Nase Novine, April 21, 1982

              М .1 L.I £ кЧ -- . - "П # -- if, ',''' Л ''',!f с
г л '1 ' ,
4
.-6- NASE NOVINE, February 24, 1982.
50SNAZNIJIHPOTRESA
, U SVIJETU
Pise: M. STARCEVIC
(Nastavak iz proSlog broja)
Lojen, kojem je sve to bilo
poblize poznato budu6i je bio u
sredistu tih zbivanja, pisao je da je
to bila slozena i teSka borba jer su
u nju bili uvuceni ne samo Siroki
slojevi naSih doseljenika nego i
najvise атепбке vlasti. Nije, veli,
bilolesko obracunati s pristaSama
Pavel ica, koji je kao i Nedic stajao
u ratnom frontu zajedno s Hitlerom
protiv Sjedinjenih Ameri6kih Drza-v- a.
Mihajlovic je, naprotiv, slovio u
ameriCkoj javnosti kao "vjerni sa-vezni- k"
ove zemlje i "borac" protiv
faSisticke osovine. Taj vjeSto smiS-Ije- ni
mit nije tada bilo lako
raskrinkati.
Kosta Fotic, dugogodisnji am-basad- or
stare Jugoslavije u Wa-shingto- nu
imao je dosta utjecaja u
najvisim politickim krugovima u
Washingtonu, koji su, veli Lojen,
bili odlucujuci faktor u odredivanju
americke politike prema Jugoslavi-ji.
On je bio u polozaju koji mu je
omogucivao da u Washingtonu
bude jedini tuma6 dogadaja u
Jugoslaviji. Nije se sustezao od
nicega sto je mogao iskoristiti da u
Americi omrazi oslobodilaCki pok-re- t.
Sluzio se je crvenim baukom i
Drazu prikazivao kao "velikog de-mokrat- u",
koji se poput nekog
svetog Jurja bori da Jugoslaviju
"spasi" od komunizma i sa6uva za
zapadnu "demokraciju".
U sliCnom svijetlu je prikazivao i
antifaSisti6ki pokret medu naSim
doseljenicima. Na temelju njego-vi- h
tuzakaja, kaze Lojen, атепбке
vlasti bile su pozvale urednika
"Narodnog glasnika" u Washin-gton,
nastojeci ga putem pritiska
prisiliti da prestane pisati protiv
Mihajlovica. Te prijetnje nisu us-pje- le
izmijeniti stav "Narodnog
glasnika". Raskrinkavanje Draze je
bilo nastavljeno i "Glasnik" je na
kraju izaSao kao pobjednik i prizpa-t-i
politicki dimbenik u јабапји
antifaSisti6kog jedinstva medu na-
Sim doseljenicima u ovoj zemlji.
Svojim principijelnim antifaSis-ti6ki- m
stanoviStem, veli Lojen,
"Narodni glasnik" je ne samo
oborio Foti6eve optuzbe nego je
kod ameri6kih vlasti stekao ugled
kao vazan 6imbenik u politiCkom
zivotu naSih doseljenika. On je isto
tako stekao veliki ugled medu
naSim doseljenicima i postao naj-pouzda- niji
izvor vijesti o dogadaji-m- a
u starom kraju. Broj pretplatni-k- a
tada se je brzo gotovo podvos-tru6i- o
pa je list ponovo postao
dnevnik.
Svima jos" zivucim suvremenici-m- a
je poznato kako su ljudi i zene
nosili "Glasnik" i s ponosom ga
pokazivali svojim znancima i selja-nim- a
kad bi u njemu naSli neku
vijest iz svoga zavidaja, osobito
ako je bilo spomenuto ime nekog
partizana i narodnog borca iz
njihova kraja, ilj pak oslobodenje
nekog poznatog mjesta u starom
kraju.
Lojen spominje, a to je орбе
poznata dinjemca, da su naSe zene
gotovo prednjadile u torn velikcm
oduSevljenju, i vijesti koje su Citale
u "Glasniku" prenosile od kuce do
кибе, a kad je pokrenuto sakuplja-nj- e
pomoci za narod u starom
kraju, one su se bacile na taj
posao, kako rece, sa nezapamde- -
с
nim zarom. I to nam je svima dobro
poznato, i vrijedno je da je to
zabiljezeno.
Novi saziv Kongresa
Na spomenutu konferenciju doS-- li
su predstavnici srediSnjih organi-zacij- a
iz Pittsburgha i njegove Sire
okolice, New Yorka, Youngstowna,
Cjevelanda, Detroita, Chicaga i
nekih drugih gradova, a organizaci-j- e
iz udaljenijih krajeva su poslale
brzojavne podrSke za saziv Kongre-sa
s obacanjima da ce poslati svoje
delegate.
Butkovid je u meduvremenu
vjerojatno uvidio da je ideja za
saziv Kongresa duboko prodrla
medu 6lanstvo odsjeka Zajednice i
drugih hrvatskih mjesnih organiza-cija-.
