000248 |
Previous | 12 of 19 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
I h U LJublJanl 2lvi prlblizno 15 posto slovenskog stanovnlstva. Prema statlstlfikim podacima kra-Je- m 1976. godlne bilo ih je 293.841 ill 20.000 viSe nego u vrijeme popisa 1971. godlne. To govorl o velikom prillvu stanovnlka u grad Jer broj stanovnlka se nije mogao toliko povedati samo na osnovu prirodnog prlraStaja. Ljubljana je vISe ienski grad, tako je skoro 13.000 iena vise nego muSkaraca. To posebno vail za vise starosne strukture. Ljubljan-ca- ni su prosjefino starl 33 godlne. Interesantno Je da je Ljubljana prema udjelu starog stanovnlstva (nad 65 godina) na prvom mjestu medu jugoslovenskim gradovlma, Istovremeno Je na trecem mjestu po broju mladlh (od 0-- 14 godina). I nacionalnl sastav grada je Saren. Skoro 10% stanovnlka doselllo se iz druglh republlka, medu njlma je najviSe Srba I Hrvata. Po dljelu aktivnog stanovnIStva Ljubljana je na prvom mjestu u Jugoslavijl jer je samo 36% Ilea uzdrzavano. 2ene predstavljaju бак 47% svih aktlv-nl-h stanovnlka. Kao 5to raste broj stanovnlka raste r broj zaposlenlh. Zajedno sa Zagrebom, Ljubljana je jedan od najlnduetrljalnljih gradova, a Isto-vremeno je i гпабајап. trgovaikl center. Krajem juna 1974. godlne u Ljub-IJa- ni je bilo oko 160.000 zaposle-nlh, od toga 121.000 u prlvredl i 39.000 u neprivredl. Beograd (Tanjug) — Jugosloveni su u nedelju glasali za delegacije mesnih zajednica i delegate u drud-tveno-polltiCk- lm Ve6ima opStln-ski- h skup§tina, izabravSi oko mi-li- on delegata za ove forume. Glasanje je naiSlo na Izvanredan odziv biraca б1гот zemlje. Ve6 u prepodnevnim 6asovima, na zasta-vam- a икгабепа i cve6em oki6ena biraliSta iza§ao je najveci broj rad-nt- h ljudi i gradana u Bosnl i Herce-govin- i, Vojvodlni, na Kbsovu, U Makedoniji, Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, dok su izbori u Sloven iji zavrSeni joS protekle nedelje. Prema do sada poznatim podaci-ma, u Vojvodini je na biraliSta izaSlo 96,4 'odsto bira6a, a na Kosovu oko 95 odsto. I u ostallm jugoslovenskim rdpublikama ибеб-6- e glasa6a bilo je veliko. U ovom glasanju zabelezeni su i mali rekordi — u selu Svinjarevu u Srbiji, u prvlh petnaestak minuta od otvaranja biraliSta glasalo je svih 308 zitelja. U Cazinu, Bosni i Po broju zaposlenlh u Ljubljanl je najjafiagrana Industrlja, druga Je trgovlna sa 27.000 zaposlenlh. Ljubljana je 1 974. godlne ostvari-l- a 15,5 milijardi dinara druStvenog proizvoda te 13,8 milijardi naclo-nalno- g dohotka. Nacionalnl dohodak na stanov-nlka IznosioJe 1974. godlne u Ljub-ljanl 49,8 mlllona dinara, 6to je za 160 posto vl§e nego 1969. godlne. Ljubljana Ima 5 redovnih I 2 eksperlmentalna kazallSta, operu sa baletsklm ansamblom, Sloven-sk- u filharmoniju, 3 galerlje sa vise izlozbenlh prostorlja, 8 muzeja I isto tollko biblioteka. Kako u gradu raste broj stanovnl-ka tako se povecava I broj dece J omladine kojl odlaze u vrtice, osnovne, srednje I vlsoke fikole. U 49 osnovnlh Skola upisano je 31 .000 ибепЈка. U 8 glmnazija upisano je 5.861 ucenika, u 20 tehnlCkih I druglh strufinlh