000388 |
Previous | 2 of 28 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
¥1 s 2-- NASE NOVINE, July 28, 1982. PORA2AVAJU6I SVJETSKOGSAVJETA podatak PREVIRANJA U JU2NOJ AFRICI PREMINUO ZAISHRANU MESASELIMOVlC „„„.цц Шицч.уШИ SVIJETU — 400 ШшШжшшж£Ж$ШШШж Шчж LtJUNA ШшШит'';. Eeb M --бгШШЖжу;; Ako se nastavi sadasnji nepovoljan razvoj — istice se takoder --— do kraja stoljeca taj bi broj mogao porasti cak na 600 milijuna Danas u svijetu ima viSe od 400 milijuna ljudi koji gladuju i ako se nastavi sadasnji nepovoljan trend razvoja, ovaj broj ce vjerojatno do kraja stoljeca porasti na 600 miliju-na. Porazavaju6i podatak o broju gladnih iznijet je nedavno u izvjeSta-j- u Svjetskog savjeta za ishranu (WFC). U izvjeStaju se isti6e da sveobuh-vatn- i ekonomski razvoj i porast poljoprivredne proizvodnje nece do-ves- ti do smanjenja apsolutnog broja izgladnjelih u svijetu, ukoliko njih ne prate specifiCne mjere za smanje-nj- e gladi. Prema tumafienju WFC problem gladi u svijetu ne moze se rijeSiti samo financijskim putem sve dok postoji potreba da se prevladaju odredena socijalna i druga ograniCe-nj- a. U pojedinim zemljama, isti6e se u izvjeStaju, problem nestaSice namir-nic- a ne moze se rjeSavati jednostra-n- o ve6 rjesavanjem Citavog kom-plek- sa pitanja, po6ev od agrarne reforme do Sirenja obrazovanja. Problem gladi koji stravicno ugro-zav- a jedan dio 6ovje6anstva, moze biti rijeSen jedino kada sve zemlje budu odludile da vlastitim snagama iskorijene glad, Svjetska zejednica sasvim ozbiljno podrzi njihove napore. 1УЈ ВДђј)! ВДЈВД ЦВ SARAJEVO, 16. VII (Tanjug) -I-zraiavajuci zelju radni6ke klase, radnih ljudi i gradana Sarajeva, Skupstina grada Sarajeva i izvrini Organi drustvenc-poli-tick- ih organizacija grada, inicijativu Gradsko konferencije Saveza komunista, jednoglasno odludili da se u glavnom gradu Bosne i Hercegovine podigne spomenik Josipu Brozu Titu. Kako receno danasnjoj konstituirajudoj sje-dni- ci Odbora pqdizanjespomenika Titu, kojoj je predsjedao sekretar Predsjednistva Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije Nikola Stojanovic, gradani Sarajeva torn odlukom joS jednom iskazali svoju neizmjernu ljubav, postivanje i zahvalnost licnosti i djelu druga Tita. ГТ Bunt crnih radnika u rudnicima zlata preplasio bijele vlasnike — Sve uocljiviji porast svliesti dosad uspavanih crnih masa — "Nemamo sto izgubiti" — Strajk rudara i pored zakonske zabrane Harare, jula — Deset crnih rudara izgubilo je zivot u okrSajima s rasistidkom policijom u juznoafrii-ki- m rudnicima zlata Drifontejn, Vit-vatera- nd, Luf, Bufelsfontejn i Stil-fonte- jn u okolici Johanesburga. Crni rudari zahtijevali su poveca-nj- e zarada za 1 1 posto nakon odluke vlasnika da bijeloj, kvalificiranoj radnoj snazi ponude devet posto vece zarade, umjesto trazenih 15 posto. Bijeli rudari, naime, odbili su da prihvate povedanje od devet posto s obrazlozenjem da je inf lacija u posljednjoj godini porasla 30 posto. Oni su najavili Strajk, prvi poslije 1922. godine. Samo u dva velika rudnika zlata, u Klufu i Drifontejnu, zaposleno je 25.300 rudara. Vecina su cmci iz Juzne Afrike ili iz susjednih zemalja, Mozambika i Zimbabvea. Razlike Crna radna snaga u Juznoj