Bilo mu je jasno da nema te
sile koja bi mogla zaustaviti taj
veliki val oduSevljenja, pa se je
predomislio. Lojen kaze da je to
bilo vjerojatno i na preporuku bana
SubaSi6a, pa je zajedno s nekim
dlanovima Glavnog odbora HBZ
doSao na konferenciju i izjavio da
se slaze sa sazivom Kongresa i da
ce se zauzeti da se cijeli glavni
odbor Zajednice prikljuCi saziva-6im- a.
Konferenciji je predsjedao Anton
Lucas kao predsjednik SrediSnjice
hrvatskih organizacija kotara Alleg-heny.
On je viSe godina sluzio kao
pravni savjetnik HBZ i kao gradski
magistrat u'Pittsburghu.
Novi sazivafiki odbor sastojao se
je gotovo od svih koji su bili
uklju6eni u prvobitnoj skupini osim
Sto je umjesto Janka Kovafia za
tajnika bio odabran Marko Vinski, a
za pomo6nike su ostali Filip Vuke-M- 6
i Stjepan Lojen.
Poziv za Kongres potpisalo je
takoder joS 120 uglednih amerifikih
Hrvata, koji su pored potpornih
organizacija predstavljali kulturna i
prosvjetnadruStva, crkvene, pokra-jinsk- e
i druge organizacije. Iz svih
predjela zemlje stizale su vijesti o
oduSevljenom prijemu poziva i
biranju delegate.
KoBnugdreus6ai susjeudoildib'olrjuudzia prarizplirdeimtihu
Film o Jugoslaviji
prikaza6eseu50
ameri6kih gradova
Za tri dana prikazivanja u dvorani
"Constitution Hall" u Washingtonu, novi
amerifiki celoveiernji film o Jugoslaviji
videlo je preko deset hiljada gradana
glavnog grada" SAD.
Autor filma, Kris Borden bpravio je sa
svojom ekipom u Jugoslaviji prokrstario
sve republike i pokrajine belezeci na filmu
svoja zapazanja o zivotu i radu Jugoslove-na- ,
njenim institucijama, slobodarskim
tradicijama, gostoprimljivosti gradana i prirodnim lepotama i uspeo da pruzi
autentiCnu sliku svakodnevnog zivota i
zbivanja.
U dinamicnom tekstu koji prati film,
Borden obaveStava americke gradane da je
Jugoslavia za njega bila svojevrsno pozi-tivn- o
otkrice ne samo po slobodama
grad-- a koje je imao prilike da dozivi nego
i pocitavoj prijatnoj atmosferi i ambijentu.
On svesrdno ргерогибије americkim gra-dani- ma
da posete Jugoslaviju. Ovaj film
bice prikazan u jos 50 gradova SAD.
politi6kih sklonosti, vedinom pris-taS- e
ili sljedbenici politike Vlatka
Maceka koji je tada bio na 6elu
Selja6ke stranke, stoga je vodstvo
naprednog radnickog pokreta odlu-6il- o
stupiti u pregovore izravno sa
Ivanom SubaSicem ti6u6i se prip-rem- e
rezolucija i prijedloga koji ce
se podnesti Kongresu, rafiunajuci
da ce, u koliko se s njim dode do
sporazuma, Inicijativni odbor jed-noglas- no
prihvatiti taj sporazum.
Buduci je Lojen bio pomocni tajnik
Inicijativnog odbora, bio je odre-de- n
po naSem vodstvu da stupi s
njim u pregovore.
Pregovori su se vodili u SubaSi-6ev- oj
rezidenciji u New_ Yorku i
trajali su nekoliko dana. Копабпо
je bio sklopljen kompromisni spo-razum
i sastavljena glavna rezolu-cija,
Sto je zajedno s drugim
prijedlozima Inicijativni odbor tre-ba- o
predloziti Kongresu. O pitanji-m- a
odnoseci se na rat protiv
faSisti6ke osovine, brzo su se
sporazumjeli. Do spora je doSlo na
pitanju n-arodno-oslobodila-
6ke borbe u Jugoslaviji.
Pitanje je bilo na koga ce
Kongres uputiti pozdrav i koga
priznati kao rukovodioca oslobodi-la6ko- g
pokreta. Lojen je, veli,
predlagao da se pozdrav uputi Titu
kao vrhovnom zapovjedniku Narod-no-oslobodila6- ke
vojske i partizan-ski- h
odreda, i da Kongres pruzi
moralnu i materijalnu podrSku
AntifaSistifikom vijecu narodnog
oslobodenja, koje je neSto ranije
bilo uspostavljeno na savjetovanju
u Biha6u.
SubaSi6 je naprotiv zahtjevao da
se pozdrav uputi Vlatku Мабеки i
da se njega prizna kao politi6kog
vodu narodno-oslobodila6- ke bor-be,
a Tita tek kao vojnog koman-dant- a.
