Nase Novine, January 05, 1983

              4 V4 j ,'.
-
6-- NASE NOVINE, January 5, 1983.
, ",_ 4, --— ji u _iijP У '
RAVNOPRAVNOST NARODA I
NARODNOSTI
=
! liidopr riesU ovaJitonaJ-tako,pompgnu.kupiflinoT- O иШотр utorlzirafmvs о
ffeiPB&a4P4tt£#p,aiM
jШШ
#мб$апкоЈУш
lf#r4DusankaSmpragaloro
Mostovi od leda
JAKUTSK - Sibirski strucnjaci
razradili su metodu podizanja le-den- ih mostova na rijekama kraj-nje- g
sjevera. Posebni uredaji po zi-- mi
uz temperaturu od minus 20-2- 5
stupnjeva rasprskavaju po jos tan-ko- m
ledu vodenu prasinu, koja
odmah zamrzava. Preko prvog ta-kv- og
sloja dolazi drugi, treci. ..
Stvara se siroki cvrsti ledeni po-ja- s,
koji moze podnijeti veliki teret.
Za tjedan dana most je ec izgra-de- n,
pa preko njega pocinju rijeku
prelaziti automobili.
Eksperimentalni ledeni most bio
je iskusan u istocnom Sibiru, kraj
grada Jakutska. Siroku rijeku Le-n- u,
koja ovdje protjece, mraz obic-n- o hvata tek krajem prosinca.
Umjetni most, medutim, pocinje
djelovati mjesec dana ranije i kori-st- i
se na'manje do mjeseca trav-nj- a.
OGRANlCENJE NAORU2ANJA
UJEDINJENI NARODI — Gene-raln- a
skup§tina Ujedinjenih naroda
usvojila je 58 rezolucija iz oblasti
ograniCenja naoruzanja i razoruza-nja- .
U njima je izrazena velika
zabrinutost svjetske javnosti zbog
nastavljanja trke u naoruzanju i zelja
da se §to prije pristupi stvarnom
procesu razdruzanja. Generalna
skup§tina je obnovila poziv svim
nuklearnim silama da sveCano prok-lamira- ju
kako пебе upotrijebiti
atomsko oruzje protiv zemalja koje
ga ne posjeduju. Takoder je istak-nut- o
da je od najve6eg prioriteta
postizanje sveobuhvatnog i-obave-
-zuju6eg
sporazuma o zabrani svih
nuklearnih pokusa.
I
I
i
--— vfte ; m Ш
Imala je glas slavuja, hod gazele, vrat kao
u labuda . . .
i pobjegla je s cuvarom
zooloskog vrta. . .
© Sa statusom nacionalnosti
Romi stjecu prava i duznosti
da zadrze i njeguju sve svoje
najbolje tradicije, da zive, ra-d- e
i napreduju kao i svi gra-da- ni
3ugoslavije
I Romi re dobiti status nacionalnosti Ta
viieM potekla ovih dana sa sjednice Odbo
ra RK SSRN4 za medunanonalne odnoso
mnog'ma ne znaci mnogo, lako so o tome
pnra vec dvije godine na mnogim skupo
vima i ".astunc una, iako bi jos mnogo vodc
moglo proteci Savom pnjo nego sto tako
nesto budt1 zapisano u Ustavu 5R Hrvat
ske
!рнк ulazak Roma u Ustav kao nacio-nalno- st
nijc tek formalno pitanje Romi su
do.-.a- d trctirai.i kao etnicka giupa, a time
1 kao ovi riiuj'i stanovmci i gtadam be
kcikvih vecih obaveza zajedmce prema
njima Manje obraovam npgodrugi opte
recem stoljetnim kompleksima proganja
nja l omalovazavanja, tesko su svladavali
konkurenci)u take ravnopiavnosti i
prolazih, uglavnom, kao d)eca u redu za
kfcj u istiMiuh su lh odrasliji, jaci. prodoi-ni)i- ,
mnogobroimji Rezultat se na u jed
nom razdoblju - od 1961 do 1971 - broj
Roma se drast.cno sman]io, ieлИ su da
se utope' u vecinske nacije tajeci svojc
poiijcklo i ib]egava]uci tako posljeaire
svih predrasuda koje su zivjele i jos ?ivi.
prerra Romima
Ispravljanje nepravde
Naf lonalnost kao status znaci stanovi'o
ispiavljanje te vjekovna r.eprada iako u
Jugoslaviji cine trecu narpdnost po broj-nos- ti
(iza Albanaca l Madara) a pel a u Hr-vatsk-o],
sira zajednica nije imala ustavne
obavo7a da se pobnne za nastdu na nji
hovu jeziku, razvijanje romskib kultuinib
vrednota, pobol]san)e uvjeta stanovanja
ni]o mora la da se bon protiv diskrmuna- -
ci]o pn zaposljavanju, da se pobi ine dakle
'a bve ono sto bi omogucilo Romima da
sada, velikim koracima, nadoktiade sav
stol)Ptm zaostatak i daonda hodaju u redu
sa svima drugima
Status narodnosti obaezu)e ajedmcu
ne dopus'a dalje slijeganio ramemma i
tvrdnju kako obrazovanje malih Roma ni
je moguce, ]er nema nastanika koji b
predavah na romskom, kako Romi ne mo
gu do raclnoga mjesta )er nemaju kvalifi
kania Sada ce tiebati stvarati uvjete da
se mladi Romi skoluju, da tin nastavnika
bude, da odrasli Romi steknu kvahfikacije
A to ie nesto bitno drukcije
Ljudska nacela
To e ostvanvanje nailjudskijeg nacela u
nasoj medunacionalnoj politici, onoga da
je vecinski narod odgovoran za razvoj
svih drugih narodnosti i etnickih grupa
I'.oje s njirn zive
Ono ne znaci samo jednako prao sva
koga pojedinca bcz obzira na nauonalnu
pi lpadncst nego i obavcu svih drugih da
mu omoguce razvoj kao dijelu ednug na-ciona'n- og identiteta I zato tvrdnja kako
Romi u Jugoslaviji zive bolje i uznaju veca
pt iiva nego bilo gdje drugdje u svijetu nije
l dmolina Mora se reci jos i ovo lpak, ne
zive i zasad jos nemaju iste uvjete za pot
pum nacionalm razvoj kao l svi drugi na
rodi i narodnosti
Romi mogu i zele graditi oju nasu soci-jahstick- u
zajedmcu l zivjeti u njoj Dokaza-- h
su to u ove dvije godine velikom aktiv-nosc- u
u svojim redovima, borbom za sta-tus
narodnosti, brojem u kojem su se - tn
puta vise nego 1971 - lzjasnih kao Romi
A to je dobar znak, znak da je predrasuda
pred sobom i pred drugima sve manje,
znak da Romi - a i vecina drugih - shva-caj- u kako je njihov sadasnji polozaj u ve
likoj mjen rezultat vrlo velikih stradanja
tokom stoljeca, da Romi postaju ponosm
sto su Romi, sto su zadrzah svoju kulturu
i nacionalm identitet i kako lmaju pravo
na emancipaciju koja ce obogatiti i njih i
sve druge narode i narodnosti
Shvacaju da ne moraju vise pnbjegavati
integraciji s okusom asimilacije, nego da
imaju pravo, pa i duznost da zadrze i nje-guju
sve najbolje tradicije svoga naroda i
da zive, rade l napreduju kao i svi ostah
gradani Jugoslavije
MARIKA TOTH
ШШГШ!Ш8£Ј1№1!ЈШШШ№ШШШШШШ8№ШЈ
SlRITE, POMA2ITE
SVOJU бТАМРШ
нш