Africi, nuzno potrebna, pla6ena je za isti posao mnogo manje nego njihove bijele kolege. Jamski crni rudar u juznoafri6kom rudniku zlata zaradi mjesecno 129 randa (jedan juznoaf-ri6- ki rand vrijedi otprilike koliko i amerifiki dolar), onaj iznad zemlje 100 randa. Njegov bijeli kolega za isti posao dobiva 1300, odnosno 1100 randa. Poslije prvih sukoba s policijom u Drifontejnu, gdje je poginulo Sest rudara, crni radnici bili su primorani da udu u barake, gdje su bili zatvoreni i opkoljeni naoruzanim policijskim jedinicama. Јибег su rudari, poslije dva dana provedena u barakama, probili policijski kordon, iziSli napolje, kamenovali policijska kola i uniStili rudni6ke instalacije. U Drifontejnu uhapSeno je 328 rudara, a u ostalim rudnicima oko tisucu. ViSe od deset tisuca izgubilo je posao. Poslije zestokih i viSesat-ni- h sukoba s policijom, rudari su prisilno zatvoreni na nogometnom stadionu. No, usprkos naredbi da sidu u jame i nastave posao, rudari su to odbili i ostali sjediti na stadionu. I svim ostalim rudnicima zlata koje je zahvatio Strajk, jame su Published everv Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC., 119 Spadina Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: 593-502- 5 IZDAVACKI SAVET: Miloi Gmbic, Vojin Grbld, Josip Kova£i6, Stanko Muideka. Milena Bolid, Ivlca Juriiid, Ana Durovid, Lepa Rajnovid, Borlslav Neikovid, Rozalija Divjakovic, Duro Maljkovld, Ivan Prlbanid, Mile Daljak, 11Ца Bubalo, Pavao Radmanid, Boia Pavkovid, Ostoja Kovadevid, Viktor Arar, DuSan Stanar, Milijan Petrovic, John Soverinski, Luis Gregurac, Mato SlauS, Martin Karavanid, Paul Kudinid, Ivan Boban, Peko Dmitrovid, Mlllca Mluchln, A.Gerlach, Leo Baclch. REDAKCIJSKI K0LEGIJUM: Vladislav Gacid (Glavni I odgovorni urednlk), Stjopan MioSid (dru§tveno-politlck- a pitanja), Daniol Pixiades (druStvena pitanja I knjlievnost), Katarina Kostid (poezlja I aktuelne teme), Jolena Gavrilovid (llteratura I umetnost za decu), Bo,ko Mladonovld, Anka Noilnid. STALNI DOPISNICI: Du&an Putnik (Chicago), Margaret Stardevld (Los Angeles), Boio Spadok (New York), Frank Fudurid (Vancouver), Josip Slanid — Stanlos (Rim, Italija), Dario TapSanji (Pariz, Francuska), Lepa Taofanovid (Remscheld, Zap.Nemaika). SPECIJALNI SARADNICI: Prot. Vladislav Tomovid (маика I drustvo), Prof. Ivan Dolenc (Slovenska KoruSka I kulturna publicistlka u Americl), Anton Kostelac (reportaze I prl£e Iseljenlckog zivota). DOPISNICI JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovid. Luka Markovld, Petar Kurtid, Milo§ Kordid, Aleksandar Clric, Strahlnja Maletid, Novica Mllid. FOTOREPORTERI: Srdan Bodid, Aron Koen, Jordan Vasilievid. JUGOSLAVI-JE: M. Vasilievid — LILO. Subscription: $25.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 50 cents. Advertising rates request. Second class Mail Registration NO. 0378. "Naio novlne" izlaze srljedom. Pretplata Iznosl $25.00 yodlsnje; pojedlnl prlmjerak centl. CJeno oglasa zahtjev. "Nase novine" nasljednik. "Jedlnstva", kome prothodili lislovi: "Novosll", "Srpski Glasnlk", "Edinost", "Slobodna Misao", "Pravda" i Cor hi.", hio I Nmodnl Glasnlk" i drugl naprednl listovi koji niu prothodili u SJodtnenln Driavama. Redakcija odgovara za nepotpfsane