Nase Novine, January 17, 1985

              z&iTrlmljivosti
'SmmsmmsismmmMmMMmmmMmsmmsm33smmsmMmmmmsmmm
VODORAVNO 17. Udruzenje ratara koje se pona
jmanje bavi zemljoradnjom, 18. Dvije ill vise azdaa, 19.
Bojanov mladi brat, 21. Imo TV Kupera, 22. 1 tako ovu
Radomira, 23. Jos uvijek nepunoljetan juhilej, 24. Moze
bit l vezivno, zivcano, masnu, kostano, misicno , 26. Ma
kedonce kojegToza nije vodio u Francusku, 28. Pnmorati
koga da ude d nedati mu da izade). 29. Itahjan EXiho Kar
lo koji че bavi istonjom umjetnosti i uzgred kntikuje li
kovnjake, 30. Jcdna od gradina na Sicibp, 32. Frati hca
(ill osobe), 33. Osji'tljiv dio glave (moje l tvojel, 34. Ok
rnjeni cup, 35. Nota be osnove, 36. Osjecanim sa stalnim
mjestom boravista udaljerum 10 km od centra grada, 38.
Privredni objekat u kojem beru kajmak. 39. Suprotno od
nemovina, 40. Mill i dragi Mu.Mafa, 13. Nekadasnp dru
gohga.s u SB. 44. Ova lmenica nema nikakve slicnosti
glagolom sorati se scm Mo je njegnv prvi dm, 46. Zidoob
logarstvo 47. Treci l drugi od ukupno pft, 48. Stan Oru
ijci ga vase Tiflis, 19. Litmka korisnost, 50. Ne mi
vec . 51. Kad lb dosta im.i Mruja slabo stima, 52. Moc
l)iti l In glaa ih samo s cot in para nogu, 53. Vrsta [нч
Anna kwjeg mi imislili enigmati, 51. i.stosto i drobiti
mljeti. smrviti l --.1 55. Oh s TVZOH 56. Oroscic
егЗЈ" 2Ж£
R?
У 1
F
WT Ш
iVA
RE
B3
3
laca а&шЛ
Сб
"1
Uzrocnik gripe, koja odnedavna
obara s nogu masu Evropljana, u
Munchenu je identificiran kao
"daleki potomak" virusa A, otkri-veno- g
prije dva decenija. Onaj je
dobio naziv "hongkonSki". Potkraj
Sezdesetih godina "Hong Kong" je
u svijetu odnio milijun ljudskih ii-vot- a. u
Prvi "potomak" "hongkon-Skoga- "
bio je "filipinski", jer je
(1982) identificiran na Filipina-ma- .
"Filipinskim" je nazvan i virus
sadaSnje epidemije. Ipak, slika je
bolesti sada neusporedivo blaia
nego od "hongkonSke" i prve gripe
"filipinke".
U vezi s identifikacijom uzroc-nik- a
u Munchenu, tamoSnji epide-miolo- zi
odmah su upozorili: kao
svaki virus, uzrocnik se gripe
mnozi unutar zive celije organi-zma- .
Nezgodan je neprijatelj po
torn sto se neprestano prilagodu-je- ,
mijenja, pa izazove uvijek
drukciju sliku bolesti.
Da bi mu se doskocilo cijeplje-njem- , i
nuzno je uvijek drukcije, tj.
virusu prilagodeno cjepivo. Ali
zasto lijecnici uvijek ponavljaju
da se gripa ne moie "prehodati"?
Zato Sto protiv virusa nema izrav-no-g
lijeka. Zato sto nam jedino
preostaje. da organizam poste-dim- o
i jacamo.
Virus gripe tipa C zarazno je
beznacajan. Tip B izaziva spora-diCn- a
oboljenja, a tip A pojavljuje
se epidemijski. Zato se jos od kar-nevalsk- ih dana cuje ono zaborav-ljeno- :
"Pocinak i vitamin C".