Skola bilo je 197576 godlne upisano 7908 ucenika, a u 18 Skola za kvaliflkovane radnike 6.937 ибепЈка. U 1 97576 godlnl bilo je u 6 IJub-Ijansk- ih viSih Skola upisano 2.187 redovnih studenata, na Vlsokoj Skoll za fizicku kulturu studlralo je 256 studenata, na 3 akademije 330 I na 10 fakulteta 12.159 redovnih studenata. Na IJubljanskom podru6ju 1975. godlne djelovalo je 88 ordlnaclja opce medicine I 45 ordlnacija medicine rada. Crna Gora obiluje brojnim pri-rodn- lm vrijednostlma: kanjonima, zivoplsnim rje6nim tokovima i mnogim jezerima. U ovoj Republic! ima preko 270 pecina i jama, 3000 biljnih vrsta sa oko 60 endemskih primjeraka Balkanskog poluostrva i 20 vrsta biljaka koje se smatraju enedemima Crne Gore. Po prlrod-ni- m i drugim vrijednostlma crno-gors- ki nacionalnl parkovi (Lovcen, Biogradska gora i Durmitor) su veoma poznati u Jugoslavijl a I u Evropi. U Crnoj Gori se nalazi vise rezervata privrednog I naucnog karaktera. Zbog nepristupadnosti i ranlje privredne nerazvijenosti ove Republike, ove vrijednosti su bile same po sebi zaStlcene. Medutim, sa naglim procesom industrijali-zacij- e Crne Gore Sine se veliki napori da se sve te vrijednosti zaS-tit- e, uporedo sa iskoriS6avanjem velikog rudnog i ostalog bogatstva. Zbog svega ovoga, u Crnoj Gori se preduzlmaju znafiajni napori da se u njoj zaStiti priroda. U opStina-m- a su formirani savjeti, komisije i druga druStvena tijela koja podsti-б- и zajednicu da brine o zaStiti 6o-vjeko- ve okoline. Organizuju 4se savjetovanja, simpozijuml i drug! skupovi na kojima se traze mjere da se nacionalno prirodno blago sa6uva od uniStenja. Rijeka Tara koju zbog zivopisnog kanjona, klisura I bogate f lore i faune na nje-nl- m obalama nazivaju "cmogorski Kolorado" obezbijedena je od ot-pad- nih voda Rudnlka i flotacije olova I cinka u Mojkovcu. Za tu, svrhu su utroSena velika nov6ana I druga sredstva, a o zaStiti ove cmogorske "Ijepotlce" brine odgo-varaju- d jugoslovenski odbor. Tara je proglaSena za prvi medunarodni rezervat blosfere u Jugoslavijl. Pozltlvan je primjer Aluminij- - Hercegovini, biraliSta su otvorena u Sest i trideset, a za pola sata su glasali svi upisani. Omladina i brojna kulturno-ume-tni6k- a druStva dala su pesmom, igrdm i prigodnlm programom, svoj poseban doprlnos tome da izbori proteknu u prijatnom raspo-lozenj- u. Iz izbomlh komisija u republlkama i pokrajinama stizu obave§tenja da je glasanje svuda bilo besprekorno organizovano i da je proteklo bez najmanjeg zastoja. Ovi podacl nesumnjivo potvrduju svojevrsnu plebiscitarnu podrSku Jugoslovena delegatskom sistemu i polltifikoj orijentacijl zemlje. Beograd — Delegacija IzvrSnog veba SR Srblje na 6elu sa predsjednikom Du§anom Skrebicem posjetlla Je Moskvu i tamo vodila razgovore sa sovjetskim predstavnl-clm- a. Razmotrena su pitanja daijeg razvoja i Bakarskim H J {Ик- - skog kombinata Titogradu okvlru druge izgradnje, kojom treba udvostru6i kapacl-tet- e proizvodi 100.000 aluminijuma, izdvojio trista miliona dinara zaStitu Могабе Skadarskog jezera. Traze rjeSenja povrati bistra zelena Limu prilidno ugrozen