000091 |
Previous | 6 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
М .1 L.I £ кЧ -- . - "П # -- if, ',''' Л ''',!f с г л '1 ' , 4 .-6- NASE NOVINE, February 24, 1982. 50SNAZNIJIHPOTRESA , U SVIJETU Pise: M. STARCEVIC (Nastavak iz proSlog broja) Lojen, kojem je sve to bilo poblize poznato budu6i je bio u sredistu tih zbivanja, pisao je da je to bila slozena i teSka borba jer su u nju bili uvuceni ne samo Siroki slojevi naSih doseljenika nego i najvise атепбке vlasti. Nije, veli, bilolesko obracunati s pristaSama Pavel ica, koji je kao i Nedic stajao u ratnom frontu zajedno s Hitlerom protiv Sjedinjenih Ameri6kih Drza-v- a. Mihajlovic je, naprotiv, slovio u ameriCkoj javnosti kao "vjerni sa-vezni- k" ove zemlje i "borac" protiv faSisticke osovine. Taj vjeSto smiS-Ije- ni mit nije tada bilo lako raskrinkati. Kosta Fotic, dugogodisnji am-basad- or stare Jugoslavije u Wa-shingto- nu imao je dosta utjecaja u najvisim politickim krugovima u Washingtonu, koji su, veli Lojen, bili odlucujuci faktor u odredivanju americke politike prema Jugoslavi-ji. On je bio u polozaju koji mu je omogucivao da u Washingtonu bude jedini tuma6 dogadaja u Jugoslaviji. Nije se sustezao od nicega sto je mogao iskoristiti da u Americi omrazi oslobodilaCki pok-re- t. Sluzio se je crvenim baukom i Drazu prikazivao kao "velikog de-mokrat- u", koji se poput nekog svetog Jurja bori da Jugoslaviju "spasi" od komunizma i sa6uva za zapadnu "demokraciju". U sliCnom svijetlu je prikazivao i antifaSisti6ki pokret medu naSim doseljenicima. Na temelju njego-vi- h tuzakaja, kaze Lojen, атепбке vlasti bile su pozvale urednika "Narodnog glasnika" u Washin-gton, nastojeci ga putem pritiska prisiliti da prestane pisati protiv Mihajlovica. Te prijetnje nisu us-pje- le izmijeniti stav "Narodnog glasnika". Raskrinkavanje Draze je bilo nastavljeno i "Glasnik" je na kraju izaSao kao pobjednik i prizpa-t-i politicki dimbenik u јабапји antifaSisti6kog jedinstva medu na- Sim doseljenicima u ovoj zemlji. Svojim principijelnim antifaSis-ti6ki- m stanoviStem, veli Lojen, "Narodni glasnik" je ne samo oborio Foti6eve optuzbe nego je kod ameri6kih vlasti stekao ugled kao vazan 6imbenik u politiCkom zivotu naSih doseljenika. On je isto tako stekao veliki ugled medu naSim doseljenicima i postao naj-pouzda- niji izvor vijesti o dogadaji-m- a u starom kraju. Broj pretplatni-k- a tada se je brzo gotovo podvos-tru6i- o pa je list ponovo postao dnevnik. Svima jos" zivucim suvremenici-m- a je poznato kako su ljudi i zene nosili "Glasnik" i s ponosom ga pokazivali svojim znancima i selja-nim- a kad bi u njemu naSli neku vijest iz svoga zavidaja, osobito ako je bilo spomenuto ime nekog partizana i narodnog borca iz njihova kraja, ilj pak oslobodenje nekog poznatog mjesta u starom kraju. Lojen spominje, a to je орбе poznata dinjemca, da su naSe zene gotovo prednjadile u torn velikcm oduSevljenju, i vijesti koje su Citale u "Glasniku" prenosile od kuce do кибе, a kad je pokrenuto sakuplja-nj- e pomoci za narod u starom kraju, one su se bacile na taj posao, kako rece, sa nezapamde- - с nim zarom. I to nam je svima dobro poznato, i vrijedno je da je to zabiljezeno. Novi saziv Kongresa Na spomenutu konferenciju doS-- li su predstavnici