On je, veli Lojen, bio
proSirio glasine medu naSim naro-do- m
kako je Мабек "тибепјк
hrvatskog naroda", da su ga Hitle-ro- vi
gestapovci "bacili u tamnicu
zbog njegova herojskog otpora"
okupatoru, i da je on "stvarno
duhovni voda" oslobodila6ke borbe
u Jugoslaviji. (Nastavlja se)
"JUGOSLAVENSKI DAN"
U NEVADI
WASHINGTON (Tanjug) - Sto
dvadeset godina od dolaska iselje-nik- a
iz jugoslavenskih zemalja na
ameri6ki "Divlji zapad", u gradu
Renou u federalnoj drzavi Nevada
je odrzan prvi skup ovdaSnjih
gradana porijeklom iz Jugoslavije
pod nazivom "Jugoslavenski dan".
Oko 6etiri stotine uzvanika provelo
je prijatnu ve6er uz pjesmu i igre
tamburaSkog ansambla "Veseli se-Ijac- L"
iz kalifornijskog grada San
Jose.
OTKRICE ALJASKE
1741 — Brod ruskog istrazivafia Beringa
pnstao uz obalu zemlje koja nije bila
ucrtana u geografske karte. On ju je nazvao
Aljaska. Rusi su na njoj osnovah svoju
prvu naseobinu 1 783. godine, a Amenkanci
su im poslije osam desetljeda ponudili da
je kupe. Ponuda je prihvacena, pa je
Aljaska kupljena za 7.2 milijuna dolara i 24.
avgusta 1912. godine sluzbeno proglaSena
amend kimteritonjem.
WASHINGTON (AP) - Broj
velikih potresa sirom svijeta bio je
znatno manji u 1981. godini u
usporedbi s prethodnim godinama,
dok je broj smrtnih slu6ajeva zbog
potresa bio manji gotovo za polovi-c- u
od godiSnjeg prosjeka.
U izveStaju "Атепбкод geoloS-ko- g
pregleda" kaze se da je u
svijetu prosle godine bilo 50 snaz-niji- h
potresa, dok ih je u 1980. bilo
71. U 1981. godini poginulo je
5239, a u 1980. godini 7139, dok je
u prethodnim godinama zivot gubi-l- o
oko 10.000 osoba godisnje.
Potres koji je 1981. izazvao
najvise Ijudskih zrtava dogodio se
11. juna na jugu Irana. Tada je
poginulo oko 3000 ljudi, a jacina
potresa iznosila je 6,7 stupnjeva
Richterove skale. Potres koji se
dogodio u istoj oblasti 28. jula
prosle godine bio je јабте 7,1
stupnjeva i usmrtio je jos 1500
ljudi.
MEDUNARODNA KONTROLA
ZASTITEVODA
PARIZ (AFP) — Na inicijativu 65
evropskih organizacija za zastitu
covjekove okoline u Parizu ce
uskoro biti osnovan medunarodni
sud za zaStitu voda.
Ovaj ce se sud sastati u aprilu
1983. Rotterdamu i raspravljati o
najkrupnijim uzrocima zagadenosti
rijeka i mora. Na "optuzeni6koj
klupi" ce se naci" industrija u
evropskim zemljama zbog preveli-ko- g
i nekontroliranog izlijevanja
otpadnih voda i kemijskih supstan-ci- .
Istodobno ce se ukazati na
neefikasnost zakonodavstva u
mnogim zemljama, u kojima je
velik dio zagadenih rijeka i mora, a
zatraziti veca kontrola i kazne za
one koji ugrozavaju 6ovjekovu pri-rod- nu sredinu.
KINAPRIPREMAPOPIS
STANOVNlSTVA
PEKING (Tanjug) — Da bi se
lizbrojala jedna milijarda stanovni-ka- ,
koliko, vjeruje se, Kina vec
sada ima ne габипајисј Tajvan,
potrebno je nekoliko milijuna po-pisiva- 6a
i statistiCara. Oni se vec
pripremaju za taj zamaSan posao,
koji ce робеМ 1. jula ove godine.
To ce biti tre6i popis stanovniS-tv- a
(prvi je bio 1953. a drugi 1964.) i
odsad najobuhvatniji po podacima
koji ce se sakupiti. Popis ce uz
ostalo dati podatke o velikom
radnom potencijalu Kine. Bit бе
registrirani svi zaposleni, profesije
u kojima rade, a opisan ce biti i
status onih koji se nezaposleni.
Popis ce pruziti i obilje drugih
podataka lizvanredno vaznih za
planiranje buduceg razvoja zemlje.
CRNA PROROCANSTVA
SALERNO — Prema videnju
buducnosti najpoznatijih talijan-ski- h
"proroka" ova godina bit ce
"tmurna" za mnoge svjetske vode,
a nece donijeti mnogo radosti ni
ostalim obi6nim smrtnicima. Iran-s- ki
vjerski voda Homeini umrijet бе
od raka. Sjaj pukovnika Gadafija
zasjenit ce jedan mladi libijski
oficir, a атепбкј predsjednik Rea-gan
ostat бе neozlijeden u novom
atentatu. Politi6ki stru6njaci medu
njima najavljuju da бе ove godine
Velika Britanija napustiti Evropsku
zajednicu i da 6e talijanski premijer
Spadolini sici s viasti. U blizini
Sicilije bit бе otkrivena velika
nalaziSta nafte.