fabrike sulfat-n- e celuloze papira Ivangradu. Predvida Crnoj donesu konkretni program! akcija, pokretanjem zna-fiajn- ih pitanja ovoj oblasti, zain-teresov- ali odgovorni faktori vedoj mjeri doprlnose rjeSa-van- ju problema zaStite fiovjekove okoline. biltena "Vijesti Gore") RJEKA Storlo) Ispod mor-sk- o povr£ine Bakarekog zaljeva postavljen podmorski u naSoJ zomlji kojlm se transportirati ugljen s Jodne zaljeva, s Podbok, novoizgradenlh postrojenja Koksaror drugoj ротоб nBrodospasove! mamut dizalice Joko, rad-ni- ci splitskog gradevlnskog po-duz- oca Pomgrad po6otkom tjodna uspjeSno su obavili montaiu posljednje, to-S- kb botonsko cijevi tunola, ko-jom elstom spojen s kop-no- m. tunelom, na posebnim betonskim nosaCi-m- a motara ispod motara, promjera mofro) radnici s Jodno na drugu, mor-sk- o povrfiine. 1 ' I ' il i'i "n 'ii ' --.шгаан _ u koji je, u faze da i da oko tona oko za i se da se I voda kojl je od i u se da se u Gori kako bi se nlza u svi da u Sto (Iz iz Crne (B. '-- jc prvi tu-n- ol 6o strano obale do na obali. Uz Veli o-v- og 195 tona Jo cijoli Vo6 danos koji to- il 12 razine mora (dug 400 4,20 modi do prod! obalo ispod чшг dugorofine proizvodne suradnje, koopera-cij- e I specljalizaclje. SR Srblja ufiestvuje sa 25 posto u cjelokupnom jugoslavenskom Izvozu u SSSR I sa 17 posto u jugoslaven-skom uvozu iz Sovjetskog Saveza. ч.чЛ-лч- , . --Ч --Т ч f "Luka" Rijeka - uskoro u saobra6aju novi objekti Kolektiv najve6eg ludkog bazena na Jugoslavenskoj obali Jadrana, "Luka" Iz Rljeke, робео je dovrSavati krupne zahvate na tijem realiziranju radi ve6 nekollko godina. "Luka" je preuredila veliko otvore-n- o i zatvoreno skladiSte u Skrljevu, kraj Rijeke, kontejnerski terminal na Brajdlcl u Rijeci i novu luku u BrSici u Istri. Svi ovi objekti bit 6e, kako se обекије, kompletno opremljenl u toku ove godine I omoguclt ce јоб brt i kvaiitetniji pretovar tereta. ProSle godine radna organizacija "Luka" ospbsobila Je vez u Bakru kraj Rijeke, tako da moze primltl uz svoju obalu brodove I do 150.000 tona nosivosti (dotad je mogao primiti one do 100.000 tona). SadaSnJi bakarski terminal specijalizlran za rasute terete, predstavlja, ve6 godinama, najaku-mulatlvni- je postrojenje za obavljanje Iu6-ki- h usluga. Preko tog terminala prekrcavali su se vec desetak godina rasuti tereti ne samo za Jugoslaviju ve6 I za srednju Evropu, posebno zeljezna rudada za aus-trijs- ke zeljezare. Sada 6e se zahvaljujuci novom, suvremenom 1ибкот postrojenju, obavljati I Istovar golemih kollclna ugljena (oko 1,2 milijuna tona godiSnje) za bakar-sk- u koksaru. "Luka" Rijeka bila je jedan od pionira u gradnji prvih objekata u buducoj novoj industrijskoj zoni u Skrljevu kraj Rijeke. Tu бе se I zatvorenlm I otvorenim skladiStlma moil drzatl i ona roba, namijenjena za otpremu morem ill u unutraSnJost. Ve6 u prvoj polovlcl ove godine bit 6e osposob-Ijen- o oko 7000 kvadratnlh metara skladiS-no- g prostora. Nova lufika obala u Brajdlcl, duga6ka je oko 160 metara i Imat 6e kapacitet oko 30.000 kontejnera godlSnje s тодибпобби,_ da kasnije prlml I do 50.000 kontejnera.