srediSnjih organi-zacij- a iz Pittsburgha i njegove Sire okolice, New Yorka, Youngstowna, Cjevelanda, Detroita, Chicaga i nekih drugih gradova, a organizaci-j- e iz udaljenijih krajeva su poslale brzojavne podrSke za saziv Kongre-sa s obacanjima da ce poslati svoje delegate. Butkovid je u meduvremenu vjerojatno uvidio da je ideja za saziv Kongresa duboko prodrla medu 6lanstvo odsjeka Zajednice i drugih hrvatskih mjesnih organiza-cija-. Bilo mu je jasno da nema te sile koja bi mogla zaustaviti taj veliki val oduSevljenja, pa se je predomislio. Lojen kaze da je to bilo vjerojatno i na preporuku bana SubaSi6a, pa je zajedno s nekim dlanovima Glavnog odbora HBZ doSao na konferenciju i izjavio da se slaze sa sazivom Kongresa i da ce se zauzeti da se cijeli glavni odbor Zajednice prikljuCi saziva-6im- a. Konferenciji je predsjedao Anton Lucas kao predsjednik SrediSnjice hrvatskih organizacija kotara Alleg-heny. On je viSe godina sluzio kao pravni savjetnik HBZ i kao gradski magistrat u'Pittsburghu. Novi sazivafiki odbor sastojao se je gotovo od svih koji su bili uklju6eni u prvobitnoj skupini osim Sto je umjesto Janka Kovafia za tajnika bio odabran Marko Vinski, a za pomo6nike su ostali Filip Vuke-M- 6 i Stjepan Lojen. Poziv za Kongres potpisalo je takoder joS 120 uglednih amerifikih Hrvata, koji su pored potpornih organizacija predstavljali kulturna i prosvjetnadruStva, crkvene, pokra-jinsk- e i druge organizacije. Iz svih predjela zemlje stizale su vijesti o oduSevljenom prijemu poziva i biranju delegate. KoBnugdreus6ai susjeudoildib'olrjuudzia prarizplirdeimtihu Film o Jugoslaviji prikaza6eseu50 ameri6kih gradova Za tri dana prikazivanja u dvorani "Constitution Hall" u Washingtonu, novi amerifiki celoveiernji film o Jugoslaviji videlo je preko deset hiljada gradana glavnog grada" SAD. Autor filma, Kris Borden bpravio je sa svojom ekipom u Jugoslaviji prokrstario sve republike i pokrajine belezeci na filmu svoja zapazanja o zivotu i radu Jugoslove-na- , njenim institucijama, slobodarskim tradicijama, gostoprimljivosti gradana i prirodnim lepotama i uspeo da pruzi autentiCnu sliku svakodnevnog zivota i zbivanja. U dinamicnom tekstu koji prati film, Borden obaveStava americke gradane da je Jugoslavia za njega bila svojevrsno pozi-tivn- o otkrice ne samo po slobodama grad-- a koje je imao prilike da dozivi nego i pocitavoj prijatnoj atmosferi i ambijentu. On svesrdno ргерогибије americkim gra-dani- ma da posete Jugoslaviju. Ovaj film bice prikazan u jos 50 gradova SAD. politi6kih sklonosti, vedinom pris-taS- e ili sljedbenici politike Vlatka Maceka koji je tada bio na 6elu Selja6ke stranke, stoga je vodstvo naprednog radnickog pokreta odlu-6il- o stupiti u pregovore izravno sa Ivanom SubaSicem ti6u6i se prip-rem- e rezolucija i prijedloga koji ce se podnesti Kongresu, rafiunajuci da ce, u koliko se s njim dode do sporazuma, Inicijativni odbor jed-noglas- no prihvatiti taj sporazum. Buduci je Lojen bio pomocni tajnik Inicijativnog odbora, bio je odre-de- n po naSem vodstvu da stupi s njim u pregovore. Pregovori su se vodili u SubaSi-6ev- oj rezidenciji u New_ Yorku i trajali su nekoliko dana. Копабпо je bio sklopljen kompromisni spo-razum i sastavljena glavna