Jedinstvo, March 03, 1961

              ?
STRANA
Gladys Francis Levis
I Z JUGOSLAVIJE
Doznakc iz inozcmstva
obracunavat cc se po
kursu od 750 dinara
za jcdan dolar
"Borba" donosi:
Novi kurs deviza, odre-dje- n
u sklopu devizne refor-m- o
na bazi sluzbenog kursa
uvecanog za 150 posto (na
primjer, 750 dinara za jedan
dolar SAD), primjenjivat ce
se, proma obavjeStenjima
Drzavnog sekretarijata za
poslove financija, i na do-znak- o
iz inozcmstva. To da
co so novcane poSiljke koje
na3i gradjani primaju od
svojih rodjaka iz inozcmstva
ill po nokom drugom osnovu,
kao i uStcdc na sluzbenim
putovanjima poslane u ze-mlj- u,
umjesto p0 GOO dinara.
--kao dosad, obracunavati po
750 dinara.
Nadbiskim Seper opct
u Rimu
Javlja se iz Zagreba (23.
fcbruara) da je zagrebacki
nadbiskup Fran jo Sepcr ot-putov- ao
u Rim.
Drzi se da jc ovaj posjct
povczan sa prcgovorima iz-me- dju jugoslavcnskih katoli.
ckih biskupa i jugoslavenske
vlade.
botesnik njegova
razli-3tk- n
njegovo
podetak
zaostatka
konccntracioni
logor
Narodni
odlucio
konccntracioni
spccijalan muzej.
okupatori su o-sno- vali
godinc
oslobodje-nj- a
oktobra
godinc
Rijeka Korenica plavisve
vece povrssne
Rijeka pro-tje£- e
hektara
polovica
poljop-rivred- a
Poplavlicne
Neposredno po-povrsi- nc
su
posljcdnjih
godina
je
naslaga
na Radnicke borbe
str
na to da su troskovi Thompsonu za
posto veci u glavnim industrijskim srcdiStima.
Od velikc vaznosti zeljeznicarskih
kompanija. Vladina odluka odgadjanju
za mjeseci u maju. Sta Na sas-tan- ku
donijeta jc da se akokom-panij- c
ne odobre njihovc i sigurno je da ovaj
put ni&ta no ce sprijeciti.
COTTERILLOVE GLUPOSTI
Murray dircktor publicitcta United Stc-elwork- ers
u jc izjavio konferenciji
Ontarijskc fedcracije u Niagara Falls, da nije
iln in "nenravedna"
i niihovim organizacijama. Cotterill je da je
ta Stampa vi5e naklonjona unijama ncgo po-slodavci- ma.
Na istoj konferenciji Lenglet. pomocm dircktor
United Packinghouse Workers bi Ka-nad- a
trebala da se pripoji Drzavama. To bi rijeSilo
okonomske
Sta ovi imaju zajedni6kog radnicima, njtho-vi- m
poglcdima i teznjama?
IZ MEDICINE
je vladalo muHjenje, a
neupucni l sad da je
rok potpuno
Covj#k bolestan od raka bio je
prpuiten "zlo) sudbini" i neu-raoljivo- m
toku te telke bolesti.
Satnavii da boluje od raka, i
i okolina
su da noma bilo
5io i da je bolesnik
ftgubljen, jer se radi neizlje-fiv- oj
bolesti.
Donas to nije tako i ne bi se
smjelo dogoditi da bolesnika
od raka sudbini i
da ga vodimo na lijeoenje tek
onda kad je toliko za-pul- tn
da je zbog neupudenosti
i nemarnosti postao neizljeiiv.
Ono Ito eadrii rijei rak sa-to- ji
se od viie vrsta te
od sve nisu podjednake
Sto se tide uepjeha u lijecenju.
Heke vrste raka lakie se
s viie uspjeha, a neke su vrlo
i vrlo brzo dovode do
krajc.
Rak se takodjer lijedi
uspjehom i obzirom na
organ koje je zahvatio. Misli-rn- o
na rak koze, sluznice, koe-tij- u, razlifitih unutrainijh
polnih organa, krvi ili
mozga.
