Nase Novine, May 17, 1978

              ..
U posljednja dva broja "NaSih
novina" pisano je opSirno o posjeti
predsjednika Tita Washingtonu,
rezultatima razQovora koji.su vode-n- i
izmedu predsjednika Tita — Car-te- ra
i njihovih saradnika. Pisano je
djelomidno i o susretu iseljenika sa
Titom. Kako je ova posjeta Tita
Washingtonu izuzetno znadajna i
korisna zelimo naSe бИаосе detalj-nij- e
upoznati kako je protekao pri-je- m
iseljenika kod Tita — koji nas
nije zaboravio i ako je posjeta bila
vrlo kratka, a prijem je bio nepo-sredn- o
pred odiazak Tita iz Sjedi-njen- ih
Drzava 9. marta 1978. godi-n- e.
Susret sa Titom bio je srdacan i
pun topline. Mnogi gosti predsjed-nika
Tita su prvi put vidjeli iz nepo-sred- ne
biizine, dok su neki imaii
priiiku da ga susretnu za vrijeme
njegovih ranijih posjeta Sjed. Drza-vam- a.
O.vdje su se mogli vidjeti iselje-ni- ci
svih naSih naroda i narodnosti
— gradani Sjed. Drfava i Kanade.
lllazak Tita u salon Bier hauza
(BlairHouse), koji se nalazi neda-lek- o
od Bijele ku6e, docekan je i
pozdravljen dugotrajnim aplau-zo- m.
I dok je Tito prolazio izmedu
nas svako je zeleo da taj trenutak
zabijjeii svojom kamerom. Takq su
se ovde ukrstila svjetla profesio-- 1
nalnih snimatelja i amatera.
takvojatmosferi.i najiskusniji foto-- "
grafi znaju ostati bez filma, a Sta
da kazemo za one koji su ve6 u
prvih deset minuta ispraznili svoje
kamere I traiili na posudu film da
bi napravili joS koji snimak. Na lici-m- a
gostiju mogla se vidjeti velika
radost i zadovoljstvo Sto se nalaze
sa Titom, a i Tito je bio veoma
zadovoljan ovim susretom. Nlsmo
mogli primjetiti da je bio umoran
— naprotiv osjedao se vrlo dobro.
U jedno6asovnom spontanom
razgovoru, Tito je, poSto je pozdra-yi- o
svoje goste, govorio o rezulta-tima
upravo zavr§enih jugoslaven-sko-ameri6k- ih
razgovora nanajvi-Se- m
riivou, o odnosima izmedu
Jugoslavije i Sjed. Drzava, o napo-rim- a
i ulozi naSe zemlje u svijetu i
svom lifinom angazovanju u okviru
pokreta nesvrstanih zemalja i me-dunaro- dne zajednice na popu§ta-nj- u
zategnutosti i јабапји mira u
svijetu.
Veoma smo zadovoljni razgovo-rim- a
koje smo vodill sa predsjedni-ko- m
Carterom i druglm rukovodlo-cim- a
— rekao je predsjednik Tito..
' Predsjednik Tito je posebno
naglasioznadaj I ulogu jugoslaven-ski- h
iseljenika, kojih ima preko
milion u Americi i Kanadi kao vaz-no- g
6inioca i mosta u produbljiva-nj- u
veza i prijateljstva izmedu dvije
zemlje.
Tito je rekao da je u ameri6kom
predsjedniku naiSao na sagovomi-k- a
koji vlsoko cijeni ulogu, napore i
akcije Jugoslavije, sa kojim je
nasao mnoge zajedni6ke ili podu-dar- ne ta6ke — kada je г!јеб o nekim
krupnim pitanjima, kao Sto je
potreba nastavljanja daljeg proce-s- a
popuStanja u svijetu, borba za
ravnopravne odnose i miroljilblvo
rjeSavanje nekih dana§njih kriza u
svijetu.
Svijet je nemiran i naSi p'utevi su
nekada jako dug!,' alf Wfjedi ргеб! i :
hiljade kilometslrglkaJeTitd.da biJ
se doprinosilo razumijevanju u
svijetu i u6vr§cenju .mira. Tito tu
spominje svoja nedavna putovanja
u SSSR, Koreju, NR Kinu, Fran-cusk- u
i druge zemlje. JoS jednom
je ponovio da je sa velikim zado-voljstvo- m
razgovarao sa predsjed-niko- m Carterom. U tim razgovori- - ч
masu Amerikanci dull jugoslaven-skaglediSt- a,
a Jugoslaveni miSije-nj- e
Amerikanaca o najvaznijim pi-tanjima.
Oni cijene naSe iskustvo,
dodao je predsjednik. Otvaraju se
— kaze — dalji novi prostori i Sire
mogudnosti za svestranu saradnju
dvije zemlje, ne samo na politid-ko- m,
vec narotfito, na ekonomskom
polju gdje postoje velike тодиб-nost- i.
Sve u svemu, rekao je predsjed-nik
Tito, mi smo veoma zadovoljni
rezultatima posjete Washingtonu.