rezolu-cija, Sto je zajedno s drugim prijedlozima Inicijativni odbor tre-ba- o predloziti Kongresu. O pitanji-m- a odnoseci se na rat protiv faSisti6ke osovine, brzo su se sporazumjeli. Do spora je doSlo na pitanju n-arodno-oslobodila- 6ke borbe u Jugoslaviji. Pitanje je bilo na koga ce Kongres uputiti pozdrav i koga priznati kao rukovodioca oslobodi-la6ko- g pokreta. Lojen je, veli, predlagao da se pozdrav uputi Titu kao vrhovnom zapovjedniku Narod-no-oslobodila6- ke vojske i partizan-ski- h odreda, i da Kongres pruzi moralnu i materijalnu podrSku AntifaSistifikom vijecu narodnog oslobodenja, koje je neSto ranije bilo uspostavljeno na savjetovanju u Biha6u. SubaSi6 je naprotiv zahtjevao da se pozdrav uputi Vlatku Мабеки i da se njega prizna kao politi6kog vodu narodno-oslobodila6- ke bor-be, a Tita tek kao vojnog koman-dant- a. On je, veli Lojen, bio proSirio glasine medu naSim naro-do- m kako je Мабек "тибепјк hrvatskog naroda", da su ga Hitle-ro- vi gestapovci "bacili u tamnicu zbog njegova herojskog otpora" okupatoru, i da je on "stvarno duhovni voda" oslobodila6ke borbe u Jugoslaviji. (Nastavlja se) "JUGOSLAVENSKI DAN" U NEVADI WASHINGTON (Tanjug) - Sto dvadeset godina od dolaska iselje-nik- a iz jugoslavenskih zemalja na ameri6ki "Divlji zapad", u gradu Renou u federalnoj drzavi Nevada je odrzan prvi skup ovdaSnjih gradana porijeklom iz Jugoslavije pod nazivom "Jugoslavenski dan". Oko 6etiri stotine uzvanika provelo je prijatnu ve6er uz pjesmu i igre tamburaSkog ansambla "Veseli se-Ijac- L" iz kalifornijskog grada San Jose. OTKRICE ALJASKE 1741 — Brod ruskog istrazivafia Beringa pnstao uz obalu zemlje koja nije bila ucrtana u geografske karte. On ju je nazvao Aljaska. Rusi su na njoj osnovah svoju prvu naseobinu 1 783. godine, a Amenkanci su im poslije osam desetljeda ponudili da je kupe. Ponuda je prihvacena, pa je Aljaska kupljena za 7.2 milijuna dolara i 24. avgusta 1912. godine sluzbeno proglaSena amend kimteritonjem. WASHINGTON (AP) - Broj velikih potresa sirom svijeta bio je znatno manji u 1981. godini u usporedbi s prethodnim godinama, dok je broj smrtnih slu6ajeva zbog potresa bio manji gotovo za polovi-c- u od godiSnjeg prosjeka. U izveStaju "Атепбкод geoloS-ko- g pregleda" kaze se da je u svijetu prosle godine bilo 50 snaz-niji- h potresa, dok ih je u 1980. bilo 71. U 1981. godini poginulo je 5239, a u 1980. godini 7139, dok je u prethodnim godinama zivot gubi-l- o oko 10.000 osoba godisnje. Potres koji je 1981. izazvao najvise Ijudskih zrtava dogodio se 11. juna na jugu Irana. Tada je poginulo oko 3000 ljudi, a jacina potresa iznosila je 6,7 stupnjeva Richterove skale. Potres koji se dogodio u istoj oblasti 28. jula prosle godine bio je јабте 7,1 stupnjeva i usmrtio je jos 1500 ljudi. MEDUNARODNA KONTROLA ZASTITEVODA PARIZ (AFP) — Na inicijativu 65 evropskih organizacija za zastitu covjekove okoline u Parizu ce uskoro biti osnovan medunarodni sud za zaStitu voda. Ovaj ce se sud sastati u aprilu 1983. Rotterdamu i raspravljati o najkrupnijim uzrocima zagadenosti rijeka i mora. Na "optuzeni6koj klupi" ce se naci" industrija u evropskim zemljama zbog preveli-ko- g i nekontroliranog izlijevanja otpadnih voda i kemijskih supstan-ci- . Istodobno ce se ukazati