matoiljalo. Potplbani dlancl Izraiavaju mlsljenje autora. Dopisl vracaju. ostale prazne. Rudarski bunt preplaSio je bijele vlasnike rudnika zlata, prve proizvo-баб- е na svijetu tog dragocjenog metala (87 posto svjetske proizvod-nje) i vec sada panidno preracunava-j- u koliko su izgubili zbog zastoja proizvodnje. Strajk crnih rudara proSirio se munjevito i lan6ano'u oblasti velikoj oko 200 6etvornih kilometara uspr-kos tome Sto je kao institucija zab-ranj- en zakonima aparthejda. Za raz-lik- u od drugih radni6kih zanimanja kojima je u Juznoj Africi u posljed-nj- e vrijeme dopuSteno da se sindi-kaln- o organiziraju, rudarima to nika-d- a nije bilo dopuSteno. U Juznoj Africi i oni sindikati koji djeluju "s dozvolom" 6ine to u vrlo teSkim uvjetima. Dozvola za osniva-nj- e sindikata daje se uglavnom zato da bi vlasti i policija imali "na dlanu" spiskove s imenima voda i aktivista, koji su zatim izlozeni hapSenju i progonima. Opstanak Zivjeti i raditi kao crnac u Juznoj Africi, u surovom sistemu aparthej-da, zna6i, drugim rijefiima, nepre-kidn- o se boriti za opstanak. Pet milijuna crnih radnika u rudnicima, tvornicama i po kucama bijelaca prosje6no zaraduju 11 ameridkih dolaratjedno. To, u velikoj skupodi i rastudoj inflaciji u Juznoj Africi nije dovoljno ni za odrzavanje zivota na najminimalnijim uvjetima. I unatoc nizu represivnih zakona, crni radnici u Juznoj Africi, hrabro se bore za poboljSanje svog poloza-j- a. Medutim, to u ovoj zemlji najdeSce znafii i dobiti etiketu "komunisti6ke motiviranosti", Sto je dovoljno da se zaradi viSegodiSnja robija. Uprkos tome, evidentan je porast svijesti dosad dugo osporavanih crnafikih radnidkih masa. Njihov motiv da "nemaju Sto izgubiti", u velikoj je mjeri u osnovi straha bijelih poslodavaca i kada Cine izvjesne ustupke. Stanje u Juznoj Africi, mozda je najslikovitije opisao jedan Rodizijac koji se s obitelji iselio u Juznu Afriku neposredno poslije nezavis-nos- ti Zimbabvea, a nedavno se vratio. Rekao nam je: "PogrijeSio sam kad sam otiSao, ovdje mozemo zivjeti zajedno s crnima, ako se pomirimo s tim da je vlast sada njihova. Sve ovo Sto smo imali ovdje, rat i gerilu, ubrzo обекије Juznu Afriku, ali tamo 6e to biti s mnogo vedom silinom". Dusica Petkovic "Borba" ђчншддигивд. Ц џјзајиикхш Zaradite novae vaSe slobodno vreme. Vi odlucite koliko i kada a mi 6emo vam pokazati Sta i kako! Pogodno za muza i zenu! Nazovite na broj u Torontu: Mr. Mitrovski 293-289- 4 ili piSitenaadresu: T.S. Mitrovski 52 Kennaley Cres. Scarborough, Ont. M1V1L7 Bfffiy №8&Ш£Г&?#ЈМв' јЖ ЛЛ"ЧИ. У "54!И ' r i ЖШхШеШО ИшШШШШ U nedelju, 11. jula, и 22,30 Casova, preminuo je u svom stanu u Beogradu MeSa Selimovic. Selimo-vi- 6, jedan od najvedih jugosloven-ski- h pisaca, roden je26. aprila 1910. godine u Tuzli. ZavrSio je Filozofski fakultet (srpski jezik i jugoslovensku knjizevnost) u Beogradu, bio profe-so- r Gimnazije u Tuzli. U6esnik je NOB-- a od 1941. Bio je profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu, direktor Drame Narodnog pozoriSta u Sarajevu i glavni urednik "Svjet-losti- ". Za svoj rad dobio je niz nagrada i priznanja: Nagradu AVNOJ-a- , za roman "DerviS i smrt" dobio je NjegoSevu nagradu, NIN-ov- u, Gora-nov- u