Novosti, March 07, 1944

              4F
Utorak 7 marčo J944
Ovako govori pravi
Srbin
PORUČUJE BOZI MARKOVIĆU DA MU OBUSTAVI SLANJE
V NJEGOVE FAŠISTIČKE NOVINE
Busby Alta — Jedno pitanje
uredniku "Glasa Kanadskih Srba"
upućujem preko napredne novine
"Novosti" pošto dobro znadem
da kada bih na njega pisao on bi
bacio u koš i kazao jedan komun-ista
vite AH ovako ga neće baciti
Pitam te Bozo Markoviću: Tko
Je mene pretplatio na tvoju faši-etičk- u
novinu? Pošto ja dobro
znam da ja nisam zaslužio tu
"nagradu" Netko hoće da i mene
uruče u tabor "novog poretka"
Ali taj se je prevario Ja nikada
nisam volio ropstvo Ja sam bio i
ostajem za demokratsku Jugosla-viju
I to onakvu kako to TITO i
one hiljade njegovih hrabrih bora-ca
Set tako isto i ja želim Jed-nake
ki nam misli jednake želje
i jednaki osjećaji A ti i tvoja dru-sin- a
hoćete hitlerovačkl "novi po-redak"
Danas kada bi mogao što ne
mošem ilao bi kod Tite u njegovu
hrabru vojsku i tamo bi srbovao
Prvoga sam rata bio u kanadskoj
vojsci dobrovoljno mislio sam i
ovoga puta ali se sada ne može
Začudilo me je kada sam čitao Sto
evo U Marković piše protiv Tite i
njegove Narodne Vojske što piče
protivu svakog onoga koji piše ili
radi protiv fašizma Ali nije se ni
ćudiU od kuda oni upute dobivaju
što god njihov gazda hoće to i oni
hoće Čega se Firer boji toga se i
oni boje Njihov Firer se boji bolj-ševičke
"kuge" kako on nazivlje
sve narode one koji nisu kleknuli
na koljena i ne traže milost nego
stoječki umiru i brane svoju slobo-du
tih se i oni boje Hitler neće
Jugoslavije ni oni je ne vole Hit-ler
hoće nezavisnu Srbiju nezavis-nu
Hrvatsku i Sloveniju to i oni
hoće
Nazad par godina došao mi je
do ruku "Glas Kanade" ali se da-nas
nemogu svega sjetiti kako je
pisalo u njemu No ali i ono što
nisam zaboravio biti će dosta Bo-zo
Marković u jednom broju kaže
kako su nekoje države najavile
rat boljševicima Najprije je spo-menuo
"nezavisnu" Hrvatsku a
poslije navadja sve redom jednu
za drugom Na koncu kaže ovako:
"Prirodna je stvar ovdje nema
Milana Ncdića" To po njegovu
znati da Nedić nije kao Pavelić
Svaki zdravo misleći razum može
znati da Marković brani Nedića
No postavlja se pitanje tko je
Nedića metnuo i tko ga drži na da-našnjem
položaju? Metnuo ga je i
drži ga Hitler kao i Pavelića da
oni obojica ispiju i posljednju kap
krvi narodu srpskom kao i hrvat-skom
Svaki od nas se sjeća prije ovo-ga
rata kada bi vlada u Beogradu
postavila po kojeg Hrvata na neki
viif državni položaj kako bi tomu
Hrvatu "Glas Kanade" a i "Srbo-bran-"
slavopojke pjevali i hvalili
Kada bi koji od takovih umro me-tali
eu mu slike na prvu stranicu
sa crnim okvirom iznosili njegov
životopis" "dobra djela plemenito
srce" i ito ti tu nije bilo pisano
Kada je ovaj rat započeo oni se
preko noći okrenu Je protiv Hrvata
Nazivaju ih svakojakim pogrdnim
riječima i imenima kažu: "Ni je-d- a
a to Hrvat nije rodio da bi volio
Srba niti Jugoslavije"