na neefikasnost zakonodavstva u mnogim zemljama, u kojima je velik dio zagadenih rijeka i mora, a zatraziti veca kontrola i kazne za one koji ugrozavaju 6ovjekovu pri-rod- nu sredinu. KINAPRIPREMAPOPIS STANOVNlSTVA PEKING (Tanjug) — Da bi se lizbrojala jedna milijarda stanovni-ka- , koliko, vjeruje se, Kina vec sada ima ne габипајисј Tajvan, potrebno je nekoliko milijuna po-pisiva- 6a i statistiCara. Oni se vec pripremaju za taj zamaSan posao, koji ce робеМ 1. jula ove godine. To ce biti tre6i popis stanovniS-tv- a (prvi je bio 1953. a drugi 1964.) i odsad najobuhvatniji po podacima koji ce se sakupiti. Popis ce uz ostalo dati podatke o velikom radnom potencijalu Kine. Bit бе registrirani svi zaposleni, profesije u kojima rade, a opisan ce biti i status onih koji se nezaposleni. Popis ce pruziti i obilje drugih podataka lizvanredno vaznih za planiranje buduceg razvoja zemlje. CRNA PROROCANSTVA SALERNO — Prema videnju buducnosti najpoznatijih talijan-ski- h "proroka" ova godina bit ce "tmurna" za mnoge svjetske vode, a nece donijeti mnogo radosti ni ostalim obi6nim smrtnicima. Iran-s- ki vjerski voda Homeini umrijet бе od raka. Sjaj pukovnika Gadafija zasjenit ce jedan mladi libijski oficir, a атепбкј predsjednik Rea-gan ostat бе neozlijeden u novom atentatu. Politi6ki stru6njaci medu njima najavljuju da бе ove godine Velika Britanija napustiti Evropsku zajednicu i da 6e talijanski premijer Spadolini sici s viasti. U blizini Sicilije bit бе otkrivena velika nalaziSta nafte.
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, April 21, 1982 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1982-02-24 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000142 |
Description
Title | 000091 |
OCR text | М .1 L.I £ кЧ -- . - "П # -- if, ',''' Л ''',!f с г л '1 ' , 4 .-6- NASE NOVINE, February 24, 1982. 50SNAZNIJIHPOTRESA , U SVIJETU Pise: M. STARCEVIC (Nastavak iz proSlog broja) Lojen, kojem je sve to bilo poblize poznato budu6i je bio u sredistu tih zbivanja, pisao je da je to bila slozena i teSka borba jer su u nju bili uvuceni ne samo Siroki slojevi naSih doseljenika nego i najvise атепбке vlasti. Nije, veli, bilolesko obracunati s pristaSama Pavel ica, koji je kao i Nedic stajao u ratnom frontu zajedno s Hitlerom protiv Sjedinjenih Ameri6kih Drza-v- a. Mihajlovic je, naprotiv, slovio u ameriCkoj javnosti kao "vjerni sa-vezni- k" ove zemlje i "borac" protiv faSisticke osovine. Taj vjeSto smiS-Ije- ni mit nije tada bilo lako raskrinkati. Kosta Fotic, dugogodisnji am-basad- or stare Jugoslavije u Wa-shingto- nu imao je dosta utjecaja u najvisim politickim krugovima u Washingtonu, koji su, veli Lojen, bili odlucujuci faktor u odredivanju americke politike prema Jugoslavi-ji. On je bio u polozaju koji mu je omogucivao da u Washingtonu bude jedini tuma6 dogadaja u Jugoslaviji. Nije se sustezao od nicega sto je mogao iskoristiti da u Americi omrazi oslobodilaCki pok-re- t. Sluzio se je crvenim baukom i Drazu prikazivao kao "velikog de-mokrat- u", koji se poput nekog svetog Jurja bori da Jugoslaviju "spasi" od komunizma i sa6uva za zapadnu "demokraciju". U sliCnom svijetlu je prikazivao i antifaSisti6ki pokret medu naSim doseljenicima. Na temelju njego-vi- h