,525E5ESE5H52SE5ESH5H5E525Z5ZS2SZ52525E5"£
USPRAVNO 1. I)ue predstavnistvo, krace za
stupstvo, 2. Voi, all dok ima struje, 3. Posredmci ill su
dije. 4. Umonti pa , 5. Pnjedoban, 6. Aranna sestnca,
7. Djed koji jos raste, 8. Americka astro-uprava- , 9. Tamo
Kdjejeobienotoplijetlat ), 10. Ljekar koji prenaAa bolest
11. Gradena cupnja, 12. Sicusne rucke, 13. I ranihst jo
07hjedenik, 14. Med kojeg nisu lzvrcali (mn i. 15. Sjetimo
se kosarkasa, zvah su ga Sasa, 16. Papino Iukno, 19. Ut
vara (se), 20 Malo oderati (krzna), 21. Draga Gordana,
22. Suzene tracnice, 25. 1Г pjevac Slavica, il' glumac De
Ion, 26. Kradom gonti, 27. Brzoskolci, 29. Dan oko osmog
sata, 30. Inicijali naseg sahiste spanskog zeta, 31. Da
nc, 33. Isto kao po 39 vodoravno, samo malo krace 31.
Prva petnaestinaabecede iliazbuke, 36. Talasasto konto
37. Ekstrgovacsalom, 38. KKK, 40. Nase najece fihn.ko
bonliste, 41. Tanasije Torkvatov rodak. 42. I,ada koja
propusta vodu, 43. (R)acun, 45. Nazn 46 Mladi, ljuti,
vlaAicki. trapist edamer . 47. Omladinsko radno tijulo
(nesluJbena skracenica). 49. Kratk.i ulica
чгутавгтаартшиу! 1дгатвјК5КЕигаж.жиитздм№
ГУТ
H а e
т
AMERIKANAC I DROGA
Vrijednost ilegalne prodaje
narkotika u SAD u 1984. godini
najverojatnije iznosi vise od
preko 110 milijardi dolara, a od
1978. godine taj mracni biznis se
godiSnje povecava za oko mili-jard- u dolara. Kako javlja Reuter,
izvjeStaju Komiteta za kontrolu
prometa narkotika, pripremlje-no- m
za Kongres, kaie se da narko-manij- a
postaje najvazniji zdrav-stve- ni problem SAD.
Procjenjuje se da se vise od 20
milijuna Amerikanaca redovito
koristi marihuanom, osam od 20
milijuna se smatra ovisnima o ko-kain- u, oko pola milijuna je "na"
heroinu, milijun ljudi upotreb-ljav- a
halucinogene i priblizno
Sest milijuna osoba razlicite vrste
lijekova s narkoticnim djelova-njem- .
Komitet traii od Kongresa da
SAD, u borbi protiv uzivanja dro-g- a,
a osobito njezinih krijumcara
prodavaca, suraduju s Meksi-ko- m,
Peruom, Bolivijom, Kolum-bijo- m,
Jamajkom, Tajlandom,
Burmom i Pakistanom, zemljama
odakle na americko trziste stiie
ve6ina droga.
SMANJENA SMRTNOST
DJECE
Kubansko Ministarstvo za
zdravstvo saopdilo je da je Kuba
uspjela smanjiti stopu smrtnosti
novorodencadi na 15 promila,
time se ta zemlja uvrstala medu
15 zemalja u svijetu s najnizom
stopom smrtnosti djece.
Prema statistickim podacima,
1983. godine stopa smrtnosti novo-rodencadi
na Kubi je bila 15,8
promila, a cilj je zdravstvenih or-ga- na
da tu stopu smanje na manje
od 10 promila iducih godina.
1 Sl,iisa Dordu-- i
шflKS.1
та
Madarski lijecnici poceli su pri-menjiv- ati
novu metodu operira-nj- a
kamenaca u bubregu cija je
najveca prednost sto skracuje i ki-rurs- ki
zahvat i oporavak pacijen-ta- .
Za razliku od dosadasnjih ope-racij- a,
kada je trebalo napraviti
rez od 25 do 30 centimetara, sada
je dovoljan rez od jednog centime-tra- .
Kamen se vidi pomocu speci-jalni- h
instrumenata, a u slutaju
da je veci od centimetra, prvo se
razbija u samom bubregu, a zatim
vadi. Kretanje instrumenata kon-trolir- a
specijalni uredaj s ren-dgenski- m
zracima.
Takva operacija traje najvise 20
minuta, a pacijentu su za opora-vak,
umjesto dosadasnja cetiri do
sest tjedana, dovoljna dva tjedna.
Novu metodu je usavrsio dr Csaba
Toth, glavni kirurg bolnice u Sen-tes- u.