Ja nisam posao da branim Hrva-ta
od ovakoih oni se sami znadu
i mogu braniti Nego mislim tre-bao-
bi svaki pošteni čovjek da ka-že
rvoj pravedni sud i da promisli
da to nije ni lijepo ni pošteno od-nositi
se prema jednom bratskom
narodu ovako kao što se naši "pa-triote"
odnose prema Hrvatima
Dosta se nas još i danas sjeća
vvlefzdajnlčkog procesa u Zagre-bu
19Di godine kada je pred aus-tro-ma- dj
irskim sudom bilo optu-len- o
52 Srba Tko ih je branio na
sudu? Nitko drugi nego Hrvat Dr
£ Lukinić i H Hinković Ni oni
ne valjaju danas našim "Obranaši- -
Bia" a zašto? Moguće zato što
Bu živi (obadva su umrli) Kako
j "Srbobran" pisao pred rat za
U Ivana Subašića kada je postav-ljen
sa bana Hrvatske? Kasao je
ovako: "Zna njegovo visočanstvo
knez namjesnik Pavle koga će
metnuti za bana u Hrvatsku Ivan
Aubaiić je veliki Jugoslaven i bio
je tofuMki dobrovoljac u srpskoj
vojsci" Danas njim više ni on ni-je
dobar Louis Adamiča koji je
Slovenac nasivaju ga najpogrdn-ijim
imenima "Srbobran" u jed-ng- n
broju kaše: "Srbožder L
A&amie nikakav pisac nemislinto
da imade ikakve školske naobraz-be"
KL bez kraja i konca Isti
"Srbobran" je pisao o Adamiču
pred nekoliko godina da je Ada-rai- e
najveći pisac današnjice Ne-val- ja
im ni on danas
Ali ima jog nešto najčudnovati-je
sa mene čega se sjećam ima to-me
nekoliko godina nazad U "Sr-bobran- u"
j bila slika japanskog
generala koji se zvao Sadao Aka-r- i
ispod slike bilo je napisano
ovako: "Sadao (Sava) Akari ja-panski
general i ministar vojni
On je veliki pravoslavac koji će
navijestiti rat boljševičkoj Rusiji"
Dakle za "Srbobran" veći pravo-slavac
je bio japanski ministar i
general Sadao ("Sava"?!) Akari
koji se je u to doba nagražao sla-venskoj
Rusiji nego što je pravo-slavac
srpski patrijarh Gavrilo
koji se danaa nalazi u Hitler-Nedi-ćevo- m
koncentracionom logoru
zato što je pred ovaj rat tražio
slavensku državnu zajednicu od
Jadrana do Vladivostoka a sva-kako
još veći nego što je srpski
svećenik Vladimir Zečević koji se
danas nalazi u Partizanskoj vladi
u Jugoslaviji
Zato danas već nije nikome ču-do
da kad se nadje po koji na-predan
čovjek ili žena pa napiše
članak u novini protiv njihovog
fašističkog pisanja da oni protiv
takvog ospu paljbu na svoj način
kako samo njima dolikuje I onda
kažu: "Ja sam Srbin ja branim
srpstvo i otadžbinu" Ud itd Od-mah
meću srpsko Ime ispred sebe
i brane se iza njega kao iza busi-je
Daleko bi me odvelo moram da
završim Molim te B Markoviću
što nisi zaslužio da ti ovako ka-žem
obustavi mi slanje tvoje fa-šističke
novine Pošalji je Nediću
moguće da za to dobiješ kukasti
krst Koliko god Hitler voli sov-jetsku
ofenzivu i napredovanje
Crvene Armije toliko i ja volim
tvoju novinu
Pri kraju još mi je reći to: Ja
sam ponosan kada danas vidim u
raznim novinama gdje piše o borbi
Tite i naše braće i sestara u staroj
otadžbini A onima koji još u to
kolebaju savjetujem neka promi-sle
i vidjet će da Tito nije tih no-vina
