Overu". SiSavSi sa voza na maloj zelezni6-ko- j stanici sela — koja je inspirisala slikara Vlamink--a — uputili smo se ulicom koja nosi ime "Dr. Gase" i — proSavSi staru lekarevu ku6u, naSli smo se u 6etvrti Ves'no, koju je, u svom delu, ovekove6io Gog. lako je vreme ufiinilo svoje izmenivSi po malo spoljni izgled sela, (donevSi asfalt nekim ulicama — na primer) mir i harmonija prirode u koju se divno uklapaju neke od starih, safiuvanih, kuca, kao da pripovedaju prolazniku o onim vremenima kada su boravili Pisaro, Sezan, Van Rusel, Renoar i dr. majstori slikar-stv- a. Nadahnjivajuci se nezamenji-vo- m lepotom prirode, oni su je prenosili na svoja platna da bi je, za ljude, zauvek sa6uvali... Prosavsi crkvu, dosli smo na groblje u kome poCivaju zemni ostaci besmrtnog Van Goga. Dva obicna nadgrobna kamena optoCena patinom, na kojima su огпабепа imena, te godine rodenja i smrti Vinsenta Van Goga i njegovog brata Teodora — Tea, obelezavaju to mesto. Bokori nabujalog brSljana, medusobno 6vrsto isprepleteni, kao da grle ova dva nadgrobna kamena i dve humke spajaju u celinu, prekriv-s- i ih svojim zelenilom. Slikarev brat, (umro dve godine kasnije), ostaje tako simbolicno uz brata i u smrti povezan dubokim vezama, koje su in i za zivota spajale. VeliCanstvenoj jednostavnosti velikog slikara, i skromnosti 6oveka 6ije delo ostaje da zivi vefino zaista se ne moze 1 1 I v t ,. -- - , h £pH rs "- - ,r i. ,4?' vft, &л? X CS iw "tl- M't - ? st Ys ( fi V Vf "V . - zamisliti lepSi spomenik. Po neki, tek ubran, crveni ili zuti cvet i rukovet zitnog klasja, namerno os-tavlje- ni na brSljanu oko groba, svedoce o neprestanom hododaScu na jedan grob kome nisu potrebne ni pompe ni ceremonije. Impresionantna je i beda memlji-vo- g sobi6ka u konafiiStu, preko puta opstinske zgrade, sa kosom tavani-co- m i uskim, krovnim prozorom kroz kog ne moze da ude sun6ev zrak. Tu, na gvozdenom krevetu, u uskom тгабпот prostoru sobe kog ispu-njava- ju jos i: jedna komoda, umiva-oni- k i — Stafelaj, izdahnuo je jedan od najve6ih "slikara svetlosti", kako za Van Goga 6esto kazu kriti6ari. "Ni groznije sobe ni lep§eg cove-ka- " — otelo se glasno jednoj posetiteljki, dok nas je, tiskajudi se uz skufieno drveno stepeniSte, pro- - Ш£т1 И tm AmeriCki predsjednik Reagan je "najvedi protivnik radniStva u mo-dern- oj politi6koj historiji", izjavio je biv§i ameri6ki podpredsjednik Wal-ter Mondale na konvenciji United Food and Commercial Workers Uni-on u Montrealu. Mondale je kazao da je Reagan napunio атпбко ministarstvo rada i agencijezaodnoserdnika i posloda-vac- a s anti-unijski- m ljudima koji gaze radnifika prava i zaStitu. lako Reagan govori o "ekonom-sko- j obnovi", nezaposlenost se pove6ava, rekao je Mondale. Za to je krivvisoki deficit u drzavnom budze-t- u i nepravilna trgovinska politika. Mondale je kandidat za predsjed-nik- a u izborima koji ce se odrzati u novembru idu6e godine. United Food and Commercial Workers Union na 6ijoj konvenciji je !&°'ЏС M puStala da udemo u ovaj istoriski spomenik u kog ne moze stati istovremeno ni 4 osobe... U zgradi nekadaSnjeg konadista, na spratu ispod mansarde na kojoj je Van Gogova soba, sada je moderna slikarska galerija, a u prizemnom delu je restoran sa nazivom "Kod Van Goga"... odakle se javljamo citaocima "NaSih Novi-na- ". MiraTRBAC juli, 1983 — Over na reci Oaz Pariz 7 "Impresionizam je slikarski pravac u kom slikari nalaze sarzaj u realnom zivotu, uzdizudi motiv koji ih inspiriSe na nivo studije sa veoma izrazenim odnosom svetlosti i senke i bojama koje kao da su ozivljene u pokretu" — (Larousse) Ш1 DVra Mondale govorio ima milijun i 300 hiljada Slanova. Na njezinoj kon-venciji" u Montrealu sudjeiovaio je 2.000 delegata. (ТПРРДГ O modi Сшпа je stvar moda, ima bezbroj lica i stalno Hi mijenja. Ona je jedini diklator kome se zene, a ponekad i muskarci, rado