Nase Novine, January 26, 1983

              ( 1 t it 4 fntt I ( rf J 1 t t $ J J U I t W f t f J i i t 4 1 1 1
I rt ' V J ! J , t ? I t J f t i , s
12 NASE NOVINE, September 7,1983.
% Ж"""—' .ш" " I vije
H I, JJH"'1.!'.1!. '.;?
И1д-,.ј.ИРМ?- Г?лЈ "V. n.Mv..w..M.;H!jju:"g.:
UMJETNOST NATIU
JUGOSLAVIJE
ZAGREB (Tanjug) — IzdavaCka rna organizacjja "Spektar" iz Zag-reP- a
objavila je 11 od ukupno 18
knjiga pod zajedniCkim naslovom
"Umjetnost na tlu Jugoslavije", Sto
je svojevrstan pothvat.
Serija od 18 knjiga obuhvada na
3q00 stranica cjelokupnu baStinu
naroda i narodnosti Jugoslavije od
prflhistorije do moderne umjetnosti,
ciji su autori najpoznatija pera iz
svih naSih socijalistifckih republika i
pokrajina.
D0sad je "Spektar" Stampao 11
knjiga — "Prehistorija" (autora prof.
MHorada Garasanina), "Antika"
(prof, dr Mano Zisi), "Srpska sred-nj?vjekov- na
umjetnost" (prof, dr
Svtozar Radoj6i5), "Makedonska
srdnjovjekovna umjetnost" (prof,
dr, Kosta Balabanov), "Stecci"
(prof. Nada Mileti6), "Islamska
uiYiJetnost" (prof. Husref Redzic),
"M'hijatura u Jugoslaviji" (prof, dr
Vladimir MoSin, prof, dr Andelko
B&durina, prof. Zagorka Jani6 i prof.
France Stelle), "Osvit novog doba"
(prof, dr Miodrag Kolari6), "Slikar-sty-o
20 vijeka" i "Kiparstvo 20.
v!j0ka" (autor Miodrag Protie) i
"Narodna umjetnost" (autor prof, dr
Ourica Petrovic).
jstodobno, u Stampi se nalazi
setfam knjiga — "Rani srednji
vijk", "Predromanika", "Romani-k- a' "Gotika", "Renesansa" i "Ba-го- к" te Arhitektura i grafika 20.
stclje6a". Обекије se da ce ta djela
biti tiskanado pofietka Beogradskog
sajrna knjiga.
£itava biblioteka se prevodi na
slcvenski jezik, a s makedonskim
izcjavadima se vode pregovori o
prjjevodu na makedonski jezik.
Prema rijecima direktora "Spek-tra-",
Drage Zdunica, svih 18 knjiga
pryode se i na engleski jezik, pa ce
serija "Umjetnost na tlu Jugoslavi-je"
biti prezentirana na velikoj zoio jugoslavenske umjetnosti u
Мигеји Metropolitan u New Yorku.
SaO pranciscu i Pitsburghu, u jesen
1904. godine.
JO§JEDNARANA
JASENOVAC, — Na samoj obali
Save kraj sela Gradina blizu Jase-noc- a
pronadena je dosad nepozna-t-a
grobnica, a ovih dana робе!а su i
istraiivanja. Mjesto na koje su
usfaSki zlo6inci iz jasenovackog
loora bacali tijela ubijenih otkrive-n- o
je slu6ajno, najviSe zbog izuzet-n- o
niskog vodostaja rijeke kakav se
n§ pamti u ovom kraju u posljednjih
triesetak godina. Prema prvim
inicijama vjerojatno je rije6 o
stratiStu iz 1942. godine, jer su uz
poSrrirtne ostatke pronadeni i brojni
prdmeti iz osobne prtljage zatvore-ni- a.
Vjeruje se da oni nisu ni vidjeli
loor, vec su iz vagona dovedeni na
oblu Save i tu zvjerskrubijeni.
ROBNA KUCA "BELGRAD"
U MOSKVI
MOSKVA, Tanjug — U moskov-sko- j
detvrti "Orehovo Borisovo", Ma ima vise od 250.000 stanovnika,
otvorena je nova roba kuca 'Bel-grfld- ".
To dvokatno zdanje ukupne povr-§ifi- e
od 3600 cetvornih metara
reuitat je plbdne privredne suradnje
Tissual milliards
stedmim kiijizicama
Unatoc tome sto yrijednost konvertibilnih valuta
raste, veliko je zanimanje za prodaju deviza i
dobivanjfg kredifa. Za sedam mjeseci otkupljeno
je 489,012.000 dolara
BEOGRAD - Zakljudno sa 20.
srpnjem, ukupni Stedni ulozi Ju-goslav-ena
kod poslovnih banaka
i poSte dostigli su 948.779,000.000
dinara. Od te svote 70 posto ilne
devize.