Medutim, zajedniiki uvjet za
uspjeh u lijecenju bilo koje vrs-te
i na bilo kojem organu
jest rano i
rani lijeenja. Najlakie
raka. kod kojih bi se
moglo redi da ]e uspjeh za pot-puno
izljeenje u ranom poost-k- u
zagarantiran. postaju neiz-ljefi- ve
i sigurno smrt
ako e na vrijeme ne lijeee
Po medicinskim normama.
od rata se
onaj pacijent koji 5 godina na-ko- n lijecenja nema nikakva
pnjcrfnje bo-lesti,
ni ponovne pojave raka
iste vrste i na istom mjestu. Na-ravn- o. za tih 5 godina pacijent
stoji pod neprestanom lijecnif-ko-m kontroJom.
"urasji F
Niski
prctvara sc u
u muzej
odbor grada Ni-§- a
je da sc bivsi ni5--
ki logor ure-d- i
kao
Ovaj logor
ujesen 1911.
i kroz njcga jo do
Ni§a 14. 1911.
proslo oko 20.000 li-c- a.
Titova Korenica, fcbruara
koja
kroz Titovu
vise puta oko
1800 zemlje, od
je oko obradivih
povrSinn. Zbog toga
ovoga kraja svake
godinc trpi veliko Stcte.
povrSino s-- i
sve voce, jcr sc korito Kore-nic- e
no cisti.
bile upola manjc.
Uuduci da u 20
rijeka nije nijcdnom
cisccna. u njenorn kontu
doSlo do talozenja velikih
mulja i blata. Ima i
takvih mjcsta kojima jc
( Nastavak sa 1 )
obzirom zivota u 25
nego
je spor izmedju
unija i o strajka
G onda? nedavnom
unija odluka Strajkuje
zahtjeve, i
Cotterill,
Kanadi (na
rada is-4i- nn
iliipvnn stamna preniji
eimn kazao
radniCkim
John
unije je kazao, da
Sjed.
probleme zemlje, rekao jo Lenglel.
ljudi s
Dugo
neizljefiva boles t.
na-Ira- li
miela
pokuiavati
o
prepustimo
stvamo
bolesti
kojih
lijede
1
opaene
s
s
orga-n- a,
raka
otkrivcmfe
forme
vode u
isliieenim smatra
anaka
Korenica,
Korenicu,
plavi godiimjc
ko-ji- h
isti6c
unije
radni- -
misle,
Rak koze danar jo vrlo 6e;ta
pojava l zahvara sve dobi pa-cijen- ta,
bez obzira na spol Po-javlj-uje
se gotovo po pravilu u
obliku malene ramce, koju obo-lje- li
uzalud nastoji da izlijeci
razli&tim mastima. Ako se pa-cijent
ne javi na lijeoenje, ta
ranica se neumoljivo sve vile
povecava i pretvara u ogrom- -
ni krater koji mole da potpuno
razori veliku povriinu lica, tj.
koze one okohne gdje se poja-vi- o
u pocetku. Naravno, tako
uznapredovali slucaj teiko je
lijeciti, rezultati su vrlo slabi i
takav paciient najceice je iz-gubl- jen.
Medjutim, upravo pri
tim kofmm formama raka re-zultati
u lijecenju su sjajni, ako
se ono pocne na vrijeme, jer se
moie 90—95 posto slucajeva
potpuno izlijeciti. Tako uspje-In- o
lijecenje nije za pacijenta
bolno, nije opasno, a napos-ljetk- u
nije skupo. Lijeoenje tra-j- e
od 10 minuta dq 5—6 dana
vec prema tome koja ce se me-to-da
lijecenja upotrijebiti. Za-misl- ite
oovjeka koji umire od
raka. Da se takav pacijent ja-v- io
za pomoc i lijecenje prije
3 do 4 godine, kad je bolest
pocela, ta straina boleet bila
bi kod njega uniitena za 10
minuta, a da nikad u zivotu ne
bi znao za nju.
Za sluznice se moie reci isto
ito i za koeu, s moeda malo
slabijim rezultatima.
