Nase Novine, January 05, 1983

              '
f ' ' ." Ч' ) ' " - J
1-2- NASE NOVINE, January 5, 1983. Vijesti iz Jugoslavije
Чиаи:'Ч.!11-у.:-д,.ДЈ- Ј inmjiiliim,iiuiiiji.,iuiiiii ii.ju).ii i., i i м!l-pvl]!тlдll,l:чlv,lu!lл'.llll,l-
.l.'l' 'v!j'i'"v;tl:;itt8iJH-j.."i'!l"'.M.- i u'u nwn4i,i-",ifii"i;j.lr'";4l-
;'. "."- - .'-mnr-mrvLrrm
NEZAPOSLENOST
Nikada u naSem poslijeratnom
druStveno-ekonomsko- m razvoju sa
zapoSljavanjem nije bilo tako kritic-n- o
kao Sto je danas. I pored toga Sto
se u proteklom desetljecu zaposlilo
1 ,9 milijun ljudi — zahvaljujudi 6emu
je ukupna zaposlenost dosegla re-kord- nih
6 milijuna osoba — broj
nezaposlenih nikada nije bio ve6i.
Prema statistifikim podacima bez
posla je potkraj 1981. bilo viSe od
830 tisuca ljudi. Unatoc cestim
prigovorima da je stvarni broj neza-poslenih
znatno manji (do 20 posto
evidentiranih), tezina problema time
nije umanjena. Jer, u taj broj nisu
ukljuCeni neevidentirani kod SIZ-ov- a
za zapoSljavanje koji bi radili da ima
mogucnosti zaposlenja. U nj takoder
nisu uklju£eni ni radnici privremeno
zaposleni u inozemstvu. Njih je,
prema popisu.stanovniStva 1981.
godine, bilo 577.863. Pribroji li se
armiji nezaposlenih u zemlji kontin-ge- nt
privremeno zaposlenih u ino-zemstvu,
dobit 6e se broj od gotovo
1 ,4 milijun ljudi. To je viSe od petine
svih zaposlenih u zemlji, ne габипа-ju6- i
privatni sektor poljoprivrede.
'Тобтје, na 100 zaposlenih 23 osobe
su ili bez posla ill privremeno
zaposleno izvan Jugoslavije. Izrazi li
se ta veli6ina nezaposlenosti u
postotku, Jugoslavia sa stopom od
12 posto drzi evropski rekord. A
treba imati na umu da se ova stopa
uz neznatne oscilacije zadrzava vec
pet punih godina.
Tezina se nezaposlenosti, medu-ti- m,
ne manifestira samo u njenoj
brojnosti vec i u strukturi. Danas su
nezaposleni mahom mladi, kvali-ficira- ni
ljudi koji prvi put traze
posao. ViSe od polovice njih (55,8
posto) mlade je od 25 godina, a broj
kvalificiranih i stru6nih sve je ve6i.
NALAZlSTE BAKRA
GeoloSka istraiivanja u selu Cadi-nj- e
kod Prijepolja pokazala su da se
na ovom mjestu nalaze bogata
nalaziSta rude bakra, koja sadrii i
znatne kolidine cinka, olova i 6ak
Sest grama zlata po toni. Rezerve su
procijenjene na oko tri milijuna tona
ove rude.
Ovih dana pristupide se izradi
projekta za otvaranje rudnika Cadi-nj- e,
koji bi trebalo da primi prve
rudare podetkom 1984. godine.
ZA "INOZEMCE"
NiSka tvornica trikotaze "Omladin-ka- "
spremna je da primi na posao 40
radnika na privremenom radu u
inozemstvu, koji izraze spremnost
da svoju deviznu uStedevinu udruze
za nabavku nove opreme. Povratnici
koji iskoriste svoje pravo na uvoz
stroja u vrijednosti od najmanje 400
tisuda dinara mogu ra6unati na
sigurno radno mjesto i na to da ce im
povratiti ulozena sredstva sa utvrde-no- m
kamatom.
ELEKTRIKA SLOVENIJE
Ra6una se da ce u iducoj godini u
Sloveniji citava jedna termocentrala
biti izvan pogona, tako re6i u rezervi.
Tocnije prema elektroenergetskoj
bilanci, slovenske b termocentrale u
1983. godini trebale raditi sa Cetiri
petine kapaciteta, jer 6e, zahvaljuju-d- i
puStanju u puni pogon nuklearne
centrale u Кгбкоте i razumnoj
potroSnji struje biti dovoljno za sve
potrebe. Slovenska elektroprivreda
je odlucila da tu struju ponudi
drugim republikama i pokrajinama.
