000002 |
Previous | 2 of 16 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
шУШкШз. 2-- NASE NOVINE, January 5, 1983. Kuku lele - izgubismo U imperijalistickom tisku i govo-rancija- ma njihovih politidara i sku-tono- Sa sve se vi§e бији zalopojke zbog neuspjeha brizno pripremane i izvana poticane i pomagane kontra-revolucij- eu Poljskoj. Imaju i razloga da placu. Poljskaje imala biti samo poCetak izvodenja imperijalisticke zavjere za razbijanje socijalistifike zajednice i restauraciju kapitalizma u svim zemljama koje su svrSetkom Drugog svjetskog rata krenule soci-jalisti6ki- m putem. Da im je uspjelo postidi taj cilj u Poljskoj, racunali su da bi kontrarevolucionarni val zap-Ijusn- uo ostale socijalistifike zemlje Istocne Evrope. To se je moglo nazrijeti u viSe navrata. Carterov savjetnik Brzezinski znao je natucati o izvodenju toga brizno priprema-no- g plana. Radilo se lukavo, ali je poznavaocima njihovih ciljeva bilo jasno o cemu se radi. Jedan uvodnik New York Timesa od decembra 1982. odrazava tu kuknjavu. Pod naslovom "Defeated Poland" uvodnifiar piSe: "Gorke vijesti iz Poljske jesu da je general Jaruzelski porazio "Solidar-nost-". Sindikalno podzemlje koje je samo prije nekoliko mjeseci potre-sal- o zemlju, viSe to ne moze ciniti. Rimokatoli6kacrkva, koja je potkraj Ijeta osudivala vojni rezim, sada priznaje uspjeh 'normal izacije' pre-zakazivanj- em posjeta pape Ivana Pavla II. Ekonomski indikatori, nakon dugog otvorenog padanja prouzro6enog po zloupravljanju, Strajkovima i otudivanju, sada se preokrecu". UvodniSar dalje kuka: "Poljska hunta je u jednu godinu uguSiladuh u jezgru "Solidamosti" i osjeca se ohrabrena govoriti o dokrajdenju opsadnog stanja. Akop-re- m mnogi unijaSi ostaju u zatvoru i velika politifcka parnica intelektuala-c- a je na pomolu, hunta je pustila na nijemu slobodu Lecha Walesu i druge; i sada ce se naci vi§e drugih da ponovo traze svoje partijske knjizice". Uvodnicar zatim potvrduje da su ameridki imperijalisti imali prste u zavjeri za ruSenje socijalistiCke vlas-t- i u Poljskoj. To se vidi iz slijededeg navoda: "Nastojanje Amerike da spasi neku politi6ku ulogu za "Solidar-nost-" je propalo. Jedan novi oblik sovjetske intervencije u IstoCnoj Evropi je uspio... Kako ce Amerika odgovoriti"? Je li potreban kakav drugi dokaz dasu se iza leda navodnog unijskog pokreta okrStenog kao "Solidar-nost- ", kriJi imperijalistifiki urotnici? Pod plaStom sindikalnog pokreta okupljale su se kontrarevolucionar-n- e antisocijalistidke snage, kojima je cilj restauriranje kapitalistidkog poretka u Poljskoj i njezino izdvaja-nj- e iz Socijalisti6ke zajednice i VarSavskog obranbenog saveza. To bi bila samo polazna to6ka, ostalo se moze lako predmijevati. Sto sada? To je svakako bilo na umu uvodni6ara, pa je pisao: "Prva duznost Poljacima (misli na kontra-revolucionar- ne elemente, n.p.) i nama samima, je da priznamo istinu". Sluzedi se imperijalistiCkim jezikom, on kaze da "sovjetska pesnica" u lsto6noj Evropi ostaje snaznija negoli rijeci i sankcije Zapada. On ne predlaze napuStanje cilja. Podrivanje bi trebalo nastaviti na neki drugi nacin. Sankcije se nisu pokazale uspjeSnim, pa postavlja pitanje ne bi li bilo uputno ponuditi тшЖШШШШ obnovu trgovine Poljskoj pod izvjes-ni- m uvjetima. Na mjestu je, kaze, da se provedu Jos' temeljitija ргогаби-navanj- a, i to ne samo