JAPANCI I SMINKA
Mladi japanski ljepojani danas
provode oko 30 minuta4 svakog ju-tr- a
pred ogledalom. To vrijeme ne
posvecuju tradicionalnim mu-ski- m
aktivnostima kao sto su bri-janj- e
ili cesljanje. Tih pola sata
— prema preporukama novog li-de- ra
japanske muske kozmetike
— suvremeni muskarci prema-zuj- u
lice puderima i kremama, a
tu novu uzbudljivu aktivnost za-vrSav- aju
— premazivanjem us-nic- a
"mu£kim" ruzem.
Covjek koji je izmislio tu novu
modu vlasnik je i predsjednik ve-lik- e
japanske kozmeticke tvrtke
"Kose" Reidziro Kobaja§i. On je
zakljucio da njegova tvrtka nece
zaraditi dovoljno novca ako uljep-§av- a
samo polovicu stanovniStva.
Zato je pripremio niz kozmetickih
preparata za muSkarce i ulozio
mnogo novca u gromoglasnu pro-pagand- nu
kampanju.
Najljepsa Afrikanka kao manekenka
u Parizu
Najprije je Hadija Adam (24)
proglasena najljepsom Kenijkom.
Ubrzo joj je u Londonu pripala ti-tu- la
"Miss Africa". Zatim je, zi-mu- s,
u Parizu koracala dvoran-sko- m
pistom, kao "crni dragulj"
medu manekenama modnoga
kreatora Yves Saint-Laurent- a.
Potkraj februara, u Nairobiju ju
je "njezina" reklamna agentura
tuzila sudu "zbog krSenja ugovor-ni- h
obaveza". Na to je "Miss Afri-ke- "
otkrila javnosti "namjestalj-ke- "
prilikom biranja "kraljica lje-pote- ",
sjaj i bijedu manekena i fo-tomod-ela.
Posredni6ka agencija najprije
je Hadiju Adam "progurala" do ti-tu- le
"miss". Zatim joj je naturila
ugovor prema kojem je "kraljici
ljepote" oduzimala polovinu pri-hod- a
sto ga "duguje agenciji", tj.
ostvarenog poziranjem ili nose-nje- m
odjevnih modela. S tim u
vezi "najljepsa Kenijka" se i po-sluzi- la
izrazom "manekensko rob-lje- ".
U vrijeme dok se u Najrobiju su-dil- o
Hadiji Adam, u Parizu je (21.
februara) osnovan novi zapadnoe-vropsk- i
sindikat manekena. Orga-niziral- o
se 60 profesionalaca, ve-cino- m
zena. Svrha je sindikata da
izbori dosljednu primjenu svih
propisa iz radnog zakonodavstva.
Poslodavce i poslovne posrednike
zeli primorati da ispunjavaju oba-vez- e
iz radnih ugovora.
Javna je tajna da manekenama
u Parizu nije zajamfena visina ho-nora- ra
ili place, niti trajanje rad-nog
vremena na probama ili jav-ni- m
nastupima. Reklamne i po-srednic- ke
agenture namecu im iz-rabljiva- 6ki danak pod nazivom
"postotka". Osim toga prisvajaju
dohodak od filmova i fotosa s mod-ni- h
revija, gurajuci manekene u
poziciju zrtve.
Samo u Parizu radi oko 3000 ma-nekena.
Vecinom su stranog
drzavljanstva (cak 80 posto). Zna
se da manekenska karijera vedine
traje do 30. godine zivota. Zato je
prvih 60 sada zbilo redove.
najve£i robot
na svijetu
Japanska kompanija "Fidiicu-Fanuk- ",
jedan od najznaiajnijih
svjetskih proizvodada robota,
predstavila je javnosti najveceg
robota na svijetu, visokog pet me-tar- a
i teSkog 25 tona.
"Fanuk-Man- " je, unatoc gole-mo- m
stasu, vrlo okretan, a to mu
osigurava 16 rotacionih osi, po
Sest u svakoj ruci i cetiri u trupu.
Dosadasnji roboti obicno su imali
po sedam rotacionih osi.
