Nase Novine, January 05, 1983

              Kanadski kongres mira je pokrenuo novu akciju za
proglaSenje Kanade u bezatomsku zonu.
Kongres je objavio peticiju koju treba poslati premijeru
Trudeau.
Peticiju se moze poslati i dlanu parlamenta za izborni
okrug u kome se pokiljac nalazi.
Peticiju treba prepisati i poslati na slijededu adresu (nije
potrebna po§tanska markica):
Rt. Hon. Pierre Elliott Trudeau
Prime Minister of Canada
Ottawa, Ont.
Peticija glasi:
MAKE CANADA A NUCLEAR WEAPONS FREE ZONE
NO storage, installation, deployment, transit or
possession of nuclear weapons on Canadian territory;
NO testing, development or production of nuclear
weapons, their components or delivery systems;
NO control, handling or involvement with nuclear
weapons by Canadian Forces personnel, at home or abroad;
CANCEL any and all treaties and agreements which either
directly or indirectly make Canada part of a first-strik- e
nuclear strategy;
SIGN treaties with nuclear weapon States recognizing and
respecting our status as a Nuclear Weapons Free Zone as
outlined above, and on that basis excluding Canadian
territory from their targeting plans.
1W~JJ4J.'i'HHJ.!WHn'!aW
Tridesetog decembra navrSilo se 60 godina od kad je
formirana prva radnidka i seljadka drzavna zajednica —
Savez Sovjetskih Socijalisti6kih Republika.
U proteklim godinama, usprkos mnogim smetnjama
uklju6iv§i rat, standard zivota sovjetskih naroda je znatno
podignut, temeljedi se na zdravoj ekonomskoj, politidkoj,
kulturnoj i vanjskoj politici sovjetske drzave.
Dosljednja sovjetska politika mira, temeljena na dekretu
potpisanom odmah po pobjedi Socijalistidke revolucije
1917. je mnogo pridonijela da u Evropi nije doSlo do rata u
toku 37 godina.
Danas, radni ljudi i narodi pozdravljaju znadajne sovjetske
uspjehe. Mnogi uvidaju da socijalizam treba mir da bi
mogao da razvije sve svoje mogudnosti.
Pozelimo Sovjetskom Savezu daljni prosperitet i da njegov
mirovni program postane svjetionik za sve narode svijeta!
f '
Biskupska poslanica
IZVODI) , -
Ovo su izvodi iz izjave Episkopalne
komisije za druStvene poslove Kanadske
katolicke konferencije biskupa pod naslo-vo- m
"Eti6ka razmatranja ekonomske
krize":
"Posljednjih godina, katolicka crkva
se sve vise zabrinjavala zbog poSasti
nezaposlenosti koja hara nasim druStvom
danas i odgovarajuce borbe radnika u
ovoj zemlji...
Dapade, mi smo uvidali da ovu zemlju
suocavaju ozbiljne ekonomske teSkoce.
Da bi naSa zemlja mogla da ih savlada,
ljudi se moraju okupljati i raditi zajedno
kao "prava zajednica" sa vizijom i hrabroS-6- u.
Razvijajuci strategiju za ekonomski
oporavak, mi smo cvrsto vjerovali da se
prednost najprije mora dati stvarnim
zrtvama tekude recesije, a to su nezaposle-ni- ,
siromaSni koji zive od pomoci, siro-maSni
koji rade — penzioneri, urodenici,
zene, omladina — sitni farmeri, ribari, neki
mali biznismeni. Ta predodzba trazi eko-noms- ku
politiku koja priznaje da potrebe
siromaSnih dolaze prije prohtjeva bogata-Sa- ;
da su prava radnika vaznija od
pove6anja profita; da sudjelovanje margi-nalni- h
grupa ima prednost nad ocuvanjem
sistema koji ih isklju6uje.
Razmatrajuci ekonomske probleme,
mi predlazemo da vlada i biznis dadu
prednost slijedecim kratko-rofini- m
mjerama.