pokoravaju i u 'porno ga slijcde. Moda je nastala u onim ' pradavnim vremenima kada je covjek osjetio potrebu da zashli svoje tijelo od hladnoce ili topline. iS vremenom je moda namelmda ljudima bezbroj JA. SKI a 53 TOKIO: Knjige koje piSu o dogadajima iz pro§losti, a posebno temama iz drugog svetskog rata, ve6 su-godinam- a veoma dobro primljene u Japanu i 6itaju se sa mnogo zanimanja. ProSle godine japanski bestseler bila je knjiga poznatog pisca Seicija Morimure o stravi6nim na iivim ljudima u vreme drugog svetskog rata u logorima u Klni. No, ove godine izdavaci su ustanovili da viSe od proslosti Japance zar,.. buducnost. "Kore kara doo nasu", sto 01 be siobodno moglo prevesti kao "Sto ce se dogoditi u buducnosti", naslov je podeblje knjige koja je ove godine najtrazenija u Japanu. TeSko je dobiti tacne podatke o broju prodatih primeraka, jer se od maja svake nedelje Stampa po jedno ili dva izdanja. Do pocetka ovog meseca viSe od miliona primeraka je prodano, ali se potraznja sada i povecava. Knjigu nije napisao neki mudri futurolog. To je delo velikog broja Ijudi koji nisu suviSe poznati u javnosti, ali su — svaki na svom podruiju — istaknuti struinjaci. Izdavacka kuca "Ivanami Soten", jedna od najvecih u Japanu, proslavljala je 70-godiS-nj- icu postojanja, pa je kao deo proslave zatrazila od oko 600 strucnjaka da kazu Sta ocekuju od 21. veka na svojim podruCjima. ViSe od 500 ih se odazvaio i kolekcija njihovih kratkih ilanaka objavljena je kao vrlo zanimljivo Stivo. Ve6ina slifinih knjiga uglavnom govori o velikim stvarima, atraktivnim izumima, tra-gedija- ma ili trijumfima. Neki crtaju tragicnu sliku zemlje bududnosti razorene atomskim ratovima ili okoline, a drugi predvidaju blistavu bududnost punu oslobo-deno- g covefianstva koje zivi okruzeno nauke i tehnologije. No, japan-ski bestseler uopSte se ne bavi tim velikim temama. Bavi se malim st - , woje a oki oju svaKog dana. jdpanski struCnjaci govore izmedu ostalog o tome kako ce se za tridesetak godina popravljati zubi, kako ce izgledati Skole, kakav ce biti sport, satovi, zabava itd. - Pazljivi Sitalac пебе tu na6i mnogo velikih predskazanja, ali 6e mnogo saznati i o danaSnjem Japanu i o njegovom razvoju izvan velikih ekonomskih i tehnoloSkih prognoza. Vecinu iitalaca, na primer, zaprepastio je podatak da medu japanskim novinarima u dnevnim listovima ima samo 1 ,1 posto zena. Tacnije medu 19.576 reportera dnevnih listova 1 . aprila ove godine bilo je samo 220 zena. To se mora menjati, kaze jedan od autora knjige i to drasti6no, pa 6e muSke predrasude koje su "danas tako ocite u japanskim novinama, za desetak godina biti ublazene, a za dvadeset ce vec nestajati. Drugi stru6njak predvida da te slavno japansko javno kupaliSte — kakvo je po6elo izumirati pod pritiskom sve vedeg broja kupaonica u modernim stanovima — opstati u 21. veku. Jer kaze on, Japanci ne idu u javno kupaliSte samo da bi se okupali, nego da se zabave i popricaju sa susedima dok sede u vreloj vodi zajednickog bazena. Takva knjiga — pokazalo se — najviSe i zanima Japance, jer im govori o svakodnev-nic- i koja ih ocekuje u bududnosti i to bez velikih reCi. Zato sada izdavaCi pokuSavaju organizovati sliCan pothvat u celom svetu, pa 6e uskoro krenuti anketni listovi strufinja-cim- a sa pitanjem "Sta ocekujete od 21. stoleca". larko Modrin ("Dnevnik") ипшпшпшпшшшпшпшпшпшшшпишпш KNJI2EVK i::STSELER eksperimenti-m- a zarobljeniCkim zagadivanjem dos-stignudi- ma ШВИИИУ varijarija na tern a fihiost, vrijeme, proslor, Ijepola. . . Moda je mijenjala epohe i Milove, kreirala uniform isanosl Ш raznoli-ko.s- t, ndobnosl ili sfeyu, boje i razne krojeve . . . Daiias se nustoji da moda uglavnom bade dostupna svima - da im bude udobna cijeloga dana. Moda najvise privlai'i mlade, jer su oni najdinamirniji, najakiivniji. ШШШШШПМ |
Tags
Comments
Post a Comment for 000406