U usporedbi sa 31. 12. 1982. go-dine
ukupna Stednja uvelana je
za 29,7 posto. Devizni ulozi zabi-Ijezi- li
su porast od 37,94 a dinar-sk- i
13,6 posto.
Iako vrijednost dolara i ostalih
konvertibilnih valuta raste, veli-ko
je zanimanje za prodaju devi-z- a, odnosno dobivanja kredita,
isticu u Udruzenju banaka Jugo-slavije.
Za sedam mjeseci otkup-ljeno
je 489,012.000 dolara.
Oko 52 posto deviznih sredsta-v- a
oroceno je na 13, 25 Hi vise od
36 mjeseci. Nove, povoljnije ka-ma- te potakle su i vlasnike dinar-ski- h
uloga da podu tim putem.
Racunice pokazuju da je 26 posto
sredstava oroceno na krace ili
duze vrijeme. Prijasnjlh godina
Gradisetvornica
Ijekovitog bilja
BAJINA BASTA - U Bajinoj BaSti
obavljene su sve pripreme za poce-ta- k
izgradnje tvomice Ijekovitog
bilja i Sumskih plodova koju ce
izgraditi osnovna organizacija udru-zeno- g
rada "Bajinovac" iz Bajine
BaSte.
U prvoj fazi izgradnje podi6i 6e se
hala na povrSini od 800 kvadratnih
metara, u kojoj ce se godiSnje
preradivati oko stotinu tona Ijekovi-tog
bilja i Sumskih plodova. Upako-van- o
Ijekovito bilje isporu6ivat 6e se
Institutu za Ijekovito bilje iz Beogra-d- a
na daljnju preradu. Gradit 6e se
joS dvije fabrike te tvomice, a kada
sve bude zavrSeno, tvomica 6e
zapoSljavati stotinu radnika.
Da bi se unaprijedila proizvodnja,
neposredno pored tvomice podidi 6e
se i plantaze za ogledno uzgajanje
kamilice i drugog Ijekovitog bilja.
VRPOLDE - Rodno mje-sto
i Spomen-galerij- u Iva-n- a
Mestrovica posjecuju
brojni Ijubitelji njegova
djela i umjetnosti iz svih
krajeva Dugoslavije i svije-t- a.
Katica Tunukovic, stu-denti- ca
Zagrebackog sve-ucilis- ta,
domacica galerije
za Ijetnih praznika, kaze
da su u proljece najbrojni-j- e
bile skolske ekskurzije,
a Ijeti turisti iz inozemstva
koji na proputovanju Sla-vonij- om obavezno navra-caj- u
u to lijepo slavonsko
mjesto izmedu Slavon-sko- g
Broda, Zupanje, Vin-kova- ca
i Osijeka. Galeriju
je ovih dana razgledala
grupa iz Clevelanda po-lazn- ici
Ijetne skole iselje-nik- a
iz SAD, francuski i
prevladavala je stednja po vide-nj- u.
Karakterlsticno je da su u 1s-to- m razdoblju svl depoziti sta-novnist- va - dlnarska, devizna i
ostala namjenska stednja pove-ca- ni sa 253,1 na 824 milijarde di-nara.
Danas je udio sredstava
stanovnistva u ukupnom potenci-jal- u
poslovnog bankarstva za-stuplj- en sa 17,46 posto.
Kako se god pogleda, namece
se zakljucak da se, lpak vise ste-djel- o, a manje trosilo. Najbrze su
rasli kredlti za stambenu grad-nj-u. Oni su u razdoblju 1978. do
1982. godine povecani za 4,56 pu-t- a.
To nije slucaj s ostallm zajmo-vim- a
koji su se kretali blagom
uzlaznom linijom. Pocevsl od
1982. godine uocljiva je stagnacija
koja se tumaci nepovoljnim uvje-tim- a
kreditlranja - porast gqto-vinsko- g
ucesca, vede kamatne
stope na zajmove i, konacno, ote-zan- a nabavka robe, osobito traj-niji- h
potrosnih dobara. (Tanjug)
STRANE PENZIJE U2IVA OKO
12.800 NASlHGRAOANA
Prema najnovijim podacima Save-z- a
penzijskih zajednica Jugoslavije,
inostrane penzije prima oko 12.800
na§ih gradanasa oko 14.770 Clanova
porodice.
NajviSe je uzivalaca penzije SR
Nemadke: 7.746 (sa viSe od 10
hiljada 6lanova porodica), zatim
Francuske 2209 (1423), Austrije
1397 (1665), Italije 655 (165), Belgije
422 (169) itd. Naj manje je uzivalaca
penzija samo po jedan Bugarske i
Svedske, zatim CSSR 4, Luksembur-g-a
10, Svajcarske 12, Poljske 19,
Velike Britanije 26. (Tanjug)
PADINDUSTRIJSKE
PROIZVODNJE
BEOGRAD (Tanjug) — Industrij-sk- a
proizvodnja ponovo je smanje-na-.