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, May 17, 1978 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1978-03-29 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000062 |
Description
Title | 000248 |
OCR text | I h U LJublJanl 2lvi prlblizno 15 posto slovenskog stanovnlstva. Prema statlstlfikim podacima kra-Je- m 1976. godlne bilo ih je 293.841 ill 20.000 viSe nego u vrijeme popisa 1971. godlne. To govorl o velikom prillvu stanovnlka u grad Jer broj stanovnlka se nije mogao toliko povedati samo na osnovu prirodnog prlraStaja. Ljubljana je vISe ienski grad, tako je skoro 13.000 iena vise nego muSkaraca. To posebno vail za vise starosne strukture. Ljubljan-ca- ni su prosjefino starl 33 godlne. Interesantno Je da je Ljubljana prema udjelu starog stanovnlstva (nad 65 godina) na prvom mjestu medu jugoslovenskim gradovlma, Istovremeno Je na trecem mjestu po broju mladlh (od 0-- 14 godina). I nacionalnl sastav grada je Saren. Skoro 10% stanovnlka doselllo se iz druglh republlka, medu njlma je najviSe Srba I Hrvata. Po dljelu aktivnog stanovnIStva Ljubljana je na prvom mjestu u Jugoslavijl jer je samo 36% Ilea uzdrzavano. 2ene predstavljaju бак 47% svih aktlv-nl-h stanovnlka. Kao 5to raste broj stanovnlka raste r broj zaposlenlh. Zajedno sa Zagrebom, Ljubljana je jedan od najlnduetrljalnljih gradova, a Isto-vremeno je i гпабајап. trgovaikl center. Krajem juna 1974. godlne u Ljub-IJa- ni je bilo oko 160.000 zaposle-nlh, od toga 121.000 u prlvredl i 39.000 u neprivredl. Beograd (Tanjug) — Jugosloveni su u nedelju glasali za delegacije mesnih zajednica i delegate u drud-tveno-polltiCk- lm Ve6ima opStln-ski- h skup§tina, izabravSi oko mi-li- on delegata za ove forume. Glasanje je naiSlo na Izvanredan odziv biraca б1гот zemlje. Ve6 u prepodnevnim 6asovima, na zasta-vam- a икгабепа i cve6em oki6ena biraliSta iza§ao je najveci broj rad-nt- h ljudi i gradana u Bosnl i Herce-govin- i, Vojvodlni, na Kbsovu, U Makedoniji, Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, dok su izbori u Sloven iji zavrSeni joS protekle nedelje. Prema do sada poznatim podaci-ma, u Vojvodini je na biraliSta izaSlo 96,4 'odsto bira6a, a na Kosovu oko 95 odsto. I u ostallm jugoslovenskim rdpublikama ибеб-6- e glasa6a bilo je veliko. U ovom glasanju zabelezeni su i mali rekordi — u selu Svinjarevu u Srbiji, u prvlh petnaestak minuta od otvaranja biraliSta glasalo je svih 308 zitelja. U Cazinu, Bosni i Po broju zaposlenlh u Ljubljanl je najjafiagrana Industrlja, druga Je trgovlna sa 27.000 zaposlenlh. Ljubljana je 1 974. godlne ostvari-l- a 15,5 milijardi dinara druStvenog proizvoda te 13,8 milijardi naclo-nalno- g dohotka. Nacionalnl dohodak na stanov-nlka IznosioJe 1974. godlne u Ljub-ljanl 49,8 mlllona dinara, 6to je za 160 posto vl§e nego 1969. godlne. Ljubljana Ima 5 redovnih I 2 eksperlmentalna kazallSta, operu sa baletsklm ansamblom, Sloven-sk- u filharmoniju, 3 galerlje sa vise izlozbenlh prostorlja, 8 muzeja I isto tollko biblioteka. Kako u gradu raste broj stanovnl-ka tako se povecava I broj dece J omladine kojl odlaze u vrtice, osnovne, srednje I vlsoke fikole. U 49 osnovnlh Skola upisano je 31 .000 