tuzakaja, kaze Lojen, атепбке vlasti bile su pozvale urednika "Narodnog glasnika" u Washin-gton, nastojeci ga putem pritiska prisiliti da prestane pisati protiv Mihajlovica. Te prijetnje nisu us-pje- le izmijeniti stav "Narodnog glasnika". Raskrinkavanje Draze je bilo nastavljeno i "Glasnik" je na kraju izaSao kao pobjednik i prizpa-t-i politicki dimbenik u јабапји antifaSisti6kog jedinstva medu na- Sim doseljenicima u ovoj zemlji. Svojim principijelnim antifaSis-ti6ki- m stanoviStem, veli Lojen, "Narodni glasnik" je ne samo oborio Foti6eve optuzbe nego je kod ameri6kih vlasti stekao ugled kao vazan 6imbenik u politiCkom zivotu naSih doseljenika. On je isto tako stekao veliki ugled medu naSim doseljenicima i postao naj-pouzda- niji izvor vijesti o dogadaji-m- a u starom kraju. Broj pretplatni-k- a tada se je brzo gotovo podvos-tru6i- o pa je list ponovo postao dnevnik. Svima jos" zivucim suvremenici-m- a je poznato kako su ljudi i zene nosili "Glasnik" i s ponosom ga pokazivali svojim znancima i selja-nim- a kad bi u njemu naSli neku vijest iz svoga zavidaja, osobito ako je bilo spomenuto ime nekog partizana i narodnog borca iz njihova kraja, ilj pak oslobodenje nekog poznatog mjesta u starom kraju. Lojen spominje, a to je орбе poznata dinjemca, da su naSe zene gotovo prednjadile u torn velikcm oduSevljenju, i vijesti koje su Citale u "Glasniku" prenosile od kuce do кибе, a kad je pokrenuto sakuplja-nj- e pomoci za narod u starom kraju, one su se bacile na taj posao, kako rece, sa nezapamde- - с nim zarom. I to nam je svima dobro poznato, i vrijedno je da je to zabiljezeno. Novi saziv Kongresa Na spomenutu konferenciju doS-- li su predstavnici srediSnjih organi-zacij- a iz Pittsburgha i njegove Sire okolice, New Yorka, Youngstowna, Cjevelanda, Detroita, Chicaga i nekih drugih gradova, a organizaci-j- e iz udaljenijih krajeva su poslale brzojavne podrSke za saziv Kongre-sa s obacanjima da ce poslati svoje delegate. Butkovid je u meduvremenu vjerojatno uvidio da je ideja za saziv Kongresa duboko prodrla medu 6lanstvo odsjeka Zajednice i drugih hrvatskih mjesnih organiza-cija-. Bilo mu je jasno da nema te sile koja bi mogla zaustaviti taj veliki val oduSevljenja, pa se je predomislio. Lojen kaze da je to bilo vjerojatno i na preporuku bana SubaSi6a, pa je zajedno s nekim dlanovima Glavnog odbora HBZ doSao na konferenciju i izjavio da se slaze sa sazivom Kongresa i da ce se zauzeti da se cijeli glavni odbor Zajednice prikljuCi saziva-6im- a. Konferenciji je predsjedao Anton Lucas kao predsjednik SrediSnjice hrvatskih organizacija kotara Alleg-heny. On je viSe godina sluzio kao pravni savjetnik HBZ i kao gradski magistrat u'Pittsburghu. Novi sazivafiki odbor sastojao se je gotovo od svih koji su bili uklju6eni u prvobitnoj skupini osim Sto je umjesto Janka Kovafia za tajnika bio odabran Marko Vinski, a za pomo6nike su ostali Filip Vuke-M- 6 i Stjepan Lojen. Poziv za Kongres potpisalo je takoder joS 120 uglednih amerifikih Hrvata, koji su pored potpornih organizacija predstavljali kulturna i prosvjetnadruStva, crkvene, pokra-jinsk- e i druge organizacije. Iz svih predjela zemlje stizale su vijesti o oduSevljenom prijemu poziva i biranju delegate. KoBnugdreus6ai