ti6u6i se Poljske. Trebalo bi, veli, preispitati ogromne kredite, koji su bili glavni instrument Zapada u Istofinoj Evro-pi, a vodtenje brige o njima bilo je prepu§teno privatnim bankarima. Ta "zlatna" отба trebala je biti vrlo vazni instrument za podrivanje soci-jalistifi- ke zajednice, ali je bojazan bankovne panike naZapadu onemo-gu6il- a da se potegne. Prema tome, nastavlja uvodnifcar, "ciljevi i sredstva Zapadne politike prema Sovjetskom Savezu iziskuju hitnu paznju". Dalje napominje: "Vojna snaga je o6ito neupotrebiva za promicanje politi6ke promjene na Istoku. Kako se onda moze kon-struktiv- no upotrebiti ekonomska snaga i diplomacija"? Uvodni6ar nastavlja sa Spekulira-nje-m da li bi se od Sovjetskog Saveza moglo traziti nekoje ustupke u zamjenu za trgovinu i kredite Istodnoevropskim saveznim zemlja-ma. Takoder postavlja pitanje obno-v- e detanta, ali je sve to uvjetovano #da se na jedan ili drugi nafiin izbije ne§to od Sovjetskog Saveza Sto bi moglo koristiti podrivanju jedinstva i snage Socijalistidke zajednice. Jedno je jasno: imperijalisti nisu uspjeli izvesti svoj plan za podriva-nje socijalistifckog tabora, ali nisu bacili рибки u grm. Oni su pretrpjeli гпабајап poraz, ali 6e sigurno nastaviti s rovarenjem. To se moze nazrijeti iz zakljudnih rijeci Timesa. ,Uvodni6ar govori o navodnoj sovjet-sk- oj tiraniji nad lsto6nom Evropom pa kaze da je "izvan пабед dohvata, ali nije izvan naSeg utjecaja". Vuk dlaku mijenja, ali cudi nikada! Promatrac NARODCEPLATITI? Novine pi$u da 6e Ontario Hydro morati da plati 850 milijuna dolara zato Sto su proizvodadi "boilera" (kotlova) za nuklearnu elektraku Pickering B htjeli da ih naprave na brz nadin da bi u§tedjeli milijun dolara, dime su podinili veliku Stetu. Hydro 6e sada povedati naplate za elektridnu energiju da nadoknadi gubitak. ZaSto bi narod pladao za .takve nepravilnosti? ист.етЈдгавежииттадими (l. ...IB У . s' 11 "i S& Л Л otpuStanja u CALGARY Calgary se dosad isprsavao svojim prosperitetom, ali sada ovdj'e ima 35.000 radnika na osiguranju protiv nezaposlenosti, a 20.000 prima javnu pomoc. Mnogi ljudi gladuju. Mnogi su izgubili кибе, a jos mnogi 6e je izgubiti. Grad Edmonton je ovih dana otpustio 950 gradskih uposlenika. 06ekiva se otpuStanje i u Calgary. Unije prijete da ce tuziti grad. Vidjet cemo do 6ega 6e sve do6i. Radni ljudi, uposleni ili nezapos-len- i, treba da su u organizaciji. P. Radmanic Calgary, Alta. KUBA§KOLUJE"LEKARE REVOLUCIONARE" HAVANA, Tanjug — Do kraja ove decenije Kuba ce promovisati dva-des- et hiljada novih lekara, od kojih znatan broj namerava da uputi na rad u prijateljske zemlje. Da bi se to ostvarilo na ostrvu ce tokom nared-n- e dve-t- ri godine biti otvoreno osamnaest novih medicinskih fakul-tet- a. .ВШМЖМ сшшшдозгхавбЗмДОслз Published everv Wednesday by: YUGOSLAV CANauiAN PUBLISHERS INC., 119 Spadlna Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: 693-502- 5 IZDAVACKI SAVET: Milos Grubic, Vofm Grbii, Josip Kovatlc, Stanko Muzdeka, Milena Bozic, Ivica Jun§i6, Ana Durovic, Lepa Rajnovii, Borislav NeSkovid, Rozalija Divjakovic, Duro Maljkovlc, Ivan Ptibanid, Mile Baljak, llija Bubalo, Pavao Radmanic, Boia Pavkovid, Ostuja Kova6evl6, Viktor Arar, Du&an Stanar, Milijan Petrovic, John Severinski, Luis Gregurac, Muto SiauS, Martin Karavanid, Paul Kufrmic, Ivan Boban, Peko Dmltrovii, Milica Mluchln, A.Gerlach, I