Prvo, nezaposlenot a ne inflacija treba
da se tretira kao glavni problem da bi se
sagladalo sadaSnju krizu. Cinjenica da je
milijun i pol ljudi nezaposleno predstavlja
moralan i ekonomski problem zemlje.
lako treba nastojati da se smanji beskoris-n- o
troSenje, glavna paznja treba biti
stavljena na smanjivanje nezaposlenosti.
Drugo, industrijska strategija treba da
stvori stalne i korisne poslove za ljude u
mjesnim zajednicama... Ona treba da
nastoji povecati proizvodnju, stvoriti nove
industrije za zadovoljavanje osnovnih pot-teb- a
i mjere koje 6e radnicima osigurati
stalne poslove.
Тгебе, stvoriti jedan balanciraniji i
ravnotezniji program za smanjivanje i
zaustavljanje inflacije. To trazi prenaSanje
tereta kontrole nadnica na gradane viso-ko- g
dohodka i uvodenje kontrole cijena i
novih oblika poreza na prihode od investi-cij- a
(kao Sto su dividendi, kamate).
Cetvrto, treba posvetiti ve6u paznju
ciljevima socijalne odgovornosti u tekudoj
krizi. To zna6i da se mora smanjiti
ukidanje izdataka na socijalne potrebe,4
zadrzati zadovoljavajucu visinu zdravstva i
socijalne sigurnosti, i iznad svega ostalog,
garanitirati specijalnu ротоб neza-poslenim- a,
primaocima javne pomo6i,
siromaSnima koji rade i mjestima sa
jednim poduzecem koje je zatvoreno.
Peto, radni6kim unijama treba dati
vecu i odgovomiju ulogu u razvijanju mjera
za ekonomski oporavak i zapoSljavanje...
Mi priznajemo da se ovi prijedlozi
sukobljavaju sa nekim tekudim mjerama ili
strategijama koje su podnij'ele vlade i
korporacije. Nama su takoder poznati
ograniceni ciljevi i pretjerani zahtjevi nekih
unija. Sigurno je da su pitanja slozena;
nema jednostavnih ili magicnih гјебепја.
Ali , sa gledista socijalnog ucenja Crkve,
mi cvrsto vjerujemo da sadaSnja ekonom-sk- a
stvarnost otkriva "moralni nered" u
nasem drustvu...
Mi smo sada u doba, na primjer, kada
visenacionalne korporacije i banke mogu
da prenose kapital iz jedne zemlje u drugu
da bi iskoristile jeftinu radnu snagu, nizi
porez i manja ogranicenja na sredinu
(environmental restrictions). Mi smo.'tako-de- r
u dobu automatizacije i kompjutera
gdje ljudski rad sve vise zamjenjuju
masine na proizvodnim trakama (assembly
lines) i administrativnim centrima. Tako je
kapital postao visenacionalan i tehnologija
je postala sve vise kapital-intenzivn- a.
T, ' I! '5'" 'Л ч. 4 4i
January 5, 1983, NASE N OVINE --3
Posljedice toga 6e biti stalna ili struktural-n- a
nezaposlenost i povecana razdroblje-nos- t
za veliki dio pu6anstva Kanade i
drugih zemalja. U takvim prilikama, pove-cana
koncentracija kapitala i tehnologije u
proizvodnji oruzja pogorSava ekonomsku
krizu umjesto da dovede oporavak.
Mnoge kompanije nemaju dovoljno
fondova za investiranje u novu tehnologi-ju- ,
uglavnom zbog pretjerane proizvodnje i
srodnih faktora. Da bi osigurale profit
potreban za nove investicije, kompanije
smanjuju proizvodnju, otpuStaju radnike i
prodaju svoju opremu. Posljedica je
ekonomski zastoj i povecanje nezaposle-nosti.
