Nase Novine, January 26, 1983

              f
k t 1 si'
1
September 7, 1983, NA§E NOVINE --3
BELAFONTEOVA DR. MIRKO MARKOVIC
PJESMA
Jedan od 40 govornika na velikoj
demonstraciji u Washingtonu (27.
augusta) bio je poznati pjevad Harry
Belafonte; kako piSu novine, on je
kritizirao Reaganovu politiku u Cen-traln- oj
Americi; rekao je:
"Zahvaijujudi Ronaldu Reaganu
ova nacija je vjeSto i brzb navedena
da se prilagodi nepravdi. . . On побе
da vjerujemo da siromaStvo Hi
bolest Hi ameridki novdani interesi
nisu neprijatelj seljaka u Salvadoru
ve6 komunizam. On bote da vjeruje-mo
da neprijatelj naroda Nikaragve
nije masivni ameridki pokuSaj da
pomodu Somozovih pladenika de-stabiliz- ira
i izmrcvari narod te zem-Ij- e.
On bode da vjerujemo da je to
komunizam".
GALLUPOVAANKETA
Najnovija Gallupova anketa poka-zuj- e
da je 53 posto Kanadana protiv
kupovanja amerifikih korporacija
koje posluju u ovoj zemlji. (To
zagovaraju neki ekonomisti).
Da u Kanadi ima dosta атепбкод
kapitala izjasnilo se 57 posto ufies-nik- a
u anketi.
NOVA PARTIJA
Vodsto kebecke nacionalisti6ke
partije (Parti Quebecois) je donijelo
odluku da osnuje novu politidku
partiju za ибеббе u federalnim
izborima (izbori ce biti iduce godi-ne- ).
Partija ce se zvati Parti Natio-naiist- e.
SVETSKISKUPNAVRHU
NEW DELHI — Indijski emisari
obilaze svjetske prijestolice u nasto-janj- u
da osiguraju prisutnost Sto
vi§e vanjskih drzavnika na skupu
koji bi trebalo da se odrzi na podetku
38. zasjedanja Generalne skupStine
UN. Jedan emisar indijskog premi-jer- a
Indire Gandi ve6 je boravio u
Londonu i u Ateni, drugi sada
obilazi isto6noevropske prijestol-nic- e,
dok se vjeruje da бе pofietkom
septembra uslijediti nove diplomat-sk- e
inicijative.
15 MIUJ
NEW YORK — Upravo su objavlje-n-i
podaci da je 1982. bila rekordna
godina po postotku amerifikih gra-da- na
koji su dospjeli u tzv. kategori-j- u
"ispod granice siromaStva". Pre-m- a
ameri6kim mjerilima, to su
gradani koji na 6etvoro6lanu obitelj
ostvaruju godiSnji prihod manji od
4900 dolara. Po istim mjerilima,
sada je 15 posto Amerikanaca u toj
kategoriji, odnosno blizu 35 milijuna
ljudi. Vecina se, medutim, slaze da
je to suviSe nisko postavljena grani-c- a
i, prema toj anketi, minimum za
danaSnji zivot 6etvoro6lane атепб-k- e
obitelji trebao bi da bude oko
15.000 dolara prihoda godiSnje.
BRiTANSKO
SIROMA§TVO
LONDON AFP — U Velikoj Brita-ni- ji
ima sedam i po milijuna ljudi
koji sebe smatraju siromaSnim, a
750 tisuda ljudi zivi na rubu bijede.
To je pokazalo ispitivanje javnog
mnijenja koje je provela britanska
komercijalna televizijska mreza
"ITV".
Roman "Nefiista krv" Bore Stan-kovi- da
ибао je u riznicu srpske i
jugoslovenske knjizevnosti I tu 6e
ostati stolje6ima, da ga 6itaju
pokoljenja. AN to nije tema ovog
dlanka. To je samo jedno istorijsko
uporedivanje "nefiiste krvi", bolje
reci, ne6iste savjesti (ako je uopSte
imaju) nekih, driavnih lidera dana§-nje- g
kapitalizma.
Mozdade neko pomisliti, kakvo je
to uporedivanje? Evo kakvo. Sredina
iz koje je nastao roma "Nedista krv"
— to je nekadaSnje Vranje; to je
stari 6arSijski sloj iz turskih vreme-n-a,
premoc toga sloja, srz багбјје:
stara bogataSka loza, "до1етабка",
"adzijska" porodica, u cijeloj baha-tos- ti
svoje ekonomske i socijalne
vlasti, јабе narod, jaSe radno Ijud-ctv- o,
sirotinju. A zar to isto ne 6ine
savremeni "golemaSi" iz internacio-nalni- h
milijarderskih kompanija?