ибепЈка. U 8 glmnazija upisano je 5.861 ucenika, u 20 tehnlCkih I druglh strufinlh Skola bilo je 197576 godlne upisano 7908 ucenika, a u 18 Skola za kvaliflkovane radnike 6.937 ибепЈка. U 1 97576 godlnl bilo je u 6 IJub-Ijansk- ih viSih Skola upisano 2.187 redovnih studenata, na Vlsokoj Skoll za fizicku kulturu studlralo je 256 studenata, na 3 akademije 330 I na 10 fakulteta 12.159 redovnih studenata. Na IJubljanskom podru6ju 1975. godlne djelovalo je 88 ordlnaclja opce medicine I 45 ordlnacija medicine rada. Crna Gora obiluje brojnim pri-rodn- lm vrijednostlma: kanjonima, zivoplsnim rje6nim tokovima i mnogim jezerima. U ovoj Republic! ima preko 270 pecina i jama, 3000 biljnih vrsta sa oko 60 endemskih primjeraka Balkanskog poluostrva i 20 vrsta biljaka koje se smatraju enedemima Crne Gore. Po prlrod-ni- m i drugim vrijednostlma crno-gors- ki nacionalnl parkovi (Lovcen, Biogradska gora i Durmitor) su veoma poznati u Jugoslavijl a I u Evropi. U Crnoj Gori se nalazi vise rezervata privrednog I naucnog karaktera. Zbog nepristupadnosti i ranlje privredne nerazvijenosti ove Republike, ove vrijednosti su bile same po sebi zaStlcene. Medutim, sa naglim procesom industrijali-zacij- e Crne Gore Sine se veliki napori da se sve te vrijednosti zaS-tit- e, uporedo sa iskoriS6avanjem velikog rudnog i ostalog bogatstva. Zbog svega ovoga, u Crnoj Gori se preduzlmaju znafiajni napori da se u njoj zaStiti priroda. U opStina-m- a su formirani savjeti, komisije i druga druStvena tijela koja podsti-б- и zajednicu da brine o zaStiti 6o-vjeko- ve okoline. Organizuju 4se savjetovanja, simpozijuml i drug! skupovi na kojima se traze mjere da se nacionalno prirodno blago sa6uva od uniStenja. Rijeka Tara koju zbog zivopisnog kanjona, klisura I bogate f lore i faune na nje-nl- m obalama nazivaju "cmogorski Kolorado" obezbijedena je od ot-pad- nih voda Rudnlka i flotacije olova I cinka u Mojkovcu. Za tu, svrhu su utroSena velika nov6ana I druga sredstva, a o zaStiti ove cmogorske "Ijepotlce" brine odgo-varaju- d jugoslovenski odbor. Tara je proglaSena za prvi medunarodni rezervat blosfere u Jugoslavijl. Pozltlvan je primjer Aluminij- - Hercegovini, biraliSta su otvorena u Sest i trideset, a za pola sata su glasali svi upisani. Omladina i brojna kulturno-ume-tni6k- a druStva dala su pesmom, igrdm i prigodnlm programom, svoj poseban doprlnos tome da izbori proteknu u prijatnom raspo-lozenj- u. Iz izbomlh komisija u republlkama i pokrajinama stizu obave§tenja da je glasanje svuda bilo besprekorno organizovano i da je proteklo bez najmanjeg zastoja. Ovi podacl nesumnjivo potvrduju svojevrsnu plebiscitarnu podrSku Jugoslovena delegatskom sistemu i polltifikoj orijentacijl zemlje. Beograd — Delegacija IzvrSnog veba SR Srblje na 6elu sa predsjednikom Du§anom Skrebicem posjetlla Je Moskvu i tamo vodila razgovore sa sovjetskim predstavnl-clm- a. Razmotrena su pitanja daijeg razvoja i Bakarskim H J {Ик- - skog kombinata Titogradu okvlru druge izgradnje, kojom treba udvostru6i kapacl-tet- e proizvodi 100.000 aluminijuma, izdvojio trista miliona dinara zaStitu Могабе Skadarskog jezera. Traze rjeSenja povrati bistra zelena Limu prilidno