susjeudoildib'olrjuudzia prarizplirdeimtihu Film o Jugoslaviji prikaza6eseu50 ameri6kih gradova Za tri dana prikazivanja u dvorani "Constitution Hall" u Washingtonu, novi amerifiki celoveiernji film o Jugoslaviji videlo je preko deset hiljada gradana glavnog grada" SAD. Autor filma, Kris Borden bpravio je sa svojom ekipom u Jugoslaviji prokrstario sve republike i pokrajine belezeci na filmu svoja zapazanja o zivotu i radu Jugoslove-na- , njenim institucijama, slobodarskim tradicijama, gostoprimljivosti gradana i prirodnim lepotama i uspeo da pruzi autentiCnu sliku svakodnevnog zivota i zbivanja. U dinamicnom tekstu koji prati film, Borden obaveStava americke gradane da je Jugoslavia za njega bila svojevrsno pozi-tivn- o otkrice ne samo po slobodama grad-- a koje je imao prilike da dozivi nego i pocitavoj prijatnoj atmosferi i ambijentu. On svesrdno ргерогибије americkim gra-dani- ma da posete Jugoslaviju. Ovaj film bice prikazan u jos 50 gradova SAD. politi6kih sklonosti, vedinom pris-taS- e ili sljedbenici politike Vlatka Maceka koji je tada bio na 6elu Selja6ke stranke, stoga je vodstvo naprednog radnickog pokreta odlu-6il- o stupiti u pregovore izravno sa Ivanom SubaSicem ti6u6i se prip-rem- e rezolucija i prijedloga koji ce se podnesti Kongresu, rafiunajuci da ce, u koliko se s njim dode do sporazuma, Inicijativni odbor jed-noglas- no prihvatiti taj sporazum. Buduci je Lojen bio pomocni tajnik Inicijativnog odbora, bio je odre-de- n po naSem vodstvu da stupi s njim u pregovore. Pregovori su se vodili u SubaSi-6ev- oj rezidenciji u New_ Yorku i trajali su nekoliko dana. Копабпо je bio sklopljen kompromisni spo-razum i sastavljena glavna rezolu-cija, Sto je zajedno s drugim prijedlozima Inicijativni odbor tre-ba- o predloziti Kongresu. O pitanji-m- a odnoseci se na rat protiv faSisti6ke osovine, brzo su se sporazumjeli. Do spora je doSlo na pitanju n-arodno-oslobodila- 6ke borbe u Jugoslaviji. Pitanje je bilo na koga ce Kongres uputiti pozdrav i koga priznati kao rukovodioca oslobodi-la6ko- g pokreta. Lojen je, veli, predlagao da se pozdrav uputi Titu kao vrhovnom zapovjedniku Narod-no-oslobodila6- ke vojske i partizan-ski- h odreda, i da Kongres pruzi moralnu i materijalnu podrSku AntifaSistifikom vijecu narodnog oslobodenja, koje je neSto ranije bilo uspostavljeno na savjetovanju u Biha6u. SubaSi6 je naprotiv zahtjevao da se pozdrav uputi Vlatku Мабеки i da se njega prizna kao politi6kog vodu narodno-oslobodila6- ke bor-be, a Tita tek kao vojnog koman-dant- a. On je, veli Lojen, bio proSirio glasine medu naSim naro-do- m kako je Мабек "тибепјк hrvatskog naroda", da su ga Hitle-ro- vi gestapovci "bacili u tamnicu zbog njegova herojskog otpora" okupatoru, i da je on "stvarno duhovni voda" oslobodila6ke borbe u Jugoslaviji. (Nastavlja se) "JUGOSLAVENSKI DAN" U NEVADI WASHINGTON (Tanjug) - Sto dvadeset godina od dolaska iselje-nik- a iz jugoslavenskih zemalja na ameri6ki "Divlji zapad", u gradu Renou u federalnoj drzavi Nevada je odrzan prvi skup ovdaSnjih gradana porijeklom iz Jugoslavije pod nazivom "Jugoslavenski dan". Oko 6etiri stotine uzvanika provelo je prijatnu ve6er uz pjesmu i igre tamburaSkog ansambla "Veseli se-Ijac- L" iz kalifornijskog grada San Jose. OTKRICE