potplatio da o borbi našeg
naroda tako pohvalno pišu pošto
svaki može znati da Tito nema
fonda za propagandu To pohvalno
pisanje i govorenje stečeno je sa
rijekama prolivene krvi naroda
našeg
Mirko Končar
MOJIM SESTRAMA I
DRUGARIGAMA
S Porcupine Ont — Drage
sestre i drugarice: Ovim putom že-lim
vam reći par riječi o jednom
malom sastanku koji je održan
kod mene u mojoj kući Nije to bio
običan sastanak prijateljica da se
malo prodivane i razgovore već
je to bio sastanak korisne i ple-menite
stvari Sastalo se je nas
šest žena da popravimo i uredimo
robu koju smo sabrale za Sovjet-ski
Savez — za pomoć narodu koji
je stradao od bezobraznih nacisti-čkih
osvajača Tu smo bile žene ne
samo koje su u našoj organizaciji
nego i one koje nisu naše članice
ali su se ipak odazvale našem po-zivu
i pridružile se k nama da nam
pomognu One su shvatile da za
ovakvu stvar treba svaka žena da
pomaže i zato im od moje stra-ne
velika zahvala Takodjer bi mi
drago bilo kada bi i ostale naše
sestre u So Porcupine pošle nji-hovim
primjerom Još više bi mi
bilo drago i željela bi kada bi one
a i yve ostale naše žene u ovom
mjestu stupile u našu organizaci-ju
Saveza Kanadskih Hrvata bez
razlike Hrvatice Srpkinje i Slo-venke
da se složimo organiziramo
i ujedinimo jer samo slogom i je-dinstvom
postići ćemo bolji i pra-vedniji
život za nas
Ugledajmo se na žene naše
majke i sestre danas u starom
kraju kakove one strahote prola-ze
i kakove muke podnose u krva-voj
i strašnoj ali i slavnoj borbi
našeg naroda Pa ipak pokraj svih
poteškoća s' kojima su u toj krva-voj
borbi suočene one Idu naprijed
One su danas ne samo žene i maj-ke
već i borci sa puškom u ruci u
avemu ravne i nigdje ne izostajući
iza svojih drugova muškaraca U
toj borbi ima ih koje su već uniš-tile
na desetke bezvrijednih naci-stičkih
života i tako osvetile uvri-jedjen- u
i obeščašcenu čast svoju i
sestara svojih Preko svoga Anti-fašističkog
Fronta žena učestvuju
ne samo u borbi već su zastupane
i u vladi Narodnog Oslobodjenja
Drugarice naše majke i sestre it
rodne majčine grude zovu nas da
se ugledamo u njih da i mi poka-žemo
da možemo biti njima ravne
samo ako hoćemo Zato sestre i
drugarice nemojte dugo promišlja-ti
nego se pridružite k nama i
stupite u organizaciju da zajedni-čki
podjemo putem sloge i slobode
za bolju budućnost nas i naše dje-ce
flanica S K Hrvata
Anka Roksa
l
Sastav Narodne vlade i Anti-fašističk-og
Vijeća Jugoslavije
(Prenos sa strane 2)
PODPREDSJEDNICI:
MOŠA PIJADE star 50 godina novinar i
slikar iz Beograda Srbin (Židov) sekretar
Komunističke Partije prevodilac Marksovog
"Kapitala" osudjen i odležao 14 godina u za-tvoru
zbog komunističke propagande
ANTUN AVGUSTINĆIĆ star 45 godina va-ja- r
iz Zagreba najbolji hrvatski vajar posije
Meštrovića progresivac ali do nedavno nija
bio aktivan u politici dobio je prve nagrada
na medjunarodnoj utakmici za statue generala
J San Martin u Buenos Atresu i Maršala Pil-sutsk-og
u Varšavi