Daljnja cesta lokalizacija ra-ka
je na spolnim organima, i to
naro&to Jena. I tu je pri sa-mo- m
pocetku lijecenja uspjelo
postici izljecenje u viie od SO
posto slucajeva.: Ovdje kombi-niran- o
lijecenje s kirurlkim za-hvat- om
i zracenjem danas vodi
uspjesnu bitku protiv raka.
Rak dojke cesta je pojava
2ena najceice soma, i pranju
primjeti prvi pocetak bolesti,
ali kako je niita ne boli i u
pocetku ne smeta, prekizi pre-k-o
toga i zanemaruje se. Naia
Trampcr "Slavonija"
zavrsio put oko svijcta
Split. — U Split je doplo-vi- o
tramper "Slavonija" po-sli- je
vise mjeseci putova-nj- a
ako svijcta. Brod je pri-sta- o
u П0 luka, u 13 zema-lj- a.
Presao je put od -- 10.000
morskih milja, sto je svojc-vrsta- n
rekord za jugoslaven-sk- o
pomorstvo.
do ncdano voda bila dubo-k- a
oko 2 mctra, a sada sc je-d- va razabire da je to korito
rijeke.
Radovi na regulaciji Korc-nic- e, medjutim, ne bi bili ni
narocito opsczni ni skupi
Glavno jo proSiriti korito ri-jeke,
podici odronjcni nasip
u duiini o svega 200 mctara
i izvrSiti neke manje radove
na glavnom rukavcu rijeke.
To svc zajcdno, uz dobrovo-Ija- n rad koji okolno stanov-nistv-o predlaSe, stajalo bi o-k- o dva milijuna dinara. A
stete, koje poplave nanose,
neusporodivo su vece samo u
jednoj godini . . .
Prckid pregovora u
ivornici Firestone
Rubber Co. u
Ilamiltonu
Hamilton, — Kod пач ti (omici
gumenih Kotafa prckinuli su pre-gotu- ri
o potilici place. Do prekida
je doslo elm je Firestone Co. odbi-l- a
da dado hilo kaktu poKicu pla-ce.
Kompanija je data propoziciju
(1) da noma poisice place i (2)
da re potpisati stari u got or be7
ikaktih promjena u klaurama u-goi- ora.
I'rcgovarajuc'i odbor je zakljufio
da sa7oe pecijalnu skupstinu swh
flanoa .". marta u 10 sail prije
podne. Jait cu vam Uo re bili za-kljufe- no.
Mi znadrmo da kompanija liocY
da ikoris(i bcspoliru u soju
korit, ali mi znademo i to da je
kompanija imala 1900. god. najieli
profit u CO godina njezinoR opsla.
nka. To je pokazao njihov raport
prigodom proslae CO.Rodilnjice.
J. Kova?i£
JE LI RAK IZLIJECIV?
I ;e krivrva ako zem iz neupu-cenos- ti
ili iz neznanja ne shvati
ozbiljnost tog simptoma Lje6e-nj- e raka dojke lziskuje strplje-nj- e
bolesnice, jer traje duie,
ali i tu uspijeva barem svakog
treceg pacijenta otrgnuti od
sigurne smrti. Protent onih ko-je
dugo godina odHEavaju u
dobrom stanju i usprkos pos-tojan- ju bolesti puno je veci.
Kod tgkozvanog raka krvi,
ito su u stvari razlicite vrste
leukemije, uspijeva da se pa- -
ajent i nekoliko godina odrii
uz povremene kure lijecenja
Uspjesi pri lijecenju raka u
razlicitim untrainjim organima
zavise od vrste bolesti i od sa-mo- ga
koji je napadnut. Ni tu
lijecnici nisu potpuno bespo-mocn- i,
lijecenje i tu ima svoje
uspjehe, nekad manje a nekad
i vece.
Danasnja medicina ima viie
metoda i nacma za ljecenje te
teike bolesti. Najceici su: ope-racij- a,
zracenje, hjekovi koji
djelomicno suzbijaju iirenje ra
ka, kao i druge vrste lijekova
koji posrednim putem pomazu
organizmu u borbi protiv raka.