Predstavnici mnogih druStava i
klubova iz Sjed. Drzava i Kanade
koje je Titu predstavio jugoslaven-sk- i
ambasador u Washingtonu
Dimfie Belovski, pozdravili su dru-g- a
Tita najtoplijim rije6ima na
srpsko-hrvatsko- m, slovenafikom,
makedonskom.albanskom i engle-sko- m
jeziku, Izrazavajuci zadovolj-stvo
§to ih je predsjednik primio,
uprkos mnogTm svojim obaveza-m- a.
Na Titove rije6i ирибепе njiho-vo- m
mnogobrojnom clanstvu §1-ro- m
Sjed. DrfaVa, u kojima je iska-- "
zao uvjerenje da 6e Amerikanci i
Kanadani jugoslavenskog porljekla
sigurno nastaviti da djeluju, kao i
do sada, na јабапји prijateljstva i
saradnje izmedu Jugoslavije i Sjed.
Drzava i Jugoslavije i Kanade, oni
su odgovorili oduSevljenim uvjere-nje- m da ih ova posjeta na to joS
vise obavezuje i podsti6e i da su
ponosni zbog njegovog prisustva u
Washingtonu i prijemu na koji je
naiSao.
Mnogi su se zatim pojedina6no i
grupno fotografisali sa predsjedni-ko- m
Titom i trazili njegov auto-gra- m.
Jugoslavenski iseljenik Charles
Sugar iz Kansas City predao je
drugu Titu zlatan klju6 i povelju
ovog grada.
Admiral americke momarice Ste-va- n
Mandaric (o kome smo djelo-mifin- o
pisali u proSlom broju), ciji
su roditelji porijeklom Li6ani, poz-drav- io
je Tita na, kako je sam
rekao, ameri6ko-li6ko- m dijalektu.
Najve6i amer!6ki oficir jugosla-venskog
porijekla odrao je uzbud-Iji- v
govor u kojem je rekao da je
ponosan na svoje korijene i da se
divi jugoslavenskom marSalu. - Sada u penziji, sedamdesetih
godina, Mandaric je govorio o svo-j- oj
vojni6koj karijeri. Rekao je da je
davno u6estvovao,u polarnoj eks-pedlc- iji
6uvenog istrazivada admi-ral- a
Berda.
,
"Bio sam na brodu "Cif of staf",
rekao je MantJari6 na пабет jeziku
izmjeSanim engleskim. "§ef §ta-ba.- ..' dodao je u Sail u ротоб
drug Tito.
Mandari6 je na kraju urudio pred-sjedniku
Titu rijedak poklon: kutiju
Siblca koja je pripadala znameni-to- m britanskom polamom istrazi-vafi- u
Robertu Scottu koji je nas-trad- ao
na Antarktiku 1911. godine.
'Nju je пабао Mandaric koji je
'kasnije sa admiralom Berdom do- -
ЧштШт MfflHMff " шР Ш$жМ шШШшк
гAutor rMeportageiSeval Dedl6 predat~avljaшpredsjeаdnikuшTltu "гNaSe n-ovitne". 7 ,л
ШмШ1ШтШк 33P 2 . - "'1&' "- - - 1 'И
ш&. m iiiigffiTTMTlntir
Admiral Stevan Mandarld dril pozdravnl govor.
Predaja poklona.
ттт,шшттт1швттжм1тс
§м№№_ § ллјшШНт дИт?
, , з55Е5НИИВвИИВЗИНИи - .. .ЈитпмтУ - . .: :f~r~~
Bernard Lukefid, prvi potpredsjednlk Hrvatske Bratske Zajednice pruia ruku predsjedniku.
Sao do logora Scotta i dosad ju je
6uvao kao najdrazu uspomenu. Za
divno 6udo, demonstrirao je na
op§te iznenadenje Mandari6, §ibi-c- a
je pred prisutnima odmah kres-nul- a.
U kasnijem razgovoru pomenuta
je i aktivnost antijugoslavenske
ekstremne emigracije.
— Vidite, oni rade jedan posao
koji je ogavan 6itavom svijetu i
kojega treba da se sramote, —
rekao je predsjednik Tito. Pred-sjednik
Carter, — nastavio je drug
Tito, odlufcan je da se antijugo-slavensk- a
teroristlSka aktivnost u- -
Sjed. Drzavamaosujeti. To je.zapi-san- o
i u zavrSnom jugoslavensko-amerifiko- m komunikeu.
Neko od prisutnih spomenuo je
nedavnj atentat i te§ko ranjavanje
Vjekoslava Radovida u New Yorku.
Predsjednik Republike, koji je upu-ti- o
pozdrave i zelje za Sto skorije
ozdravljenje Radovida preko amba-sador- a
SFRJ JakSe Petri6a, izrazio
je svoje zaljenje.
Nakon kolektivnog fotografisa-nj- a
predstavnici naSih iseljenika su
se toplo oprostili sa predsjedni-ko- m
Titom i pozeljeli mu srecan
put i dug zivot. §eva bedic