eo Bacich. REDAKCUSKI K0LEGIJUM: Vladislav Gacic Stjepan Mio§ii (druSlveno-politidk- a pitanja), Daniol Pixiados (diu&tvena pitanja i knjlzevnost), Katarina Kostic (poezija I akluelne teme), Jolena Gavrllovid (literature I umetnost za decu), Вобко Mladonovid, Anka Nozinlc. STALNI DOPISNICI: DuSan Putnik (Chicago), Margaret Stardevic (Los Angeles), Soio Spa6ek (New York), Frank Fudund (Vancouver), Josip Stanld — Stanios (Rim, Italija), Dario TapSanji (Pariz, Francuska), Lopa Tedtanovit (Remscheid, Zap.Nemadka). SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav TomoviC (nauka I drustvo), Prof. Ivan Dolenc (Slovenska Koruska i kulturna publicistika u Americl), Anton Koslelac (reportaze I pri£e iz Isoljenidkog zlvota). DOPISNICI iZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovld, Luka Markovii. Petar Kurtic, Milo§ Kordi6, Aleksandar Cine, Strahlnja Maletii, Novsca Milic. FOTOREPORTERI: Srcfan Bodic, Aran Koen, Jordan Vosiljevic. IZ JUGOSl AVI-J- E: M. Vasiljevid — LILO. Subscription: $25.00 per year. (First Class Mail extra). Single copios 50 cents. Advertising rates on request. Second class Mail Registration NO. 0378. "Naiu novine" izlaze srijedom. Pretplata iznosi $25.00 godiSnJe; pojedlni primjerak 50 centi. Cjene oglaba na zahtjev "Na&e novine" su nasljodnik. "Jedinstva", kome su prothodill lislovl: "Novostl", "Srpski Glasnik", "Edlnost", "Slobodna Misao", "Pravda" i f-tni-w, .JO -- N..iodn! Glasnik" i drug! napreunl listovi koji su mu prethodili u Sjodinjenim Drzavama. Redakcija odgovara za nepotpisane matoiijalc. Potpibani eland izrazavaju mISIjenje autora. Dopisl se ne vracaju. Ш mm REAGANOV NOVOGODlSNJI DAR Karikatura: Petar Pismestrovic RDgorSan polozaj Jugoslavena u Austriji Tanjug javlja iz Веба da je pogorsan polozaj jugoslavenskih radnika u Austriji koji su najteze pogodeni sadasnjom nezaposleno§-cu- : od 18.000 radnika koji su u protekloj godini dobili otkaz ima vise od 16.000 Jugoslavena, §to je " vise od devedeset posto. U posebno teskoj situaciji nalaze se radnici koji su ovdje duze zaposleni a sada im je isteklo pravo na materijalnu naknadu. Oko sedam stotina nasih omladinaca nalazi se, prakticno, na ulici: zavrSili su oba-vezn- e austrijske skole, ali sada nemaju zaposlenje niti mogu da nastave skolovanje u drugim austrij-ski- m skolama. OTVOREN DOM SLOVENSKIH ISELJENIKAUAUSTRALIJI SYDNEY, Tanjug — U slovenskoj iseljenifikoj zajednici u najvecem australskom gradu Sydneyu protek-lo- g je vikenda proslavljeno otvaranje novog dru§tvenog doma slovenskog kluba "Triglav". Na sve6anosti u prostorijama novog doma u sidnej-sko- m predgradu Ferfild okupilo se vi§e od tisu6u slovenafikih iseljeni-k- a, te gosti iz mnogih slovenskih dru§tava i zajednica iz Novog Juz-no- g Velsa, Viktorije, pa cak i iz Juzne i Zapadne Australije. Gosti slovenskih Australaca bili su ovaj put i predsjednik Matice iseljenika Slovenije Stane Kolman, sekretar Matice Marko Poga6nik, poznati slovenski pjesnik France ForstneriC, te ansambl Oktavija Brajka iz Ljubljane. Tko je kriv za sadasnje ekonomske probleme u svijetu? Agencija Associated Press u izvjes'taju iz Washingtona kaze da je Reaganova vlada upozorila Kongres da problem svjetskih dugova moze da prouzrodi svjetsku ekonomsku krizu. Kongresmani su odgovorili da je za svjetsku krizu kriva ekonomska poli-tik- a Reaganove Wade.