Medutim, poslije "odlaska" Turaka
(poSto ih je najurio narod), poslije
oslobodenja Vranja, ona broj6ano
niStavna, a ekonomski svemo6na
gomila "golemaSa" gubi svoja eko-noms- ka
i socijalna uporiSta. Na
povrSinu stupa radni narod i oduzi-m- a
"adzijskim" i "golemaSkim"
porodicama sve...
Na neuporedivo Si rem i dubljem
planu — Oktobarska revoluclja
1917. g. totalno razvla§6uje "gole-maS- e"
na jednoj §estinl zemljine
kugle. Time робтје nezadrzivo,
nepovratno, zakonomjerno гибепје
dotrajalog, prezivjelog kapitalizma.
To je po6etak njegovog kraja. Dokaz
tome je dvadesetak (ve6 do sada)
zemalja svijeta, medu kojima su i
dva takva gorostasa, kao Sto su
Sovjetski Savez i Kina, koje kapitali-za- m
гат!јеп1бе socijalizmom.
Eto to je razlog zaSto konzervativ-n- i
lider i predsjednik konzervativne
vlade Engleske gospoda Margaret
Табег, u rijetkom trenutku iskrenos-t-i,
kaze da joj je antikomunizam
"maltene u krvi"... Ne znam, da li
Табег-к- а ima i plave krvi (koja je,
табе, ne6ista sama po sebi, jer je
6ista krv — crvena, a ne.plava), ali
sa virusom antikomunizma mora da
je ta krv odista postala "ne6ista", i
tu nikakvi Ijekari ne pomazu. A 6ta je
sa savjeб6u, ako je uopSte ima — o
tome najbolje govori Belfast u
Sjevernoj Irskoj.
Na beskrajnim prostorima svijeta
stotine mi Nona radnika, seljaka,
inteligencije grade novi dru6tveni
sistem — socijalizam, kao prvu
etapu komunizma... Svako zna, da
bi se podigla veca i valjana gradevi-n- a,
recimo, veliki most, potrebni su
strudnjaci — arhitekte, inzenjeri,
tehni6ari. Izgradnja novog dru6tve-no- g
sistema— socijalizma milijarde
puta je slozenija. U toj gigantskoj
izgradnji milionske mase radnog
naroda postizu uspjehe i mogu ih
postizati jedino uz maksimalnu po-zrtvovan- ost
i ufiesce prekaljenih
"strufinjaka" komunizma — mark-sista-lenjinis- ta.
Za6to баб njih? Zato
б№ se socijalizam moze graditi
иврјебпо na naucnoj podlozi mark-sizma-lenjiniz- ma,
nezamjenjive nau-k- e
o razvitku datva. Ako se jedna
savremena gradevina ne moie us-рјеб- по
podidi bez arhitekture i
raznih struka inzenjerije — to se јоб
it?' t--
manje moze oCekivati uspe6nina iz-gradnja
socijalizma mimo marksiz-ma-lenjinizma-...
Otuda — nikakvo 6udo, Sto je
antikomunizam ибао u Табег-kin- u
krv... Savremeni "golemaSi", cije
interese brani g-- da Табег, osjecaju
(viбe instinktom nego pamecu), da
se jo§ od Oktobarske revolucije
neSto grdno po kapitalizam "iza brda
valja".
NAJAVA"KRSTASKOG RATA"
PROTIV KOMUNIZMA
U svom govoru pred engleskim
parlamentom 8. juna 1982. g., i to u
svojstvu predsjednika SAD, R. Rea-gan
najavljuje "Кабкј rat" protiv
komunizma i Sovjetskog Saveza.
Tom prilikom on se (siromah)
zarekab da ce "prije kraja ovog
stoljeca" komunizam "baciti na
smece istorije". Nije ба1а! IN kako se
u NjegoSevom "Gorskom vijencu"
na jednom mjestu kaze: "Nije ба1а
pod grlo бјбапа — nije ба1а obrijana
brada!". Ina6e, taj isti gospodin u
stilu Svetog pisma objavio je "Sov-jetski
Savez svjetskim centrom zla".