PLANOVI MAKEDONIJE
Обекије se da 6e dru&tveni proiz-vo- d
SR Makedonije idude godine biti
vedi za 4,5 posto. Predvida se
povedanje izvoza za 45 posto, zapos-lenostiz- a
2,5 posto, dok bi investici-j- e
bilo manje za 21, a standard za 7
posto.
TRGOVCI KRIJU ROBU
Zajednicka jednodnevna akcija
inspekcijske sluzbe, SUP i predstav-nik-a
interne kontrole OOUR "Bosna"
iz Gra6anice pokazala je da su
trgovci u 41 prodavnici, od ukupno
pregledanih 65, skrivali robu koje
nema dovoljno na trziStu. U prirufi-ni- m
magacinima nadeno je 579 litara
skrivenog jestivog ulja, 150 kilogra-m-a
deterdzenta, 120 kilograma man-darin- a,
410 kilograma Secera u
kocki, 54 kilograma masla i 68
kilograma kafe. Kontrola je usput
naiSIa na slufiajeve neisticanja cijene
na proizvodima, neopravdano pove-can- je
te na neuredno drzanje pro-davnic- a.
Na lieu mjesta inspektori su
izricali odgovornim licima u prodav-nicam- a
mandatne kazne, a sada je u
toku podnoSenje prijava sudovima za
ucinjene prekrSaje i privredne pres-tup- e.
BEZSTRANIHNOVINA
Opet je obustavljen uvoz stranih
novina. Razlog je to Sto isporudio-cim- a
nije pla6en ni jedan dolar za
primjerke koji su uvezeni i prodani
od poietka septembra. Sveukupno,
rijed je o 1,400.000 dolara.
fffimsmSl
ШШГфГ! I Ш ail Ч взШ
ELEKTRANA NA VRBASU
U proljece iduce godine treba da
pocne izgradnja nove, Cetvrte po
redu hidroelektrane u kanjonu Vrba-s- a.
Radi se o mini-elektra- ni proto6-no- g
tipa, snage 6,3 megavata koja bi
godiSnje obezbjedivala 31 milion
kilovat-casov- a elektriCne energije.
PROIZVODNJA UGUENA
Rudari su u novembru proizveli
4,873.558 tona lignita, mrkog i
kamenog ugljena. U oktobru je
proizvedeno 5,088.000 tona.
RAPORTINSPEKTORA
U toku ove godine (1982.) Savezni
devizni inspektor podnio je 37 prijava
protiv 16 banaka, a zbog povrede
propisa podnesene su 253 prijave
protiv 253 radne organizacije, dok je
protiv 63 radne organizacije pokrenut
postupak zbog deviznih prijestupa.
Osim toga, Savezni devizni inspekto-ra- t
donio je 73 rjeSenja kojima je
nalozeno bankama i radnim organi-zacijam- a
da u odredenom vremen-sko- m
roku otklone nepravilnosti i
nezakonitosti u deviznom poslova-nju- .
Za devizne prekrSaje u Bosni i
Hercegovini podnesene su tri krivi6-n- e
prijave i 43 za privredne prekrSaje,
u Makedoniji 44 za devizne prekrSa-je- ,
u Crnoj Gori 90 takoder za devizne
prekrSaje, u Sloveniji 10, u Vojvodini
tri krivicne prijave i 11 za privredne
prekrSaje. U Hrvatskoj je podneseno
16 krivi6nih prijava, a Savezni devizni
inspektorat ne posjeduje podatke za
Srbiju bez pokrajine Kosovo.