Kombinacije tih metoda omo-gucu- ju hjecnicima da se us-pjei- no bore protiv te teske bo-lesti
Sumircrjuci razli&te
23)
o s h u a
Preveo A. —
Jon se sada sjeti kako je otac jedanput rekao da ne
zna sto je gore, prikupljanje novca za oruzje i barut, ili
pomaganje u stvaranju razbojnika i sitnih lupeza od su-dsk- ih cinovnika.
"Budi uljudan, Doanc. Uzct cu one bijele deke sa
konopa, jednu svinju, dvije guske, i tele. To ce biti dosta
za ovaj puta." On zovne svojcg pomocnika da pokupi
plijen. "1, Doane, ako ne zelis neprilika zbog ove male
afere s odbijanjem da platis zakonitu globu, samo zave-z- i
svoja licemjerna usta."
Janino lice je pobijclilo pri spomenu deka. Ona ih
jo istkala tamo u Bucks pokrajini, u prvoj godini svoje
udaje, dok jc ocekivala prvo dijete. Ali kad je Jon htio
istupiti naprijed, da se usprotivi zbog odno§enja deka,
ona stavi svoju suzdrzljivu ruku na njegovu. "No diraj,
Jon, ne diraj. Ioda su mu potrebnije ncgo nama, jer
. ina6e ih ne bi ni uzeo. To su ipak samo dokle." Glas joj
je bio blag kao i njezino lice.
Ona se okrenc k mu.skarcu. "Kazu mi da ti zena jo5
uvijck poboljeva. Mozc§ poniti za nju nesto mojih trava,
mozda bi joj donijelo olaksanje. Ljudi kazu di ove travc
cuda stvaraju. Donijct cu ti malo."
Za vrijeme dok su panduri prikupili svoju pljaSku,
Jane se povratila.
"Upute su ispisanc," rece ona. "Nadam so la 6c
trave pomoci."
Nespretno, i ne gledajuci Jane, muskarac uzme pa-keti- c. Samo bi budala odbila da uzme trave Jane Doan.
Mnogo ih se je potrazivalo.
"Hvala, gospodjo. Hvala lijepo." izusti on.
Kad su panduri otisli i Jano se povratila u kucu,
Robin гебе Jonu: "Kakvo utofiSte imate? Oni bas ne
moraju ovo odnesti?" Dok j0 govorila, motrila jc njego-vo
mrsavo, tamno lice.
"Nemamo nikakvog uto6i§ta. Kao kvekeri, nikak-vo- g
— osim, naravno, da 1 dalje insistiraju na osnivanju
zastupnicke vlade. Kao sto znate, vlada izabrana po na-rod- u
mora zasigurno uklanjati ljusko nedace. Mi, kve-keri,
smo vrlo mali dio naroda u Kanadi, ali ovaj mali
nemio slucaj je dio vcc"c slike zbivanja."
Visoka i vitka, stajala je kraj ljestava za sijeno.
Пика, ogrubljela od tjedana rada, lc2ala je na ivici to-6k- a.
On u brzom, strastvonom trenutku podigno njczinu
ruku k svojim usnama, onda je prckrije svojom drugom
rukom i Cvrsto ju je drzao. Jako rumenilo joj so razlilo
licem, a o£i sc oborile pod njegovim nctrcmicnim poglc-do- m.
. Radosno je posegao la je privinc u rukc, da joj ka-z- e
da je ljubi viSe od svega drugog na svijetu, i zcli je za
svoju zenu, ali slika Joshovih svjctlih o6iju sc ukaZ
prcd njim, gdje gledaju u Robinino, i opct jc био Josh ove
zudne rijc6i: "Ja sam бекао dvadeset godina za ovaj
cas" Jon se zadrza i pusti joj ruku. Kakvo pravo jo on
imao da joj govori onako kako jo namjeravao u6initi u
junu ? On sc no smije mjesati u stvar. Mora cekati — 6c-ka- ti da villi §to do sc dogoditi — 6ekati da sazna svc o
njoj i Joshu.