i Sestoaprilsku nagradu grada Sarajeva. Dobitnik je i Dvadeset sedmojulske nagrade BiH. Redovni je clan SANU. Odlikovan je Ordenom Republike sa zlatnim vencem. Medu brojnim delima koja je napisao, posebno se izdvajaju Seli-movice- vi romani "DerviS i smrt" i "Tvrdava", koji su prevedeni na 30 stranih jezika. Selimoviceva sabrana dela u naSoj zemlji izaSIa su u Sest izdanja. SASTANAK KOORDINACIJSKOG BIROANESVRSTANIH NIKOZIJA — Na izvanrednom zasjedanju Koordinacijskog biroa nesvrstanih zemalja u povodu izrael-sk- e agresije na Libanon i genocida nad palestinskim narodom, u gene- - ralnoj debati izrefiena je jednoduSna osuda izraelskih zloCina. Nesvrstani se u potpunosti solidariziraju s palestinskim narodom i PLO. Prvi nacrt zavrSnog dokumenta, koji je pripremio Cipar kao domacin, nai-Sa- o je, doznajese, na odobravanje u redakcionom komitetu. Nesvrstani ce, обекије se, od UN zahtijevati da se poduzmu sankcije protiv Izraela. Na Cipru su objavljeni i zahtijevi koje je ovom skupu nesvrstanih uputio predsjednik PLO Jaser Ara-fat. Voda Palestinaca od nesvrstanih trazi da prekinu sve politicke, eko-noms- ke i diplomatske odnose s Izraelom, te da osude Izrael zbog masakra, torture i nasilja protiv palestinskog naroda. Arafat trazi i hitno sazivanje Specijalnog zasje-danj- a Generalne skupStine OUN, te ukljufiivanje nesvrstanih u pregova-габк-е napore za brzo окопбапје izraelske agresije. l',l .'1 a W na su je na za su a u iz IZ IZ on 50 na su su su se ne jffrfjfl xi a
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, September 22, 1982 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1982-07-28 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000164 |
Description
| Title | 000388 |
| OCR text | ¥1 s 2-- NASE NOVINE, July 28, 1982. PORA2AVAJU6I SVJETSKOGSAVJETA podatak PREVIRANJA U JU2NOJ AFRICI PREMINUO ZAISHRANU MESASELIMOVlC „„„.цц Шицч.уШИ SVIJETU — 400 ШшШжшшж£Ж$ШШШж Шчж LtJUNA ШшШит'';. Eeb M --бгШШЖжу;; Ako se nastavi sadasnji nepovoljan razvoj — istice se takoder --— do kraja stoljeca taj bi broj mogao porasti cak na 600 milijuna Danas u svijetu ima viSe od 400 milijuna ljudi koji gladuju i ako se nastavi sadasnji nepovoljan trend razvoja, ovaj broj ce vjerojatno do kraja stoljeca porasti na 600 miliju-na. Porazavaju6i podatak o broju gladnih iznijet je nedavno u izvjeSta-j- u Svjetskog savjeta za ishranu (WFC). U izvjeStaju se isti6e da sveobuh-vatn- i ekonomski razvoj i porast poljoprivredne proizvodnje nece do-ves- ti do smanjenja apsolutnog broja izgladnjelih u svijetu, ukoliko njih ne prate specifiCne mjere za smanje-nj- e gladi. Prema tumafienju WFC problem gladi u svijetu ne moze se rijeSiti samo financijskim putem sve dok postoji potreba da se prevladaju odredena socijalna i druga ograniCe-nj- a. U pojedinim zemljama, isti6e se u izvjeStaju, problem nestaSice namir-nic- a ne moze se rjeSavati jednostra-n- o ve6 rjesavanjem Citavog kom-plek- sa pitanja, po6ev od agrarne reforme do Sirenja obrazovanja. Problem gladi koji stravicno ugro-zav- a jedan dio 6ovje6anstva, moze biti rijeSen jedino kada sve zemlje budu odludile da vlastitim snagama iskorijene glad, Svjetska zejednica sasvim ozbiljno podrzi njihove napore. 