Dr JOŽE RUS star 50 godina Slovenac li-beral
sudija u Ljubljani vodja slovenskog So-kola
podpredsjednik Izvršnog Odbora Osvo-bodiln- e
Fronte u Sloveniji
DIMITRIJE VLAHOV star 50 godina novi-nar
iz Macedonije Macedonac komunista pi-sac
knjige "Balkanska Federacija" koja je iz-da- ta
u Beču 1911 g
MARKO VUJAĆIĆ bivši senator čkm Zem-ljoradničke
Stranke Crnogorac čkmv uprave
Saveza srpskih zemljoradničkih zadruga i član
Anti-fafiističk- og Narodnog Vijeća za Crnu Goru
i Boku
SEKRETARI:
RADOLJUB ĆOLAKOVIĆ Srbin komunista
novinar iz Bijeljine u Bosni član AntMailsti-čko- g
Vijeća za Bosnu i Hercegovinu
RADONJA GOLUBOVIĆ Crnogorac advo-kat
iz Berana
ČLANOVI:
JOSIP BROZ (TITO)
SPASENIJA BABOVIĆ iz Lazarevca Srbija
član Anti-fašističk- og Ženskog Fronta
MILAN BELOVUKOVIć Srbin iz Mačve
(Srbija) major Narodne Oslobodilačke Vojske
Dr VASO BUTOZAN Srbin iz Banjaluke
član Anti-fašističk- og Vijeća za Bosnu i Herce-govinu
NIKOLA GRULOVIĆ Srbin iz Sremske Mi-trovi- ce
član Narodnog Oslobodilačkog Odbo-ra
za Vojvodinu
JEVSTATIJE KARAMATIJEVIĆ Srbin pra-voslavni
kaludjer iz Nove Varoši član Anti-fašističkog
Vijeća za Sandžak
Dr VOJISLAV KRSMANOVIĆ Srbin in Bi
jeljine (Bosna) vodja Nezavisne Demokratske
Stranke član Izvršnog odbora za Bosnu i Her-cegovinu
VOJA LEKOVIĆ Srbin iz Nove Varoši San-džak
Dr BLAGOJE NESKOVIĆ Srbin iz Kragu-jevc- a
Srbija
MOMČILO MARKOVIĆ Srbin iz Pošarev-c- a
Srbija
STANKO STANICA OPAČIĆ Srbin iz Like
pukovnik u Narodnoj Oslobodilačkoj Vojsci
član Antifašističkog Vijeća za Hrvatsku pod-predsjednik
Nezavisne Demokratske Stranke
NIKOLA PETROVIĆ Srbin iz Novog Sada
Vojvodina inžinjer
KOĆA POPOVIĆ Srbin iz Beograda knji-ževnik
general i komandant Prvog Korpusa
Narodne Oslobodilačke Vojske
Dr RADE PRIBIĆEVIĆ Srbin iz Hrvatske
DJURO PUCAR Srbin iz Grahova Boena
podpredsjednik Anti-fašističk- og Vijeća za Bos-nu
i Hercegovinu
ALEKSANDAR RANKOVIĆ Srbin iz Beo-grada
član Vrhovne Komande Narodne Oslo-bodilačke
Vojske
VLADISLAV RIBNIKAR Srbin iz Beograda
PETAR STAMBOLIĆIĆ komandant Vrhov-ne
Komande Narodne Oslobodilačke Vojske u
Srbiji
LUKA STEBIĆ Srbin iz Mojkovca (Srbija)?
major Nar Oslobodilačke Vojske
SRETAN VUKOSAVLJEVIĆ Srbin iz Prije-polj- a
Sandžak profesor Beogradskog Univer-sitet- a
i član Izvršnog Odbora Nezavisne Demo-kratske
Stranke bivši državni podsekretar u
ministarstvu za poljoprivredu
VLADA ZEĆEVIĆ Srbin iz Srbije
SRETAN 2UJEVIĆ CRNI Srbin iz Srbi)
Dr VLADIMIR BAKAĆIĆ Hrvat iz Zagreba
FRAN FROL Hrvat
Dr PAVAO GREGORIĆ Hrvat ljekar Ban
Izvršnog odbora Vijeća za Hrvatsku
ANDRIJA HEBRANG star 45 godina Hrvat
iz Zagreba komunista
ANTE VRKLJAN star 45 godina iz Sušaka
Hrvat član Narodne skupštine i čkm Hrvatske
Seljačke Stranke
IVAN SAVSKI star 55 godina Hrvat it Za-greba
bivši komunistički narodni poslanik
PAVAO KRČE Hrvat iz Sinja Dalmacija
bivši narodni poslanik H S Stranke i član Iz-vršnog
odbora Vijeća za Hrvatsku
VICKO KRSTULOVIĆ Hrvat iz Splita rad-nik