A jedan od saradnika Svjeta za
nacionalnu sigurnost SAD, dok je
јоб bio u toj funkciji, neki R. Pajps,
javno je izjavio sledece: "Ako Sov-jetski
Savez ne promijeni svoj
RIO DE JANEIRO, Tanjug — Na
brazilskom sjeveroistoku, koji je
ugrozen dugom вибот, izgladnjeli
narod je робео otimati hranu iz
drzavnih trznica. U mjestu Canindi,
120 km daleko od Fortaleze, viSe od
pet tisu6a ljudi, medu kojima zene i
djeca, provalilo je u tiinice i
odnijelo prehrambenih proizvoda u
vrijednosti od osam milijuna kruze-ros-a
(13.000 dolara). Komandir lo-kal- ne policijskestanice je izajvio da
je jedini razlog za р1јабки bila glad.
Slu6aj iz Caninde nije usamljen.
U 350 km daleko od
Recifea, doбlo je do sli6ne р1јабке
kada su stigla dva kamiona s
politi6ki sistem — bice rata". To
drugim rije6ima, znafii — natjera-6em- o
raketama SSSR da se vrati
kapitalizmu. Tako гаггшб1јаји sadaб-n- ji
vladaju6i krugovi u Vaбingtonu.
Istina, neko moze re6i, ko je taj
nesrecni R. Pajps? On je (po svom
polozaju) mali, niko i niбta. Recimo,
da je tako. Ali za Dr. Sulca se to ne
moze re6i. Kao drzavni sekretar,
ministar spoljnih poslova, on je
licnost broj dva u Reaganovom
timu. A taj Sulc je 16. juna ove
godine pred Senatskom komisijom
za inostrane poslove rekao doslovno
sledece: "U vezi odanosti miru — mi
smatramo svojom obavezom dopri-паба- Г
postepenoj evoluciji sovjet-skog
sistema u pravcu plur'stiC-ko-g
politiCkog i ekonomskog siste-ma"
(Citaj, u pravcu kapitalizma —
M.M.) Sto se ti6e onog Sulcovog "u
vezi odanosti miru", to je гебепо,
onako, u stilu obmanjivanja budala i
naivnih.
I, naravno, sve рпбе u burzoaskoj
propagandi o "sovjetskoj opasnosti"
namijenje su zavaravanju, prije sve-g- a,
naivnih. U ime svakodnevnog
uticaja na mozgove ljudi ideje
"Krsta6kog rata" protiv snaga slobo-d- e
i napretka,radi ogromni aparat.
Stvaraju se i nove baze ideoloSke
agresije. To se potvrdilo јоб jednom
usvajanjem "Programa demokratije i
javne diplomatije" (5itaj — sve
obrnuto). O torn programu indijska
novina "Nju ejdz" pisala je sledece:
"proglasivSi Program demokratije i
javne diplomatije, VaSington je,
ustvari, otvoreno izjavio o svojoj
namjeri, da ostalom svijetu naturi
amerifiki nacin i sistem — kao
jedinstveno тодиб i obavezan. Dok
ротоби vojne sile "brzog dejstva"
SAD poavaju sprovodenjevojnog
pritiska na mlade drzaye, dotle cilj
novog programa je — potkopatl te
drzave iznutra, stvoriti u njima "petu
kolonu", pomocu mita, баагкапја
i drugih prljavih metoda dovesti u
tim zemljama na vlast one ljude,
koje zele SAD".
I, na kraju, da ovu рпби o
"ne6istoj krvi" i јоб prljavijoj savjesti
imperijalistifikih glaveSina, zavr6imo
rije6ima Franka бегба, Шубед pred-sjednika
Senatske komisije za inos-trane
poslove. Na jednom mjestu on
kaze: "Ima пебед §izofrenskog u
antisovjetskom татјабћДЈ vlade
Reagana". Nije uvijek, ali ponekad
Sizofrenija i druбtveno opasno ludi-l- o.
U Brazilu gladni otimaju hranu
Arkoverdeu,
hranom, koji opskrbljuje lokalne
trgovine. Vi6e od 200 ljudi je
razgrabilo sve §o se nalazilo u
kamionima, a vlasnici trgovina su
obustavili rad strahuju6i od invazije.
U drzavi Seara 141 op6ina je pod
rezimom izvanrednog stanja. U Per-nambu- cu
i Baiji velike oblasti su
ugrozene. Ra6una se da v&e od
milijun ljudi trpi glad i zed. Viбe od
7000 mjesta u ипииабпјовМ opskrb-ljuje
se vodom jedino iz kamiona
cisterni.
U eri zestoke ekonomske krize,
koja je zahvatila Brazil, kao dodatne
neda6e doбle su poplave na jugu i
виба na sjeveroistoku zemlje.