kazalisne zgrade, na
dominirati kontinuirano,
Nedostatak tlocrta
hvarske kazalisne
hvarskog kazalista
Fedor Vaic: da je u vrijeme kada
trajan i znacajan mir
HVAR - Kazaliste na sto upucuje SECONDO PACIS
Hvar je grad izvanrednog geografskog polozaja (lezi na juznoj obali istoime-no- g
otoka) cije postojanje, prema nalazima, mozemo kontinuirano pratiti od dav-ni- h
grckih vremena. No, gradska struktura Hvara potjece iz XV stoljeca. Sredistem
grada dominira veliki trg od kojeg se na sjever prema tvrdavi proteze stanji dio
grada okruzen zidinama, a juzno se nadovezuje naselje pucana. Uz obalu se dize
Arsenal (radionica i spremiste ratnog materijaLa, odnosno objekat u kojern su
se gradili i opremali ratni brodovi) graden podetkom XIV St., a spaljen za vrijeme
turskih navala. Gradnja novog Arsenala pocela je 1579, a prema dataciji na nje-govi- m
istocnim vratima dovrsen je 1611. godine. Dosadasnja istrazivanja, pnje
svega arhivska, ne potvrduju, all i ne pobijaju tvrdnju da smo 1612. godine na
katu kamenog zdanja Arsenala u hvarskoj luci dobili prvu kazalisnu dvoranu u
hrvatskim krajevima. Samim tim stavljaju ga na veoma istaknuto mjesto medu
najstarije gradevine te vrste u svijetu. Povijest kazalisne arhitekture, renesansno-barokno- g
stila, veze se za Andrea Palladia koji je 1500. godine utemeljio prototip
ZAVRSENAOPCA
ENCIKLOPEDIJA
U Jugoslavenskom leksikograf-sko- m
zavodu "Miroslav Krleza" u
Zagrebu je sve6ano obiljezen izlazak
iz tiska osme, odnosno posljednje
knjige novog, treceg izdanja Орбе
enciklopedije. ZavrSetku tog velikog
izdavafikog pothvata JLZ (njegovom
113. svesku izdanom do sada) koji je
trajao osam godina i na kojemu su
radili 694 suradnika iz cijele Jugosla-vije,
prisustvovali su neki od uredni-ka- ,
autora i drugih suradnika.
OSIGURANJE
POUOPRIVREDNIKA U
HRVATSKOJ
Obaveznim mirovinskim i invalid-ski- m
osiguranjem poljoprivrednika
bila su 19. novembra ove godine
obuhvacena u Hrvatskoj 218.654
osiguranika. Od toga broja 58.927 su
predstavnici poljoprivrednih doma-cinstav- a,
107.124 su clanovi tih
domadinstava, 49.564 su Clanovi
mjeSovitih domacinstava, samo 24
su ribari a za 3015 nije utvrden
status. Uz njih ima joS oko 15 tisuca
dobrovoljnih osiguranika.
KUCA SOLID ARNOSTI
Porodici nedavno preminulog ruda-r- a
Ive Samardiije iz zenidkog rudnika
mrkog uglja "Raspotodje" predani su
za Dan Republike kljudevi nove kude
koja je izgradena solidarnom akci-jo- m
radnika "Crvene zastave". Ova
киба solidarnosti "Zastavinih" meta-lac- a
podignuta je, po ieiji porodice
Samardzija, u selu Ponijevo u blizini
Maglaja, a ima 80 detvomih metara
korisnog prostora.
primjeru duvenog Teatro Oiimpico u Vicenzi, koja ce Evropom
tako reci, sve do danas.
zapreka je na putu do stvaranja konacnog suda o izgledu
gradevine iz 1612. Jedan od najinstruktivnijih navoda o povijesti
potjece od Luigija Mascheka, u kojem, izmedu ostalog, stoji,
su ublazene gradanske svade i kad je 1611. godine sklopljen
izmedu staleza u gradu, 1612. godine otvoreno hvarsko ka-zaliste,
i latinski natpis uklesan na nadvratniku ulaza: ANNO
MDCXII (druge godine mira 1612).
Za kazaliste od prvog dana brine se pucka skupstina s jednakim marom kao
i Veliko vijece. Time se ddkazuje da kazalistu nije svrha da sluzi zatvorenom krugu
oligarhije, vec citavom narodu. Rodilo se tako ne samo jedno od prvih kazalista
u Evropi, nego prvo evropsko komunalno kazaliste.
Hvar je od najranijih vremena svoga gradskog zivota gajio umjetnost, najprije
u obliku crkvenih skazanja, da bi ta kulturna teznja nasla svoj dostojan odraz
i izraz u djelima Ludica, Hektorovico i Benetovica koji su u svojoj duhovnoj sirini
bili pucani, plemici, pjesnici svog roda i naroda. Hvar, odnosno oni, dali su prvu
profanu dramu (Pisni ljuvene) i prvi realisticki ep hrvatske knjizevnosti (Riba-nje- ),
sto ih cini utemeljiteljima hrvatske knjizevnosti i nosiocima slobodarske
misli. Prema tome, ne moze biti slucajnost da tu sredinu obiljezava i pojava prvog
kazalista u nas.
Hvarsko kazaliste nalazi se unutar zasticene urbanisticke cjeline Hvara i zna-cajan
je kultumo-povijes- ni spomenik. Prema srednjorocnom programu zastite
spomenika kulture za staticko ucvrscenje podova i istocnog zida kazalista trebs
osigurati 1,000.000 dinara.