On so cvrsto uhvati za tocak. Robin polagano odSc-t- a
natrag u kucu, nc oglcdavSi se ni jedanput.
On jc znao jos prije ncgo je ona otiSla, da jo_ njc-gov- o
vrijeme za razgovor doslo i proslo. Kakvo li jo on
sporo stvorenjo! Za§to bi si on mislio da Josh zcli koju
drugu, vec Francie, koju ce zeniti? Trcbao je privinuti
Robin u zagrljaj i ljubiti jo dok se no oncsvijesti od lju-ba- vi
i budo njegova zauvijek. Sada je vec kasno.
Drugi dan je Margaret Redfern dosla s dvokolicom,
i kad je Jon dosao na veceru, Robin je vec bila otisla.
Jane je bila u zbrci. Jezik joj se poostrio medju nje-zino- m
Celjadi kako nije vec za mnogo godina, i pazila je
Jona sticcni6ki, kao §to bi pazila na bolczljivo dijete.
Tjedan dana po Robininom odlasku, Jane i stari
Jonathan su lezali besani u starom krevctu.
"On slabi," гебе Jane. "Cak ni u radu ne nalazi
olaksanja."
"Godine uzajamnog pracenja misli su napravile би-d- an
na6in — dijclom izgovorcno rije-c- i,
dijelom razmaknute §utnjc, koje su bile vazne za iz-mje- nu
misli kao i pauzc za muziku. Stari Jonathan jc je-danput
rekao da bi trebao biti umna buha, da bi mogao
slijediti hitro prolijctanje i §muganje zeninih misli. Sada
je znao da so ona pozivala na Jonathana.
"Covjck ima koje§ta da razmotri. On ce progovo- -
uspjehe
RADIO
ШЧГ
CITY
NV V®V'V ll4 W "-"- '"' Steffi jKgDAYS OF DESPAIR!... 'јбј5
I '' lrrlg L. Mreliiili'0. tlrltk- - "''.
kod pojedinih vrsta i lokaliza-cija
raka, moie se s pravom
odgovoriti da rak nije u potpu-nos- ti
neizljeciva bolest, jer od
raka 30—35 posto biva sasvim
izlijeceno Najvainiji i u isti
mah jedmi uvjet za uspjesnu
borbu protiv raka jest njegovo
rano otknvanje i rani pocetak
lijecenja
U cctvrtini finala nogometnog kupa Jugoslavije
"Hajduk" je pobijedio "Sibenik" 1:3 (3:1); "Split" je
pobijedio "Slobodu" (Tuzla) 4:1 (2:0); "Vardar" (Sko-plje)
je pobijedio "RadniSkog" (Beograd 4:1 (1.0);
"Varteks" (Varaidin) je pobjedio "Borovo" 1:0 (1:0),
fale muHocekteijraisdFararenkkorMdaa.hoNvljiecgosvadtaimimTao4r6ongtooloMvaap—le
Leaf se uevrstio na prvom mjestu pobjedivSi u srijedu
Montreal Canadiens 3:1.
Juce (2. marta) pocelo je takmicenje za svjetsko
pnenstvo u hokeju na ledu. Prvi rezultati: Kanada-Svedsk- a 6:1, SSSR-US- A 13:2, 6:0.
Now Playing:
K. Tuloncanin
sporazumijevanja
Cehoslova5ka-Finsk- a
......... .. ~.M
i
i !- - Miwh&J
Well-know-- n Toronto trumpeter
and band leader Ellis McLintock
is a frequent performer on CBC
radio's Variety Showcase, heard
Thursday eveninjjs on the Trans-Cana- da
network. An hour-lon- g pro-gram,
Variety Showcase features
bands and vocalists from many ci-ties
in Canada playing popular mu-sic.
B
'S
Its
B
o an
riti kad sve smisli. On je suzdrzljiv."