ugrozen fabrike sulfat-n- e celuloze papira Ivangradu. Predvida Crnoj donesu konkretni program! akcija, pokretanjem zna-fiajn- ih pitanja ovoj oblasti, zain-teresov- ali odgovorni faktori vedoj mjeri doprlnose rjeSa-van- ju problema zaStite fiovjekove okoline. biltena "Vijesti Gore") RJEKA Storlo) Ispod mor-sk- o povr£ine Bakarekog zaljeva postavljen podmorski u naSoJ zomlji kojlm se transportirati ugljen s Jodne zaljeva, s Podbok, novoizgradenlh postrojenja Koksaror drugoj ротоб nBrodospasove! mamut dizalice Joko, rad-ni- ci splitskog gradevlnskog po-duz- oca Pomgrad po6otkom tjodna uspjeSno su obavili montaiu posljednje, to-S- kb botonsko cijevi tunola, ko-jom elstom spojen s kop-no- m. tunelom, na posebnim betonskim nosaCi-m- a motara ispod motara, promjera mofro) radnici s Jodno na drugu, mor-sk- o povrfiine. 1 ' I ' il i'i "n 'ii ' --.шгаан _ u koji je, u faze da i da oko tona oko za i se da se I voda kojl je od i u se da se u Gori kako bi se nlza u svi da u Sto (Iz iz Crne (B. '-- jc prvi tu-n- ol 6o strano obale do na obali. Uz Veli o-v- og 195 tona Jo cijoli Vo6 danos koji to- il 12 razine mora (dug 400 4,20 modi do prod! obalo ispod чшг dugorofine proizvodne suradnje, koopera-cij- e I specljalizaclje. SR Srblja ufiestvuje sa 25 posto u cjelokupnom jugoslavenskom Izvozu u SSSR I sa 17 posto u jugoslaven-skom uvozu iz Sovjetskog Saveza. ч.чЛ-лч- , . --Ч --Т ч f "Luka" Rijeka - uskoro u saobra6aju novi objekti Kolektiv najve6eg ludkog bazena na Jugoslavenskoj obali Jadrana, "Luka" Iz Rljeke, робео je dovrSavati krupne zahvate na tijem realiziranju radi ve6 nekollko godina. "Luka" je preuredila veliko otvore-n- o i zatvoreno skladiSte u Skrljevu, kraj Rijeke, kontejnerski terminal na Brajdlcl u Rijeci i novu luku u BrSici u Istri. Svi ovi objekti bit 6e, kako se обекије, kompletno opremljenl u toku ove godine I omoguclt ce јоб brt i kvaiitetniji pretovar tereta. ProSle godine radna organizacija "Luka" ospbsobila Je vez u Bakru kraj Rijeke, tako da moze primltl uz svoju obalu brodove I do 150.000 tona nosivosti (dotad je mogao primiti one do 100.000 tona). SadaSnJi bakarski terminal specijalizlran za rasute terete, predstavlja, ve6 godinama, najaku-mulatlvni- je postrojenje za obavljanje Iu6-ki- h usluga. Preko tog terminala prekrcavali su se vec desetak godina rasuti tereti ne samo za Jugoslaviju ve6 I za srednju Evropu, posebno zeljezna rudada za aus-trijs- ke zeljezare. Sada 6e se zahvaljujuci novom, suvremenom 1ибкот postrojenju, obavljati I Istovar golemih kollclna ugljena (oko 1,2 milijuna tona godiSnje) za bakar-sk- u koksaru. "Luka" Rijeka bila je jedan od pionira u gradnji prvih objekata u buducoj novoj industrijskoj zoni u Skrljevu kraj Rijeke. Tu бе se I zatvorenlm I otvorenim skladiStlma moil drzatl i ona roba, namijenjena za otpremu morem ill u unutraSnJost. Ve6 u prvoj polovlcl ove godine bit 6e osposob-Ijen- o oko 7000 kvadratnlh metara skladiS-no- g prostora. Nova lufika obala u Brajdlcl, duga6ka je oko 160 metara i Imat 6e kapacitet oko 30.000 kontejnera godlSnje s тодибпобби,_ da kasnije prlml I do 50.000 kontejnera. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000248