Nase Novine, January 26, 1983

              sj лч. - XtXTV
VOL 52, NO 34(567)
ичич wwtc F.-.4L'-
.r; а.7цц,т7дт,пвддтг ,
AVfOWA
'.I ), - .1 "i 'i - ♦ j ♦',' v' i A.
V
NOgoslav V£ekly
ANCewomspmaupneirty uи
Established 1931 1
чшшшшгошшш
!BW.'H'.'J!l".fc-- H ЦЈНЦТТТГ
та№Т'Јтлццг:ц1дтЈи;г.№№
ProSle srijede, oko 2 sata poslije
ponoci, kod otoka Sahalin, SSSR,
sru§en je juzno-korejs- ki putnidki
avion na kome je bilo 269 osoba.
Kaze se da je taj avion letio viSe od
dva sata nad sovjetskim teritorijem
bez svijetla. Na njemu je bilo i devet
Kanadana. (Medu njima je bila i
Marylou Covey, kcerka Olge Covey-Aleksi- d,
rodakinje vi§egodiSnjeg
urednika ovog lista S. MioSida.)
U Sjed. Drzavama su digli veliku
galamu zbog toga, a predsjednik
Reagan je u ponedeljak uvecer
najavio nove sankcije protiv SSSR-a-.
Medutim u nedelju su u Washing-ton- u
priznali da se атепбкј Spijun-sk- i
avion nalazio u torn prostoru u
isto vrijeme, pa se predpostavlja da
su sovjetski avijati6ari sruSHi juzno-korejs- ki
avion umjesto атепбкод
Spijunskog.
Ali zaSto je juzno-korejs- ki avion
letio bez svijetla? 500 kilometara
unutar sovjetskih granica? I zaSto se
nije spustio kad mu je naredeno?
Mozda je sve to bilo namjeSteno?
2ivimo u opasnim vremenima...
PRELAZAK GRANICE
BEOGRAD, Tanjug — Jugoslave-n- i
su u prvom polugodiStu ove
godine ne§to viSe od tri milijuna
puta preSli granicu.
U ponedeljak(5. septembra)je bio
Labor Day (radnifcki praznik). U
Torontu i drugim kanadskim i ame-ricki- m
gradovima odrzane su rad-ni6- ke
parade.
TORONTO, WEDNESDAY 7,
GOLUBICAMIRA
PODRSKA JUGOSLAVIJE
MEKSIKO, Tanjug — Ministar
vanjskih poslova Meksika Bernardo
Sepulveda primio je jugosiovenskog
ambasadora Branka Vukusica, koji
je prenio podr§ku Jugoslavije napo-rim- a
"grupe Konvadora" za mirno
rjeSenje krize u Srednjoj Americi,
zasnovano na poStovanju principa
neinterveniranja, naroda ove
regije na samoopredielenie i uspos-tavljan- je
dijaloga sukobljenih stra-n- a.
Ministar Sepulveda i ambasador
Vukusic posebno su razmotrili
tradicionalno prijateljske surad-nj- e
Jugoslavije i Meksika, konstati-rajuc- i,
medutim, da se znatno vi§e
moze iskoristiti oblast ekonomskih
odnosa.
Е1ШШШШШ@@ШШВЗОВВгВБ]У13ШБ913@10Е9
Novilie da je premijer provincije
Saskatchewan Devine bio u mjestu Helena,
ameridka drzava Nevada, je prisustvovao
konferenciji guvernera ameridkih zapadnih driava;
kalu je zagovarao "jedinstvo" tih ameridkih driava
i zapadnih provincija Kanade. Taj dio Sjed. Drlava
i Kanade po njegovom miSljenju treba da bude
"bududnost".
Izgleda kao da on bote da se zapadni krajevi
Sjed. Drzava i Kanade odvoje i formiraju novu
zajednidku driavu.
Od toga sigurno пебе biti niSta, ali je
interesantno da takova zagovara premijer
jedne kanadske provincije.
A on je konzervativac, dovjek Mulroneyeve
partije.
Novine takoder da je u Heleni, na
ONTARIO, SEPTEMBER 1983.
pravu
raz-v- oj
pi$u
Grant
gdje
ne§to
piSu
Kanada danas ima 47.000 lijednika.
Ontarijski ministar zdravlja Keith
Norton je izjavio da in "previSe" i da
je to razlog za povedanje lijednidkih
izdataka.
UNIJE NE PRISTAJU
U Vancouveru se ve6 nekoliko
mjeseci vode pregovori izmedu kom-pani- ja
koje sijeku Sumu i preraduju
drvo, ali jo§ nema sporazuma.