ALJASKE 1741 — Brod ruskog istrazivafia Beringa pnstao uz obalu zemlje koja nije bila ucrtana u geografske karte. On ju je nazvao Aljaska. Rusi su na njoj osnovah svoju prvu naseobinu 1 783. godine, a Amenkanci su im poslije osam desetljeda ponudili da je kupe. Ponuda je prihvacena, pa je Aljaska kupljena za 7.2 milijuna dolara i 24. avgusta 1912. godine sluzbeno proglaSena amend kimteritonjem. WASHINGTON (AP) - Broj velikih potresa sirom svijeta bio je znatno manji u 1981. godini u usporedbi s prethodnim godinama, dok je broj smrtnih slu6ajeva zbog potresa bio manji gotovo za polovi-c- u od godiSnjeg prosjeka. U izveStaju "Атепбкод geoloS-ko- g pregleda" kaze se da je u svijetu prosle godine bilo 50 snaz-niji- h potresa, dok ih je u 1980. bilo 71. U 1981. godini poginulo je 5239, a u 1980. godini 7139, dok je u prethodnim godinama zivot gubi-l- o oko 10.000 osoba godisnje. Potres koji je 1981. izazvao najvise Ijudskih zrtava dogodio se 11. juna na jugu Irana. Tada je poginulo oko 3000 ljudi, a jacina potresa iznosila je 6,7 stupnjeva Richterove skale. Potres koji se dogodio u istoj oblasti 28. jula prosle godine bio je јабте 7,1 stupnjeva i usmrtio je jos 1500 ljudi. MEDUNARODNA KONTROLA ZASTITEVODA PARIZ (AFP) — Na inicijativu 65 evropskih organizacija za zastitu covjekove okoline u Parizu ce uskoro biti osnovan medunarodni sud za zaStitu voda. Ovaj ce se sud sastati u aprilu 1983. Rotterdamu i raspravljati o najkrupnijim uzrocima zagadenosti rijeka i mora. Na "optuzeni6koj klupi" ce se naci" industrija u evropskim zemljama zbog preveli-ko- g i nekontroliranog izlijevanja otpadnih voda i kemijskih supstan-ci- . Istodobno ce se ukazati na neefikasnost zakonodavstva u mnogim zemljama, u kojima je velik dio zagadenih rijeka i mora, a zatraziti veca kontrola i kazne za one koji ugrozavaju 6ovjekovu pri-rod- nu sredinu. KINAPRIPREMAPOPIS STANOVNlSTVA PEKING (Tanjug) — Da bi se lizbrojala jedna milijarda stanovni-ka- , koliko, vjeruje se, Kina vec sada ima ne габипајисј Tajvan, potrebno je nekoliko milijuna po-pisiva- 6a i statistiCara. Oni se vec pripremaju za taj zamaSan posao, koji ce робеМ 1. jula ove godine. To ce biti tre6i popis stanovniS-tv- a (prvi je bio 1953. a drugi 1964.) i odsad najobuhvatniji po podacima koji ce se sakupiti. Popis ce uz ostalo dati podatke o velikom radnom potencijalu Kine. Bit бе registrirani svi zaposleni, profesije u kojima rade, a opisan ce biti i status onih koji se nezaposleni. Popis ce pruziti i obilje drugih podataka lizvanredno vaznih za planiranje buduceg razvoja zemlje. CRNA PROROCANSTVA SALERNO — Prema videnju buducnosti najpoznatijih talijan-ski- h "proroka" ova godina bit ce "tmurna" za mnoge svjetske vode, a nece donijeti mnogo radosti ni ostalim obi6nim smrtnicima. Iran-s- ki vjerski voda Homeini umrijet бе od raka. Sjaj pukovnika Gadafija zasjenit ce jedan mladi libijski oficir, a атепбкј predsjednik Rea-gan ostat бе neozlijeden u novom atentatu. Politi6ki stru6njaci medu njima najavljuju da бе ove godine Velika Britanija napustiti Evropsku zajednicu i da 6e talijanski premijer Spadolini sici s viasti. U blizini Sicilije bit бе otkrivena velika nalaziSta nafte. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000091