"Ponekad zaista mislim da si obifna luda, Jona- than. Nista ne znas o zeninoj cudi. Mislis li da ce Robin
tcaekkoa.tiOdnodvai,jetkua,jedJookshJuoan! sOveh, snreodbii uzeglillaavid?a 2secntao dnoogo-cd-oi! Zar nebismo mogli nekak'o pomoci?"
je svJeanveisejepo6kiotarvaovgao zitvroptlajenbjilua, cailni ilnajce,zinnjaezjiankaduvholsjao
bPiozpnoanveaklaadjcizmbiilranukirodzoborvuo ni abraovrilasvosgea zsainua,priavvjcljroavnaj-cI-.a je da ni§ta ne moze nikada svratiti njegovu ljubav za Robin. Vclika je §teta sto Robin nije kvekerka. Ali Jon
je svejedno voli. Oni svi je vole. Jano je bila podjcljena
izmedju svojcg sina i vjcrc. ZaSto no bi ona, njegova mati
uradila noto da mu pomogne? Josh ima Francie.
Bilo je neccga seljacikog u ustrucavanju i dopuSta-nj- u da se tako §to dogodi, kad se ne bi trebalo dogoditi.
Ali u Jani nije bilo nicega seljackog. U бети jo bio gri-je- h
? Znala je sto ce roce stari Jonatlian. On je bio sprc
man ad bude poslusan Duhu, i nastoji da shvati ljudc, i
da njegova vlastita odgovornost tu prestane. Nikada ni- je sudio ili savjetovao. Jano je osjecala da bi ona tro-ba-la malo upravljati stvarima, dati im pravac, uciniti da
se odvijaju gladjc, kao njezino valjano kucanstvo — i
u pravom smjeru.
Janino misli su prolijctalo u ti3ini. Stari Jonathan ih
jc naslutio i rcce njezno : "Ostavi to na mini, Jano. Osta-- vi se toga, moja Jano. Kako da ja i ti znamo, kojim pu- tem Bog zeli da drugi —бак i nas Jonathan — podju?
Mi znamo samo za ono sto bi volili."
U drugoj sutnji sto je slijedila, on posogno i obujmi
je rukama. S njezinom glavom na svojem ramonu, 1 li-cem
na njezinoj srebrcnoj, mekanoj kosi lc2ali su mir-n- o, razmisljajuci.
Konacno je on, naslucujuci njezin otpor, rekao:
"Da li vidis da stoji do Boga, Robine i Jonathana, a mo-zda
i Joshue, da rijese stvar?"
"Da. Vidim." I sa svim svojim sreem — gotovo svim
svojim sreem — Jane je znala da stari Jonathan ima
pravo. Ali nc bi bilo pogrcSno malo olaksati Jonathanu
put, malo, samo malo!
Jane je te jeseni i zime primjetila kako jc Jonatha-na
obuzela neka osamljenost. Nije vi.se s White Cullom i
violinom odlazio u solo, ali znala jo, da jo ponekad po
slije teskog rada satima svirao u praznoj kozarnici ill
mlinici, olaksavajuci muzikom.
Robin nije dolazila na Ravnjak, ali Jane i Matilda
su s njom izmjenjivale pisma, jcr izmedju njih je bila
nastala jaka privrzonost. Uz to. mislila je Jane, netko
mora drzati put prokreen za Jonathana.
Josh jc gorio od zolje da opct zapocne poslovima
zivih. U septcmbru je pomagao ostalima da dobijit trku
sa zimom. koja je prijetila da nadodjc rano. Kad su
glavni poljski radovi bili obavljmi, on i Joel su radili na
zakasnjelim narudzbama ko.c. Josh je napravio novo
badnjc i izgradio stroj za mljevcnjc hrastove i metljikino
kore. Sva tri brata su studirala medikalni priru6nik i ci
tala Quarterly Review, kojeg im jo slao propovjednlk
Proildfoot iz Londona, i Edinburgh Review, kojeg im jo
Asa donosio od Robine. Takodjer su stizali da citaju i
novine iz Yorka i Amorike.