1УЈ ВДђј)! ВДЈВД ЦВ SARAJEVO, 16. VII (Tanjug) -I-zraiavajuci zelju radni6ke klase, radnih ljudi i gradana Sarajeva, Skupstina grada Sarajeva i izvrini Organi drustvenc-poli-tick- ih organizacija grada, inicijativu Gradsko konferencije Saveza komunista, jednoglasno odludili da se u glavnom gradu Bosne i Hercegovine podigne spomenik Josipu Brozu Titu. Kako receno danasnjoj konstituirajudoj sje-dni- ci Odbora pqdizanjespomenika Titu, kojoj je predsjedao sekretar Predsjednistva Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije Nikola Stojanovic, gradani Sarajeva torn odlukom joS jednom iskazali svoju neizmjernu ljubav, postivanje i zahvalnost licnosti i djelu druga Tita. ГТ Bunt crnih radnika u rudnicima zlata preplasio bijele vlasnike — Sve uocljiviji porast svliesti dosad uspavanih crnih masa — "Nemamo sto izgubiti" — Strajk rudara i pored zakonske zabrane Harare, jula — Deset crnih rudara izgubilo je zivot u okrSajima s rasistidkom policijom u juznoafrii-ki- m rudnicima zlata Drifontejn, Vit-vatera- nd, Luf, Bufelsfontejn i Stil-fonte- jn u okolici Johanesburga. Crni rudari zahtijevali su poveca-nj- e zarada za 1 1 posto nakon odluke vlasnika da bijeloj, kvalificiranoj radnoj snazi ponude devet posto vece zarade, umjesto trazenih 15 posto. Bijeli rudari, naime, odbili su da prihvate povedanje od devet posto s obrazlozenjem da je inf lacija u posljednjoj godini porasla 30 posto. Oni su najavili Strajk, prvi poslije 1922. godine. Samo u dva velika rudnika zlata, u Klufu i Drifontejnu, zaposleno je 25.300 rudara. Vecina su cmci iz Juzne Afrike ili iz susjednih zemalja, Mozambika i Zimbabvea. Razlike Crna radna snaga u Juznoj Africi, nuzno potrebna, pla6ena je za isti posao mnogo manje nego njihove bijele kolege. Jamski crni rudar u juznoafri6kom rudniku zlata zaradi mjesecno 129 randa (jedan juznoaf-ri6- ki rand vrijedi otprilike koliko i amerifiki dolar), onaj iznad zemlje 100 randa. Njegov bijeli kolega za isti posao dobiva 1300, odnosno 1100 randa. Poslije prvih sukoba s policijom u Drifontejnu, gdje je poginulo Sest rudara, crni radnici bili su primorani da udu u barake, gdje su bili zatvoreni i opkoljeni naoruzanim policijskim jedinicama. Јибег su rudari, poslije dva dana provedena u barakama, probili policijski kordon, iziSli napolje, kamenovali policijska kola i uniStili rudni6ke instalacije. U Drifontejnu uhapSeno je 328 rudara, a u ostalim rudnicima oko tisucu. ViSe od deset tisuca izgubilo je posao. Poslije zestokih i viSesat-ni- h sukoba s policijom, rudari su prisilno zatvoreni na nogometnom stadionu. No, usprkos naredbi da sidu u jame i nastave posao, rudari su to odbili i ostali sjediti na stadionu. I svim ostalim rudnicima zlata koje je zahvatio Strajk, jame su Published everv Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC., 119 Spadina Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: 593-502- 5 IZDAVACKI SAVET: Miloi Gmbic, Vojin Grbld, Josip Kova£i6, Stanko Muideka. Milena Bolid, Ivlca Juriiid, Ana Durovid, Lepa Rajnovid, Borlslav Neikovid, Rozalija Divjakovic, Duro Maljkovld, Ivan Prlbanid, Mile Daljak, 11Ца Bubalo, Pavao Radmanid, Boia Pavkovid, Ostoja Kovadevid, Viktor Arar, DuSan Stanar, Milijan