Od vlada se trazi da stimuliraju
ekonomski rast stvaranjem povoljnije
klime za privatne investicije. PoSto je
kapital sklon da te6e tamo gdje je dobit
veca, potrebno je smanjiti radne troSkove i
sniziti porez da bi zemlje ostale kompete-tivn- e.
Kao rezultat, vedina vlada uvodi
austerite kao Sto je program ogranidenja
povecanja nadnica, snizavanje izdataka na
socijalnu poslugu i smanjivanje socijalnih
izdataka da se osigura vece privatno
investiranje. I za nametanje takvih eko-nomsk- ih
mjera neke zemlje primjenjuju
represivne mjere da ogranifie gradanske
slobode i kontroliraju druStvene nemire...
Stavljajudi vecu vaznost na akumula-cij- u
profita i maSinerije nego na ljude koji
rade u nekoj grani privrede, vrijednost,
smisao i dostojanstvo ljudskog rada je
okrnjeno. Stvaraju6i uvjete za stalnu
nezaposlenost, znatnom dijelu pufianstva
prijeti opasnost da izgubi ljudsko dosto-janstvo.
U stvari, postoji tendencija da se
ljudi tretiraju kao nepersonalna sila koja
ima malo ili nimalo utjecaja na sistem.
Pored toga, ponovljeno naglaSavanje
da je "prezivljenje najsposobnijih" glavni
zakon ekonomije povedati 6e gospodstvo
jakih nad slabima, kod kuce i inozem-stvu.- ..
U isto vrijeme, radni ljudi, nezaposle-ni- ,
omladina i oni 6iji prihodi su odredeni
sve vi§e se pozivaju da se zrtvuju za
ekonomski oporavak. A ti ljudi najvise
podnose od otpuStanja sa posla, ograni-бепј- а
na pove6anje nadnica i smanjivanje
socijalnih izdataka. Nedavne porezne pro-mjen- e,
koje povecavaju porez radnih ljudi
a smanjuju porez bogataSa, povedavaju taj
teret.Ati uvjeti su opet pogorsani postoja-nje- m
velike nezaposlenosti koja stvara
strah i pasivno prihvatanje. StaviSe, fede-ral- ni
i provincijalni programi kontrole
nadnica su nepravi6ni, jer namecu kontro-l- u
na slojeve koji imaju nize dohodke od
onih koji imaju visoke dohodke...
Ono Sto je najprije potrebno je
osnovna promjena vrijednosti: cilj zadovo-Ijavanj- a
ljudskih potreba svih 6lanova
naSeg druStva mora da dobije prednost
nad povecanjem profita i rasta, i prioritet
mora biti dat dostojanstvu rada, ne
rnasinama... Nema ni6ega "normalnog" ili
"prirodnog" o sadaSnjoj visini nezaposle-nosti.
Dapa6e, masivna nezaposlenost
koja ljudima oduzima dostojanstvo rada i
zadovoljavajuci porodifini dohodak sa6i-njav- a drustveno zlo...
Sta bi zna6ilo stvoriti alternative
ekonomski model koji bi stavljao naglasak
na — socijalno korisne oblike proizvodnje;
radno-intenziv- ne industrije; koriStenje
odgovarajucih oblika tehnologije; samo-pouzda- ne
modele ekonomskog razvitka;
zajedni6kovlasniStvo i kontrolu industrije;
nove oblike radnickog upravljanja i vlas-niStv- a;
ve6e koriStenje energije koja se
obnavlja u industrijskoj proizvodnji? NaSa
zemlja ima resurse, kapital, tehnologiju i
iznad svega drugog, apiracije i kvalifikacije
radnih muskaraca i zena potrebne za
izgradnju alternativne ekonomske budud-nost- i.
Pa ipak, ljudi naSe zemlje joS nisu
dobili priliku da razmiSljaju kako bi stvorili
i razvili alternative postoje6em ekonom-sko- m
modelu koji upravlja naSim
druStvom..."