komunista major Narodne Oslobodilačke
Vojske član Anti fašističkog Vijeća za Hrvat-sku
FILIP LAKUŠ star 60 godina Hrvat iz Sve
svete blizu Zagreba bivši narodni poslanik
novosti"
H S Stranke podpredsjednik Anti-faStuck- og
Vijeća za Hrvatsku
Dr LJUBA LEONTIĆ star 50 godina Hrvat
iz Splita član Izvršnog odbora Nezavisne De-mokratske
tSranke
BOŽIDAR MAGOVAC Hrvat iz Zagreba
Dr ANTE MANDIĆ star 60 godina Hrvat iz
Istre član Jugoslavenskog narodnog odbora u
Londonu za vrijeme prošlog svjetskog rata-advoka- t
VLADIMIR NAZOR star 70 godina Hrvat
iz Rijeke (Fijuma) predsjednik Anti-fašističk- og
Vijeća za Hrvatsku najveći hrvatski pjesnik
ALEKSANDAR PREKA star 40 godina Hr-vat
direktor banke u Tuzli (Bosna) predsjed-nik
sreske organizacije H S Stranke
Dr JOSIP SMODLAKA Hrvat iz Splita
Dr ZLATKO SREMEC ljekar član Hrvatske
Seljačke Stranke šef odjeljenja za zdravlje u
Vinkovcima
MACA GRUJETIĆ Hrvatica iz Zagreba
predsjednica Anti-fašističk- og Fronta Žena u
Hrvatskoj
JAKOV AVŠIĆ general Narodne Oslobodi-lačke
Vojske član Slovenskog Anti-fašističk- og
Narodnog Vijeća pomoćnik komandanta Vr-hovne
Komande Osvobodilne Fronte u Slove-niji
predsjednik Udruženja slovenskih oficira
bivši generalštabni pukovnik u Jugoslavenskoj
vojsci
FRANC BEVK nezavišnjak Slovenac pod-predsjednik
Osvobodilne Fronte Slovenije za
Primorje (Julijske krajine) član Slovenskog
Anti-fašističk- og Vijeća jedan od najplodnijih
slovenskih književnika i član PEN kluba Ro-dje- n
1890 g u Gorici Ležao u zatvoru više go-dina
na otoku Lipari
TONE FAJFAR član Kršćanske Socijalisti-čke
Stranke član Izvršnog odbora Osvobodil-ne
Fronte Slovenije-čla- n Slovenskog Anti-fašističk- og
Vijeća vodja kršćanskih socijalisti-čkih
radnika Kad je Klerikalna Stranka pris-tupila
diktatorskoj vladi on je pocijepao kleri-kalne
sindikate (unije) i osnovao Strokovnu
Zvezu (Jugoslavensko Udruženje Katoličkih
Radnika) i postao glavni sekretar Urednik ne-djeljne
novine "Delavska Pravica"
JOSIP JERAS član Slovenskog Anti-fašističk- og
Vijeća podpredsjednik Udruženja sloven
skih oficira Jedan od vodja Sokola i dobro
poznati nastavnik na narodnim univerzitetima
EDVARD KARDELJ Slovenac
BORIS KIDRIĆ Slovenac iz Ljubljane sek-retar
Izvršnog odbora Osvobodilne Fronte za
Sloveniju član Slovenskog Anti-fašističk- og Vi-jeća
Više puta je bio uhapšen zbog svojih po-litičkih
pogleda Sin je Dr Kidriča koji je bio
više puta rektor Ljubljanskog univerziteta
FRANC LESKOVĆEK podpredsjednik Iz-vršnog
odbora Osvobodilne Fronte za Sloveni-ju
Ćlan Slovenskog Anti-fašističk- og Vijeća
Organizator i glavni sekretar sindikata (unija)
u industrijskom gradu Celje
Dr METOD MIKUŠ Slovenac iz Ljubljane
Ćlan Slovenskog Anti-fašističk- og Vijeća šef za
vjerske stvari pri Izvršnom odboru Osvobodil-ne
Fronte u Sloveniji Glavni svećenik Narod-ne
Oslobodilačke Vojske u Sloveniji Doktor
teologije Riješenjem ljubljanskog biskupa bio
je postavljen za direktora biblioteke i arhive