Petrovic, John Soverinski, Luis Gregurac, Mato SlauS, Martin Karavanid, Paul Kudinid, Ivan Boban, Peko Dmitrovid, Mlllca Mluchln, A.Gerlach, Leo Baclch. REDAKCIJSKI K0LEGIJUM: Vladislav Gacid (Glavni I odgovorni urednlk), Stjopan MioSid (dru§tveno-politlck- a pitanja), Daniol Pixiades (druStvena pitanja I knjlievnost), Katarina Kostid (poezlja I aktuelne teme), Jolena Gavrilovid (llteratura I umetnost za decu), Bo,ko Mladonovld, Anka Noilnid. STALNI DOPISNICI: Du&an Putnik (Chicago), Margaret Stardevld (Los Angeles), Boio Spadok (New York), Frank Fudurid (Vancouver), Josip Slanid — Stanlos (Rim, Italija), Dario TapSanji (Pariz, Francuska), Lepa Taofanovid (Remscheld, Zap.Nemaika). SPECIJALNI SARADNICI: Prot. Vladislav Tomovid (маика I drustvo), Prof. Ivan Dolenc (Slovenska KoruSka I kulturna publicistlka u Americl), Anton Kostelac (reportaze I prl£e Iseljenlckog zivota). DOPISNICI JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovid. Luka Markovld, Petar Kurtid, Milo§ Kordid, Aleksandar Clric, Strahlnja Maletid, Novica Mllid. FOTOREPORTERI: Srdan Bodid, Aron Koen, Jordan Vasilievid. JUGOSLAVI-JE: M. Vasilievid — LILO. Subscription: $25.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 50 cents. Advertising rates request. Second class Mail Registration NO. 0378. "Naio novlne" izlaze srljedom. Pretplata Iznosl $25.00 yodlsnje; pojedlnl prlmjerak centl. CJeno oglasa zahtjev. "Nase novine" nasljednik. "Jedlnstva", kome prothodili lislovi: "Novosll", "Srpski Glasnlk", "Edinost", "Slobodna Misao", "Pravda" i Cor hi.", hio I Nmodnl Glasnlk" i drugl naprednl listovi koji niu prothodili u SJodtnenln Driavama. Redakcija odgovara za nepotpfsane matoiljalo. Potplbani dlancl Izraiavaju mlsljenje autora. Dopisl vracaju. ostale prazne. Rudarski bunt preplaSio je bijele vlasnike rudnika zlata, prve proizvo-баб- е na svijetu tog dragocjenog metala (87 posto svjetske proizvod-nje) i vec sada panidno preracunava-j- u koliko su izgubili zbog zastoja proizvodnje. Strajk crnih rudara proSirio se munjevito i lan6ano'u oblasti velikoj oko 200 6etvornih kilometara uspr-kos tome Sto je kao institucija zab-ranj- en zakonima aparthejda. Za raz-lik- u od drugih radni6kih zanimanja kojima je u Juznoj Africi u posljed-nj- e vrijeme dopuSteno da se sindi-kaln- o organiziraju, rudarima to nika-d- a nije bilo dopuSteno. U Juznoj Africi i oni sindikati koji djeluju "s dozvolom" 6ine to u vrlo teSkim uvjetima. Dozvola za osniva-nj- e sindikata daje se uglavnom zato da bi vlasti i policija imali "na dlanu" spiskove s imenima voda i aktivista, koji su zatim izlozeni hapSenju i progonima. Opstanak Zivjeti i raditi kao crnac u Juznoj Africi, u surovom sistemu aparthej-da, zna6i, drugim rijefiima, nepre-kidn- o se boriti za opstanak. Pet milijuna crnih radnika u rudnicima, tvornicama i po kucama bijelaca prosje6no zaraduju 11 ameridkih dolaratjedno. To, u velikoj skupodi i rastudoj inflaciji u Juznoj Africi nije dovoljno ni za odrzavanje zivota na najminimalnijim uvjetima. I unatoc nizu represivnih zakona, crni radnici u Juznoj Africi, hrabro se bore za poboljSanje svog poloza-j- a. Medutim, to u ovoj zemlji najdeSce znafii i dobiti etiketu "komunisti6ke motiviranosti", Sto je