Josh se je. citajuci do kasno u noc, sjctio Robinih
rijcci: "Nczgoda s vama, Josh Doan, jo u tome sto sto
lakom — lakom zivota. Imato golemi tek i zedj za zna
njom i zivljenjem — kao sto drugi imaju tek za jelo i
pice." I podraskala ga je zbog planova, poradi kojih jo
gorio od zclje da ih zapocne. "Pa tucet zivota vas no bi
zadovoljilo!" dodala jo ona, smijuci so. Bio bi volio da
je mogao zaboraviti Robinino lice, rijeci. njezin niski,
jasan glas. On nestrpljivo zatvori knjigu. Nije proitao
ni jedne stranicc.
Svaki dan jo nesto bilo uradjeno na novoj kuci, na
prvom uzviscnju brczuljka, a stari Jonathan jc u sto
larskoj radionici napravio stolice i ormar za posudje..
Sam Josh je napravio krevet i stol. Cak i sa zakaSuje-njo- m
prouzrocenim kolerom, on i Francie so mogu vjen
cati prije Bozica. Ali Josh nije osjecao nuzdc, nikakvc
porivno zelje da pozuri s vjenanjem. Bio jc zaposlcn i
veseo, ali kad bi pogledao Jona. o6i bi mu se smutile.
(Nastavit ce se)
iXXZXXZX&t.I.IXZZXZXXZZZi.IZJX-ZX.Z'IXZZZ3X-ZZZX-XZZZXZXZ- i li Bez carine
Cosulich pokEon paketi
Garantiramo u cjclosti za svr na. o po.'iljke. koje stizu nri-maoc- uu
roku 1 20-2- 5 dana. L svim na-i- m paketima ukljufena
Je i carina, tako da c"e Va.M dobiti pcklon pakctc bez An imaju
ikakvog tro-к- а. Kvalitct na.-- o robo je uvijck prvorazredan.
100 L11S. NAJFINIJKG HIJKIX)0 UKASN'A. H.75
37 LBS. NAJF1NIJK MASTI "SWIFT" 11.96
Standard paketi
U cijeni je urafunata poJtarina, pakovanje, oeiguranje 1 carina
Paket br. б4
11 kg. (24 lbs.) kave
Paket br. 51-- 10
kg. kave
10 kg. rile
10 kg. ?eccra
_$2o.05 Paket br. 4G_
44 kg. kave
430.20
4% kg. rile
Paket br. 84.
3 kg. kave l'i kg. riie
.$13.05
48.45
Saljemo radia J televizlje OUUNDIC, rHILIPS. C.RACTZ,
SABA SIEMENS, BLAUPUNKT, Sivace maSine SINGER, bici-k- le
TUCK STEYIt, LEGNANO, BIANCHI, fridiidere. elektnne
Sporete, maSine za pranje. brodske motore SEAGULL, FAH-MAN- N,
BAUSCIIEB, lovaike риЛке. aparate za brijanje, itofove,
-- indjakne, najlon kiine mantile, ltd. Tralite od nas kompletan
cijenik.
Ljekoe po recepllma galjemo -- loNidno id carine
750 DINAIIA ZA $1.00
isplalujemo preko Narodne Banke u roku od 8-- 15 dana, uz pot-pun- u
garanciju. TroSak isplate za svaku doznaku J0.80 bez obzira
koliko se falje. _ ——
OVLASTENA PUTNICKA AGENCIJA ZA SVE
BRODSKE I AVIONSKE LINIJE
30% popust za emigrante do 30 juna, I poslije 15 oktobra.
Zagreb-Toront- o -- jet" $249.00 — Zagreb-Montre- al "jet" $229.00
Zagreb-Edmonto- n "jet" $319.00—Zagreb-Vancouv- er "jet" $339.00
Pravimo Kanadske pasoJe, i dozvole za posjete VaJih iz starog
kraja. Prevodi, punomoci, vjenanja preko opunomoenika.
Sve informarije dajemo besplatno I odmah i na sva Vaia pisma
odgovaramo isto- - dana.
COSULICH TRAVEL SERVICE
471 College St. — Telefon: VA. 1-6-
016 — Toronto 4, Ont. Canada
&НЗХГГГ1ГГГГГГГГГГГГГГГГГ11-ГГЕГГГГГГГГХГГТГГГГГ1Б1- .
t
Hk% fa