pri biskupiji
EDVARD KOCBEK Slovenac
JOSIP VIDMAR ne pripada nijednoj stran-ci
Predsjednik Izvršnog odbora Osvobodilne
Fronte za Sloveniju Sekretar slovenskog PEN
kluba Glavni tajnik Narodnog pozortfta u Lju-bljani
Rodjen u Ljubljani 1896 Osnovao je
mjesečni književni i umjetnički časopis "Kriti-ka"
(1927 g) i jedan od vodećih slovenski
književnih časopisa "Sodobnost" (1932 g) Pi-sac
važne knjige "Kulturni Problemi Sloven-stva- "
Vodeća ličnost "Trećeg Fronta" koji je
predvodio slovenski otpor za dvije i pol go-dine
MANOJLO APOSTOLSKI Macedonac ge-neralštabni
major u bivšoj jugoslavenskoj voj-sci
a sada general Narodne Oslobodilačke
Vojste i šef štaba u Macedoniji
VLADIMIR TOMOV Macedonac novinar
METODIJE ANTONOV CENTO Macedonac
iz Prilepa bivši narodni poslanik Zemljoradni-čke
Stranke član Vrhovne Komande za Macs-donij- u
OSMAN KARABEGOVIĆ musliman iz Bos-ne
HUSEJIN KURTO profesor iz Hercegovine
musliman
MILOVAN DJILAS Crnogorac književnik
iz Kolašira i član Vrhovne Komande Narodne
Oslobodilačke Vojske
Dr NIKO MILJANIĆ Crnogorac profesor
na medicinskom fakultetu Beogradskog Uni-verziteta
predsjednik Anti fašističkog Vijeća
za Crnu Goru i Boku
U Anti-Iašističko- m Vijeću Narodnog Oslo-bodjenja
ima svega 64 člana narodna posla-nika
Od njih su: 23 Srbina 20 Hrvata 11 Slo-vena- ca
4 Crnogorca 4 Macedonca i 2 Musli-mana
4tw
mn TJP"'
Njemačke utvrde kod
Lenjingrada
Moskva — Brzojavno od R A
Davieea — Vrlo je teško za nas
na američkom kontinentu razu-mjeti
do kolikih razmjera su Ni-jemci
opustošili krajeve koje su
okupirali u Sovjetskom Savezu
Njihovo barbarstvo so ne može 6a
ničim usporediti
Nijemci su htjeli zauzeti Le-njingr- ad
i upotrijebiti ga kao jed-nu
od glavnih baza za daljnje
operacije Došli su do njega tako
blizu da im je izgledalo čudno
kako to da ga ne mogu zauzeti
Ja sam se vozio od jedne njema-čke
pozicije do druge i divio se
stanovnicima Lenjingrada koji su
junački izdržali sve napade
četiri milje zapadno od Lenjin-grada
nalazi se niz visoravni koje
nazivaju Finskoje Koirovo Ov-dje
su se Nijemci utvrdili Nikak-va
borba oko Lenjingrada se nije
mogla poduzeti protiv njih sve dok
nisu bili istjerani iz ovih utvrda
od kuda se na grad moglo gledati
kao da je na dlanu Stajao sam na
jednoj visoravni i opazio da se
zaista veće zgrade u Lenjingradu
mogu lako prostim okom vidjeti
To je bila jedna od najjačih nje-mačkih
pozicija u Sovjetskom Sa
vezu Na podnožju ovih visoravni
poćimaju tri linije rovova iskriža-nih
sa šest linija bodljikave žice i
mnogobrojnim minama Mine su se
posvuda nalazile i samo površno su
očišćene za ono vrijeme dok sam
ja još bio tamo Smrt je još uvjek
tamo zakopana Veliki topovi su
maknuti ali ostalo još sve stoji
Nijemci su izgradili vrlo snažne
utvrde na svojim pozicijama Na
vrhu svake utvrde nalaze se tako-zvane
lisičje rupe za razgledava-nje
i posebne rupe za otvaranje
vatre na Lenjingrad Kako su za-uzete
ove tvrdjave?