Nakon junskog rasta od Cetiri
posto, u julu je, saopcava Savezni
zavod za statistiku, smanjena u
usporedbi s istim mjesecom proSle
godine za 1,6 posto.
SPOMEN-GALERIJ- A IVANA MESTROVICA U VRPOUU
sovjetski turisti, te umjet- -
nici Regionaldo Marchi Te-sta
iz Brazila i Huang Hu-ali- ng
iz NR Kine. Samo od
svibnja Spomen-galerij- u
Ivana Mestrovica u Vrpolju
posjetilo je vise od cetiri
tisuce turista i postovala-c- a
umjetnickog djela veli-ko- g
kipara.
OSUOENI KONTR- A-SARAJEVO,
avgusta — Ve6e
petorice Okruznog suda u Sarajevu,
pod predsedniStvom sudije Riziha
Haciia, izreklo je kazne grupi optu-zenih- za
kontrarevolucionarnu delat-no- st
i neprijateljsku propagandu.
Omer Behmen osuden je na 15, a
Alija Izatbegovid na 14 godina.
Sudsko ve6e osudilo je Hasana
Cengica i Ismeta Kasumagida na po
10 godina zatvora. Edhem Bi6ak6ic
osuden je na sedam, Dzemal Lati6
na Sest i po godina, a Huso 2ivalj i
DerviS Ourdevi6 na po Sest godina.
Na po pet godina osudeni su Salih
Behmen, Mustafa Spahi6 i Melika
Salihbegovic. Dzula BiCak6i6 osude-n- a
je na Sest meseci s tim Sto joj je
ukinut pritvor.
ProglaSavajuci optuzene krivim,
predsednik sudskog veca Rizah
Hadzi6 istakao je da su oni bili
opsednuti idejom islamskog prepo-rod- a. Posebno je istakao ulogu pisa-no- g
teksta koji je Cesto pominjan
tokom ovog maratonskog procesa
"Islamske deklaracije" 6iji je pisac
Alija Izatbegovic. Optuzeni su grup-n- o
ili pojedina6no isticali islamski
poredak i jedinstvo vere i politike.
Zalagali su se za stvaranje velike
islamske federacije. Tokom svog
delovanja, optuzeni i, danas, osude-de- ni
clanovi grupe isticali su nerav-noprav- an
polozaj Muslimanau пабој
zemlji, govorili kako je religija pod
pritiskom drzave a Muslimani pod
nasrtajima "komunisti6ke klike".
Takode su isticali da na Muslimane
nasrCu i Srbi, 6 je glavni cilj —
stvaranje velike Srbije. Sa svih
strana zalagali su se da se Bosna
islamizira a islamska drzava bi
obuhvatala uz Bosnu delove Sandza-k- a
i Kosova — na principima vere.
Zalazuli se za eti6ki 6istu Bosnu,
bili su protiv meSovitih brakova, бак
i protiv druzenja Muslimana sa
nevernicima. IskoriScena je delat-no- st
kruga studenata islamskog
TeoloSkog fakulteta da se istiCe i
propagira ideja da islam nije samo
vera. Isticana je superiornost Musli-mana,
s jedne strane, i njihova
ugrozenost od komunista, s druge.
Izmedu ostalog govoreno je kako su
Muslimani i Albanci u istom poloza-"j- u.
Sasimpatijama su komentarisani
kontrarevolucionarni dogadaji na
Kosovu. Govorili su kako naSoj
privredi nema spasa i da se od Srba
ne moze ziveti.
To su bile samo neke od krilatica
koje je isticala ova grupa koja je
delovala sa kontrarevolucionarnih
pozicija.
Posle 6itanja presude, Sto je
trajalo viSe od jednog 6asa, pred-sednik
sudskog ve6a Rizah Hadzi6
je najpre istakao da ovo nije bilo
sudenje veri, jer, prema njegovim
гебјта, propovedanje vere nije ako
se istifie "ne pozdravljaj se" ili бак
"ubij nevernika". Optuzeni su, u
stvari, u6inili atak na bratstvo i
jedinstvo.
— Zar nije nasrtaj na slobodu i
sistem vlasti radnidke klase ako se
propoveda islamizacija Bosne —
zapitao se sudija Hadzic. Povodom
tvrdnji optuzenih u toku procesa da
se "Islamska deklaracija" ne odnosi
na naSu zemlju, sud je na nesumnjiv
nacin utvrdio da se odnosi — rekao
je sudija Hadzic. M DUR(4
("Politika")