Posljednja ponuda kompanija je
bila da novi ugovor traje 3 godine; u
prvoj godini plade bi ostale iste, u
drugoj godini bi bile povecane 3
posto, u trecoj 3.5 posto.
Unije su odbile.
ЕЗЕШЕШШШЗОШЕаШШОИШЕгЗ
univerzitetu drzave Montana uspostavljen institut
(zove se The 49th Parallel) koji 6e prou6avati
odnose izmedu zapadnih krajeva Sjed. Driava i
Kanade.
Ima Amerikanaca koji sigurno ne bi imali m'Sta
protiv toga da se zapadna Kanada prikljudi Sjed.
Driavama.
Kanadani treba da bolje pripaze na politidare
kao §to je Grant. Oni treba da duvaju nezavisnost
svoje zemlje. To je garancija njezine bolje
bududnosti. Oni bi lo§e pro§li ako bi zapadni
krajevi zemlje postali privjesak Sjed. Driava.
Ovo nije prvi put da se u Kanadi бији glasovi za
prikljudenje zapadnih krajeva Kanade Sjed. Dria-vama,
ali je prvi put da se neSto slidno бије od
dovjeka koji drii pololaj premijera jedne provin-cije.
S.M.
ш@ашгшшиавагшшв1ШЕ13ш1Б1@г@вб1шешошш1ашгвшш@ШБ1О00
50 CENTS PER COPY
STOCKHOLM (Tanjug) — Pokret
za mir i razoruzanje je u posljednjih
nekoliko godina okupio brojne pris-ta$- e
§irom planete. Pod parolom
"Stop atomskom oruzju" sada mar-Sira- ju
milijuni pacifista u SR Nje-табк- ој,
Nizozemskoj, Velikoj Brita-nij- i,
SAD, Japanu...
To je nezapamtena erupcija pro-test- a,
odnosno "politidki dogadaj
naSeg vremena" — istide se u'jednoj
analizi Medunarodnog instituta za
istraiivanje mira u Stockholmu
(SIPRI).
U analizi SIPRI-j-a tvrdi se da je u
Zapadnoj Evropi u proSloj godini
vi$e od milijun ljudi demonstriralo
protiv nuklearnog oruzja. Najmasov-nij- i
protesti su odrzani u SR
t Njemadkoj, Velikoj Britaniji, Nizo-zemskoj...
Masovne demonstracije
su takoder odriane u SAD (New
York) i Japanu (Tokio i HiroSima).
Planetom kruie razliditi apeli za mir
ispod kojih sfoje potpisi milijuna
ljudi.
Prema posljednjoj anketi "Galupa".
mnogi vjeruju da 6e atomski rat
buknuti u slijededih 10 godina. Tako
misli 47,2 Amerikanaca, 44,6 posto
Spanjolaca, 43,9 Japanaca, 41 posto
Zapadnih Nijemaca. Do sadaSnje
krize detanta, ta strahovanja gotovo
da nisu postojala.
Korijeni sadaSnjeg masovnog pok-ret- a
za mir se sre6u odmah poslije
rata. Ali, tek poslijednih pet godina,
svijet je робео masovno dizati glas
protiv pratede katastrofe. Erupcija
protesta u Zapadnoj Evropi se, prije
svega dovodi u vezu s neutronskom
bombom, a pogotovo s odlukom
NA TO-pak- ta o instaliranju ameridkih
raketa na tlu starog kontinenta.
Masovne demonstracije u Zapad-noj
Evropi, prije svih organiziraju
novosonovane antinuklearne grupe.
Osim njih, protiv atomskog orulja
sada sve glasnije difu glas pripadni-c- i
organizacija za za§titu okoline,
sindikata, politidkih stranaka,
crkava.
I u Istodnojevropi, slulbeno postoji
pokret za mir i razoruzanje. U analizi
SIPRI-j- a se, medutim, ukazuje na
specif idan karakter tog pokreta koji
bezrezervno podrzava "sluibenu po-litik- u"
svojih vlada. No, ve6 ima
znakova, kako se tvrdi, da i u torn
dijelu svijeta ljudi podinju dizati glas
protiv atomskog orulja иорбе i na
istoku i na zapadu.
AMERIKANCIZA BOLJE
ODNOSE SMOSKVOM
NEW YORK (Tanjug) — Najnovija
ispitivanja ameridkog javnog mnije-nj- a
o tome §to trebaju biti prioriteti
ameridke vlade u vanjskoj i unutraS-njo- j
politici data su interesantne i
indikativne rezultate.
Prema upravo objavljenim pokaza-teljim- a,
§to se vanjske politike tide,
za poboljSanje ameridko-sovjetski- h odnosa izjasnilo se 56 posto anketi-rani- h.
To je Sest posto viSe nego
proSle godine, a 14 posto viSe nego
1978.