Divovski robot je konstruiran
specijalno za medunarodnu izlo-ib- u
znanosti, koja ce biti otvorena
u Cukubi, u blizini Tokija. "Fanu-k-
Man" je tako programiran da
moze sam napraviti svog minija-turno- g
brata blizanca, visokog dva
centimetra, moze podi6i teret od
200 kilograma, posluiiti caj i po-kup- iti
mrvice sa stola.
SVJETSKA ENCIKLOPEDIJA
ICAZALITA
Organizacija UN za obrazova-nje- ,
nauku i kulturu (UNESCO)
objavit ce 1989. godine svjetsku
enciklopediju suvremenogkazali-sta- .
Urednik edicije za Spanjolsko i
latinskoamericko podrucje je
meksicki dramski pisac Carlos So-larzan- o,
za Evropu i Sjevernu
Ameriku Francuz Pierre Laville,
a Indijac Ebrahim Alkazi za Aziju
i Oceaniju. Osim njih, u projektsu
ukljuceni i strudnjaci s podrucja
arhitekture, kazaliSta i plesa. En-cikloped- ija
ce biti objavljena na
spanjolskom, francuskom i engle-sko- m
jeziku.
ZABRANJENI LIJEKOVI
Ministarstvo zdravlja u Spanjol-sko- j
od 1. marta zabranilo je 255
lijekova, a za joS 455 je odlucilo
da se izmijene prije nego Sto se
puste u prodaju.
Ministarstvo zdravlja vec od
1983. godine vodi akciju ciji je cilj
da se izbace lijekovi i supstancije
koji kombinirani mogu imati ne-poielj- ne
posljedice za zdravlje.
Zbog toga su, u prvoj fazi akcije,
iz prodaje povuceni lijekovi koji
sadrze amfetamine (lijekovi za
umirenje) anorganski arsen, stri-hi- n
i sliCno. Poslije toga je zabra-njen- a
upotreba 123 lijeka koji
sadrze fenilbutazon i oksifenibu-tazo- n
a koriste se u Нјебепји reu-matsk- ih
oboljenja.
Na najnovijoj listi zabranjenih
lijekova sada su antibiotici i neki
lijekovi u ciji sastav oni pripada-ju- ,
osobito kombinacije antibio-tik- a
s analgeticima (sredstva za
umirenje), analepticima (lijekovi
za poboljSanje disanja i rada
srca), antihistaminicima (sred-stva
za lijecenje alergije) i gamal-globulinim- a.
Dosad je ovom akcijom u Spa-njolsk- oj
zabranjeno vise od 550 li-jekova.
CJEPIVO PROTIV
MALARIJE I AMEBA
Indijski znanstvenici uspjeli su
proizvesti cjepivo protiv malarije
i ameba, dviju najrasprostranje-niji- h
bolesti u tropskim podruCji-ma- ,
od kojih godiSnje umire oko
30 milijuna ljudi, uglavnom u zem-ljama
u razvoju. Profesor Ahmed
Suhail sa SveuCiliSta u Aligarhu,
koji je rukovodio istrazivanjima,
izjavio je da je cjepivo protiv ma-larije
vec ispitano i pripremljeno
za serijsku proizvodnju, ali se
ceka patentiranje. Cjepivo protiv
malarije trebalo bi pomodi oso-bito
u sprecavanju epidemija u
Indiji i u nekim africkim zemlja-ma,
gdje se posljednjih godina po-jav- io malari6ni parazit Plasmo-dium
felciparum, otporan na do-sad
koriStene lijekove protiv ma-larije.
Cjepivo protiv ameba dosad se
ispitivalo samo na zivotinjama.
Posljednja ispitivanja na majmu-nim- a
pokazala su da je cjepivo sto
posto efikasno. Ispitivanja na lju-dim- a
poCet 6e tek kad se na maj-muni- ma potvrdi da ne izazivaju
nikakve negativne posljedice.
IZGUBLJENA NOVINARKA
Ameridka novinarka Adelle Co-nove- r, sudionica zanimljive eks-pedici- je
na jugu Venezuele, koja
se izgubila u amazonskoj dzungli
dok je slikala cvijede, pronadena
je kada je od silnog dozivanja u
pomoc izgubila glas. Prije nego
Sto se to dogodilo, novinarka je
snimila svoj poziv u pomoc na
vrpcu i popela se na drvo kako bi
se zaStitila od zmija. Sada se opo-ravlj- a
od promuklosti.