Jednog dana prije napada sov-jetska
artilerija otvorila je veliku
vatru na ove visoravni Topovi su
bili namješteni po 30 nogu jedan
od drugoga Više od 500000 gra-nata
iz topova pa onda onih iz
aeroplana i tankova bačeno je pro-tiv
ovih pozicija Tada je pješadija
jurišala sve dok ih nije potpuno
osvojila Ovim napadom prekinje-n- a
je njemačka linija i od onda je
počelo pobjedničko nastupanje Cr-vene
Armije
Poslije toga Crvena Armija je
naišla na više takvih pozicija Jed
od I
Veliki uspjeh zajedničkog koncerta Hrvala Ukra-jinaca
i Finaca Arlhuru za pomoć
grada Pollave
Port Arthur Ont — Dana 27
februara u nedjelju u večer prire-dje- n
je bio veliki koncert po Sa-vezu
Kanadskih Hrvata te ukra-jinskoj
i finskoj radničkoj organi-zaciji
koji je bio namijenjen za
pomoć stanovnicima grada Polta-v- e
u Sovjetskom Savezu
Poltavskim stanovnicima potreb-no
je ponovno podići svoj grad
izgraditi boravišta i razrušene ku-će
povratiti grad novom životu
Zato je njima potrebno da ponov-no
svoje sile u naporni
rad koji iziskuje i velike materi-jalne
potrebe Stoga ovim stanov-nicima
grada Poltave priskočili su
u pomoć kanadski gradjani iz mje-sta
Port Arthura i Fort VViHiama
da lm pruže svoju bratsku ruku
pomoćnicu koliko to najviše bude
moguće
Svi gradjani ovih dvaju grado-va
bez razlike raznih uvjerenja i
opredjeljenja rade na sakupljanju
pomoći priredjuju razne priredbe
koje pozivaju narod da prisko-či
u pomoć nastradalom sovjet-skom
narodu Pa je tako i naša or-ganizacija
postupila i priredila za-jednički
sa ukrajinskom i finskom
radničkom organizacijom jedan li-jepi
koncert Pozvala je sav naš
narod da prisustvuje i da prinese
svoj udio koliko mu je to najviše
moguće Ovom našem pozivu narod
se je odlično odazvao I je na-ša
dvorana prilično prostrana ali
ovog puta bila je premalena mno-gi
je žalio što se je morao
vratiti pošto je dvorana već bila
prepuna
Program koncerta bio je lijep i
zanimljiv Kazne igre pjevanje
sviranje i akrobacija ispunjavale
su program te večeri Izmedju to-čaka
programa bila su četiri go-vornika
izmedju kojih i jedan naš
drug M Uruketa koji je govorio
u ime organizaeija Hrvata
Srba i Slovenaca Na svršetku svo-ga
govora brat Uruketa je isnesao
doprinos od naših drugova i braće
koji su dali svoje doprinose ranije
Pošto od ovih nekojima nije bilo
moguće doći na ovaj koncert iz-javio
je njihova imena kao i sve-ukupnu
svotu sabranu od istih u
iznosu od $24400 Ista svota je
STRANA 3
Uritsk Zajedno sa drugima hoda-li
smo po ovom predjelu prema
mjestu Uritsk koji je sav opusto-šen
Mine su bile posute po terenu
i ruski natpisi su opominjali kuda
nije sigurno prolaziti Tu i tamo
eksplozijom izrovana je zemlja
Došli smo na središte porušenog
mjesta Uritsk i vidili nebrojene
tvrdjave od cimente gdje su Ni-jemci
imali pušćana gnjezda Pri-je
nego je mogla zauzeti opet ovu
tvrdjavu Crvena Armija je skon-centrira- la
žestoku vatru i posllja
je pješadija masovnim napadom
istjerala invazore
U tvrdjavama izmedju Finskoje
Koirovo i mjesta Uritsk Nijemci
su namjestili svoje topove od 105
pa do 210 milimetara kalibra iz
kojih su gadjali na Lenjingrad
Ovi topovi sa 50 nogu dugačkim