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, January 05, 1983 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1983-01-05 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000184 |
Description
Title | 000002 |
OCR text | шУШкШз. 2-- NASE NOVINE, January 5, 1983. Kuku lele - izgubismo U imperijalistickom tisku i govo-rancija- ma njihovih politidara i sku-tono- Sa sve se vi§e бији zalopojke zbog neuspjeha brizno pripremane i izvana poticane i pomagane kontra-revolucij- eu Poljskoj. Imaju i razloga da placu. Poljskaje imala biti samo poCetak izvodenja imperijalisticke zavjere za razbijanje socijalistifike zajednice i restauraciju kapitalizma u svim zemljama koje su svrSetkom Drugog svjetskog rata krenule soci-jalisti6ki- m putem. Da im je uspjelo postidi taj cilj u Poljskoj, racunali su da bi kontrarevolucionarni val zap-Ijusn- uo ostale socijalistifike zemlje Istocne Evrope. To se je moglo nazrijeti u viSe navrata. Carterov savjetnik Brzezinski znao je natucati o izvodenju toga brizno priprema-no- g plana. Radilo se lukavo, ali je poznavaocima njihovih ciljeva bilo jasno o cemu se radi. Jedan uvodnik New York Timesa od decembra 1982. odrazava tu kuknjavu. Pod naslovom "Defeated Poland" uvodnifiar piSe: "Gorke vijesti iz Poljske jesu da je general Jaruzelski porazio "Solidar-nost-". Sindikalno podzemlje koje je samo prije nekoliko mjeseci potre-sal- o zemlju, viSe to ne moze ciniti. Rimokatoli6kacrkva, koja je potkraj Ijeta osudivala vojni rezim, sada priznaje uspjeh 'normal izacije' pre-zakazivanj- em posjeta pape Ivana Pavla II. Ekonomski indikatori, nakon dugog otvorenog padanja prouzro6enog po zloupravljanju, Strajkovima i otudivanju, sada se preokrecu". UvodniSar dalje kuka: "Poljska hunta je u jednu godinu uguSiladuh u jezgru "Solidamosti" i osjeca se ohrabrena govoriti o dokrajdenju opsadnog stanja. Akop-re- m mnogi unijaSi ostaju u zatvoru i velika politifcka parnica intelektuala-c- a je na pomolu, hunta je pustila na nijemu slobodu Lecha Walesu i druge; i sada ce se naci vi§e drugih da ponovo traze svoje partijske knjizice". Uvodnicar zatim potvrduje da su ameridki imperijalisti imali prste u zavjeri za ruSenje socijalistiCke vlas-t- i u Poljskoj. To se vidi iz slijededeg navoda: "Nastojanje Amerike da spasi neku politi6ku ulogu za "Solidar-nost-" je propalo. Jedan novi oblik sovjetske intervencije u IstoCnoj Evropi je uspio... Kako ce Amerika odgovoriti"? Je li potreban kakav drugi dokaz dasu se iza leda navodnog unijskog pokreta okrStenog kao "Solidar-nost- ", kriJi imperijalistifiki urotnici? Pod plaStom sindikalnog pokreta okupljale su se kontrarevolucionar-n- e antisocijalistidke snage, kojima je cilj restauriranje kapitalistidkog poretka u Poljskoj i njezino izdvaja-nj- e iz Socijalisti6ke zajednice i VarSavskog obranbenog saveza. To bi bila samo polazna to6ka, ostalo se moze lako predmijevati. Sto sada? To je svakako bilo na umu uvodni6ara, pa je pisao: "Prva duznost Poljacima (misli na kontra-revolucionar- ne elemente, n.p.) i nama samima, je da priznamo istinu". Sluzedi se imperijalistiCkim jezikom, on kaze da "sovjetska pesnica" u lsto6noj Evropi ostaje snaznija negoli rijeci i sankcije Zapada. On ne predlaze napuStanje cilja. Podrivanje bi trebalo nastaviti na neki drugi nacin. Sankcije se nisu pokazale uspjeSnim, pa postavlja pitanje ne bi li bilo uputno ponuditi тшЖШШШШ obnovu trgovine Poljskoj pod izvjes-ni- m uvjetima. Na