dovoljno da se zaradi viSegodiSnja robija. Uprkos tome, evidentan je porast svijesti dosad dugo osporavanih crnafikih radnidkih masa. Njihov motiv da "nemaju Sto izgubiti", u velikoj je mjeri u osnovi straha bijelih poslodavaca i kada Cine izvjesne ustupke. Stanje u Juznoj Africi, mozda je najslikovitije opisao jedan Rodizijac koji se s obitelji iselio u Juznu Afriku neposredno poslije nezavis-nos- ti Zimbabvea, a nedavno se vratio. Rekao nam je: "PogrijeSio sam kad sam otiSao, ovdje mozemo zivjeti zajedno s crnima, ako se pomirimo s tim da je vlast sada njihova. Sve ovo Sto smo imali ovdje, rat i gerilu, ubrzo обекије Juznu Afriku, ali tamo 6e to biti s mnogo vedom silinom". Dusica Petkovic "Borba" ђчншддигивд. Ц џјзајиикхш Zaradite novae vaSe slobodno vreme. Vi odlucite koliko i kada a mi 6emo vam pokazati Sta i kako! Pogodno za muza i zenu! Nazovite na broj u Torontu: Mr. Mitrovski 293-289- 4 ili piSitenaadresu: T.S. Mitrovski 52 Kennaley Cres. Scarborough, Ont. M1V1L7 Bfffiy №8&Ш£Г&?#ЈМв' јЖ ЛЛ"ЧИ. У "54!И ' r i ЖШхШеШО ИшШШШШ U nedelju, 11. jula, и 22,30 Casova, preminuo je u svom stanu u Beogradu MeSa Selimovic. Selimo-vi- 6, jedan od najvedih jugosloven-ski- h pisaca, roden je26. aprila 1910. godine u Tuzli. ZavrSio je Filozofski fakultet (srpski jezik i jugoslovensku knjizevnost) u Beogradu, bio profe-so- r Gimnazije u Tuzli. U6esnik je NOB-- a od 1941. Bio je profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu, direktor Drame Narodnog pozoriSta u Sarajevu i glavni urednik "Svjet-losti- ". Za svoj rad dobio je niz nagrada i priznanja: Nagradu AVNOJ-a- , za roman "DerviS i smrt" dobio je NjegoSevu nagradu, NIN-ov- u, Gora-nov- u i Sestoaprilsku nagradu grada Sarajeva. Dobitnik je i Dvadeset sedmojulske nagrade BiH. Redovni je clan SANU. Odlikovan je Ordenom Republike sa zlatnim vencem. Medu brojnim delima koja je napisao, posebno se izdvajaju Seli-movice- vi romani "DerviS i smrt" i "Tvrdava", koji su prevedeni na 30 stranih jezika. Selimoviceva sabrana dela u naSoj zemlji izaSIa su u Sest izdanja. SASTANAK KOORDINACIJSKOG BIROANESVRSTANIH NIKOZIJA — Na izvanrednom zasjedanju Koordinacijskog biroa nesvrstanih zemalja u povodu izrael-sk- e agresije na Libanon i genocida nad palestinskim narodom, u gene- - ralnoj debati izrefiena je jednoduSna osuda izraelskih zloCina. Nesvrstani se u potpunosti solidariziraju s palestinskim narodom i PLO. Prvi nacrt zavrSnog dokumenta, koji je pripremio Cipar kao domacin, nai-Sa- o je, doznajese, na odobravanje u redakcionom komitetu. Nesvrstani ce, обекије se, od UN zahtijevati da se poduzmu sankcije protiv Izraela. Na Cipru su objavljeni i zahtijevi koje je ovom skupu nesvrstanih uputio predsjednik PLO Jaser Ara-fat. Voda Palestinaca od nesvrstanih trazi da prekinu sve politicke, eko-noms- ke i diplomatske odnose s Izraelom, te da osude Izrael zbog masakra, torture i nasilja protiv palestinskog naroda. Arafat trazi i hitno sazivanje Specijalnog zasje-danj- a Generalne skupStine OUN, te ukljufiivanje nesvrstanih u pregova-габк-е napore za brzo окопбапје izraelske agresije. l',l .'1 a W na su je na za su a u iz IZ IZ on 50 na su su su se ne jffrfjfl xi a |
Tags
Comments
Post a Comment for 000388