cijevima koji su mogli bacati gra-nate
od 15 do 30 milja daleko nisu
zaista bili šala Ali ipak njih je
Crvena Armija osvojila i jedan top
kojeg sam vidio pogodjen je rav-no
u cijev iz daljine od nekih 1C
milja Misliš ti da li oni imaju ve-će
topove na francuskoj obali? pi-tao
me je jedan ruski kapetan koji
je išao s nama? Ono što je mislio
reći bilo je očito kao i ono što je
pisala Pravda u svom uvodniku
gdje je rečeno da topovi sa koji
ma se suočujemo na zapadu nisu
ništa veći od onih koje je razbila
Crvena Armija
U Krasnoje Selo vidio sam og-romno
skladište raznog ratnog
materijala koji je zarobljen od Ni-jemaca
Više od 300 teških topova
mnogo tankova i milijuni komada
raznovrsne municije Nešto dalje
prema zapadu Crvena Armija je
zarobila pet milja dugačko skladi-šte
oružja i municije Lenjingrad
je sada ostao daleko od fronta
Stanovnici Lenjingrada hu počeli
izgradnjom porušenih stanova Že-ne
rade uporedo sa muškarcima
Izradjeni su planovi koji će još
više krasiti ovaj lijepi ruski grad
i njegove parkove
Danas sam posjetio Marinskv
kazalište koje je izgradjeno 1847
godine i gdje su se prikazivali ba-leti
i opere Tu zgradu je udarilo
19 granata iz topova i jedna bom-ba
iz aeroplana Kazalište 6e sada
popravlja i uredjuje Do prvog ma-ja
sve će biti gotovo i spremno za
otvorenje Stanovnici Lenjingrada
sa ponosom govore kako će prva
na takvih bila je i kod mjesta opera biti od Ivana Sussanina
u Port
upregnu
na
ako
radnik
i
naših
predana odgovornim licima za pri-premu
ovog koncerta
Isto kao i drug Uruketa govorili
su i drugi govornici u ime svojih
organizacija na ukrajinskom i fin-skom
jeziku Ostale točke progra-ma
bile su izvadjane tako da je
bilo milina gledati Prisutna pub-lika
bila je vrlo zadovoljna sa
svim točkama programa
Izmedju programa koncerta iza-šao
je predsjedatelj istog i nakon
je u kratko objasnio u koju svrhu
je ovaj koncert priredjen i zašto
smo se o%'dje sastali pozvao je
prisutne da pomognu tu plemenitu
svrhu koliko koji može Prisutnici
su se odmah odazvali i u času je
sabrana svota od $31300 Sto zna-či
da je narod shvatio da je dužan
i da želi pomoći sovjetskom naro-du
u njegovoj i našoj borbi
Sakupljena mota od $31300 i
prinos od naših članova iz vana
$24400 te ulaznina na vratima
$7453 iznaša svega ukupno svotu
od $€3153 Predsjedatelj koncer-ta
srdačno se je zahvalio svima ko-ji
su doprinijeli u ovu svotu i na-dodao
je: Mi smo davali mi daje-mo
i mi ćemo davati kada god za-to
bude potreba još više nego smo
to do sada činili
U svom završetku izjavio je joJ
i ovo: Imam vam napomenuti da
smo već do sada Imali ovakvih
priredaba u istu svrhu gdje su već
mnogi radnici po mogućnosti pri-ložiti
Mi smo zahvalni svima oni-ma
koji nisu ponovno žalili žrtvo-vati
za istu stvar i pomoći oplja-čkanom
narodu grada Poltave Mi
vjerujemo da će nam sovjetski na-rod
trostruko ljubav vratiti nama
ovdje a još više narodu u europi
sa konačnim uništenjem barbar-skog
fašizma
Izvjestitelj T Starčić
MACEDONIAN
KESTAUKANT
Dobra i svijeta hran
ukusna gibanica
Podvorba dobra I brz
Cijene umjerene
Vlanik: V Gnrushls
360 Q jeea St E Toront
iMWMMWMMMMMMMAMr