mjestu je, kaze, da se provedu Jos' temeljitija ргогаби-navanj- a, i to ne samo ti6u6i se Poljske. Trebalo bi, veli, preispitati ogromne kredite, koji su bili glavni instrument Zapada u Istofinoj Evro-pi, a vodtenje brige o njima bilo je prepu§teno privatnim bankarima. Ta "zlatna" отба trebala je biti vrlo vazni instrument za podrivanje soci-jalistifi- ke zajednice, ali je bojazan bankovne panike naZapadu onemo-gu6il- a da se potegne. Prema tome, nastavlja uvodnifcar, "ciljevi i sredstva Zapadne politike prema Sovjetskom Savezu iziskuju hitnu paznju". Dalje napominje: "Vojna snaga je o6ito neupotrebiva za promicanje politi6ke promjene na Istoku. Kako se onda moze kon-struktiv- no upotrebiti ekonomska snaga i diplomacija"? Uvodni6ar nastavlja sa Spekulira-nje-m da li bi se od Sovjetskog Saveza moglo traziti nekoje ustupke u zamjenu za trgovinu i kredite Istodnoevropskim saveznim zemlja-ma. Takoder postavlja pitanje obno-v- e detanta, ali je sve to uvjetovano #da se na jedan ili drugi nafiin izbije ne§to od Sovjetskog Saveza Sto bi moglo koristiti podrivanju jedinstva i snage Socijalistidke zajednice. Jedno je jasno: imperijalisti nisu uspjeli izvesti svoj plan za podriva-nje socijalistifckog tabora, ali nisu bacili рибки u grm. Oni su pretrpjeli гпабајап poraz, ali 6e sigurno nastaviti s rovarenjem. To se moze nazrijeti iz zakljudnih rijeci Timesa. ,Uvodni6ar govori o navodnoj sovjet-sk- oj tiraniji nad lsto6nom Evropom pa kaze da je "izvan пабед dohvata, ali nije izvan naSeg utjecaja". Vuk dlaku mijenja, ali cudi nikada! Promatrac NARODCEPLATITI? Novine pi$u da 6e Ontario Hydro morati da plati 850 milijuna dolara zato Sto su proizvodadi "boilera" (kotlova) za nuklearnu elektraku Pickering B htjeli da ih naprave na brz nadin da bi u§tedjeli milijun dolara, dime su podinili veliku Stetu. Hydro 6e sada povedati naplate za elektridnu energiju da nadoknadi gubitak. ZaSto bi narod pladao za .takve nepravilnosti? ист.етЈдгавежииттадими (l. ...IB У . s' 11 "i S& Л Л otpuStanja u CALGARY Calgary se dosad isprsavao svojim prosperitetom, ali sada ovdj'e ima 35.000 radnika na osiguranju protiv nezaposlenosti, a 20.000 prima javnu pomoc. Mnogi ljudi gladuju. Mnogi su izgubili кибе, a jos mnogi 6e je izgubiti. Grad Edmonton je ovih dana otpustio 950 gradskih uposlenika. 06ekiva se otpuStanje i u Calgary. Unije prijete da ce tuziti grad. Vidjet cemo do 6ega 6e sve do6i. Radni ljudi, uposleni ili nezapos-len- i, treba da su u organizaciji. P. Radmanic Calgary, Alta. KUBA§KOLUJE"LEKARE REVOLUCIONARE" HAVANA, Tanjug — Do kraja ove decenije Kuba ce promovisati dva-des- et hiljada novih lekara, od kojih znatan broj namerava da uputi na rad u prijateljske zemlje. Da bi se to ostvarilo na ostrvu ce tokom nared-n- e dve-t- ri godine biti otvoreno osamnaest novih medicinskih fakul-tet- a. .ВШМЖМ сшшшдозгхавбЗмДОслз Published everv Wednesday by: YUGOSLAV CANauiAN PUBLISHERS INC., 119 Spadlna Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: 693-502- 5 IZDAVACKI SAVET: Milos Grubic, Vofm Grbii, Josip Kovatlc, Stanko Muzdeka, Milena Bozic, Ivica Jun§i6, Ana Durovic, Lepa Rajnovii, Borislav NeSkovid, Rozalija Divjakovic, Duro Maljkovlc, Ivan Ptibanid, Mile Baljak, llija Bubalo, Pavao Radmanic, Boia Pavkovid, Ostuja Kova6evl6, Viktor Arar, Du&an Stanar, Milijan Petrovic, John Severinski, Luis Gregurac, Muto SiauS, Martin Karavanid, Paul Kufrmic, Ivan Boban, Peko Dmltrovii, Milica Mluchln, A.Gerlach, I eo Bacich. REDAKCUSKI K0LEGIJUM: Vladislav Gacic Stjepan Mio§ii (druSlveno-politidk- a pitanja), Daniol Pixiados (diu&tvena pitanja i knjlzevnost), Katarina Kostic (poezija I akluelne teme), Jolena Gavrllovid (literature I umetnost za decu), Вобко Mladonovid, Anka Nozinlc. STALNI DOPISNICI: DuSan Putnik (Chicago), Margaret Stardevic (Los Angeles), Soio Spa6ek (New York), Frank Fudund (Vancouver), Josip Stanld — Stanios (Rim, Italija), Dario TapSanji (Pariz, Francuska), Lopa Tedtanovit (Remscheid, Zap.Nemadka). SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav TomoviC (nauka I drustvo), Prof. Ivan Dolenc (Slovenska Koruska i kulturna publicistika u Americl), Anton Koslelac (reportaze I pri£e iz Isoljenidkog zlvota). DOPISNICI iZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovld, Luka Markovii. Petar Kurtic, Milo§ Kordi6, Aleksandar Cine, Strahlnja Maletii, Novsca Milic. FOTOREPORTERI: Srcfan Bodic, Aran Koen, Jordan Vosiljevic. IZ JUGOSl AVI-J- E: M. Vasiljevid — LILO. Subscription: $25.00 per year. (First Class Mail extra). Single copios 50 cents. Advertising rates on request. Second class Mail Registration NO. 0378. "Naiu novine" izlaze srijedom. Pretplata iznosi $25.00 godiSnJe; pojedlni primjerak 50 centi. Cjene oglaba na zahtjev "Na&e novine" su nasljodnik. "Jedinstva", kome su prothodill lislovl: "Novostl", "Srpski Glasnik", "Edlnost", "Slobodna Misao", "Pravda" i f-tni-w, .JO -- N..iodn! Glasnik" i drug! napreunl listovi koji su mu prethodili u Sjodinjenim Drzavama. Redakcija odgovara za nepotpisane matoiijalc. Potpibani eland izrazavaju mISIjenje autora. Dopisl se ne vracaju. Ш mm REAGANOV NOVOGODlSNJI DAR Karikatura: Petar Pismestrovic RDgorSan polozaj Jugoslavena u Austriji Tanjug javlja iz Веба da je pogorsan polozaj jugoslavenskih radnika u Austriji koji su najteze pogodeni sadasnjom nezaposleno§-cu- : od 18.000 radnika koji su u protekloj godini dobili otkaz ima vise od 16.000 Jugoslavena, §to je " vise od devedeset posto. U posebno teskoj situaciji nalaze se radnici koji su ovdje duze zaposleni a sada im je isteklo pravo na materijalnu naknadu. Oko sedam stotina nasih omladinaca nalazi se, prakticno, na ulici: zavrSili su oba-vezn- e austrijske skole, ali sada nemaju zaposlenje niti mogu da nastave skolovanje u drugim austrij-ski- m skolama. OTVOREN DOM SLOVENSKIH ISELJENIKAUAUSTRALIJI SYDNEY, Tanjug — U slovenskoj iseljenifikoj zajednici u najvecem australskom gradu Sydneyu protek-lo- g je vikenda proslavljeno otvaranje novog dru§tvenog doma slovenskog kluba "Triglav". Na sve6anosti u prostorijama novog doma u sidnej-sko- m predgradu Ferfild okupilo se vi§e od tisu6u slovenafikih iseljeni-k- a, te gosti iz mnogih slovenskih dru§tava i zajednica iz Novog Juz-no- g Velsa, Viktorije, pa cak i iz Juzne i Zapadne Australije. Gosti slovenskih Australaca bili su ovaj put i predsjednik Matice iseljenika Slovenije Stane Kolman, sekretar Matice Marko Poga6nik, poznati slovenski pjesnik France ForstneriC, te ansambl Oktavija Brajka iz Ljubljane. Tko je kriv za sadasnje ekonomske probleme u svijetu? Agencija Associated Press u izvjes'taju iz Washingtona kaze da je Reaganova vlada upozorila Kongres da problem svjetskih dugova moze da prouzrodi svjetsku ekonomsku krizu. Kongresmani su odgovorili da je za svjetsku krizu kriva ekonomska poli-tik- a Reaganove Wade. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000002