Nase Novine, October 19, 1983

              Da Jurko Krizanic nije utradao u
Rusiji, bill bi dotukii Varazdinu
Hi spall Ri'mu.
Miroslav Kriez3
Itnai Krizanic - pisac, poHticar, historic-al-.
'ftloiog, ffiiozof, ekonlmisi muzicki
teoreticar nije za iivota gotovo nSsla od
svojsh rukopisa uspio objaviti, a poginuo
e prije 300 godina, upravo u trenutku ka-da'- su
se neks od njegovih slobodarskih
tfeznji pocete ostvarivati
Slip ' ' l i " ' I # iiir
&w@! Чж--f 1&&ж- - Л SfiwBi
Skuiptura Зигја Krizanica, rad kipara Vanje Radaus?.
li п g
u
I v
i
Jurju Krizanicu javila oq simbolicnom antic; pacijom rr.asa
problema duhovnc i materijalnt dvije stotme
godina posiijc l: kontinuitctu init kompenente
vatskog kulturno-poUticko- g problema I pcslo-- i 1: u r.asoj histcriji
l:co ]e proslo svijetom ka.o simt-o- i .i.vatstva, lo ie ovai me-nioz- ni dominikanac koii je 15 podina jn .jvo nrocamio u Gibiviji
pod Ijagom da je Lai in a koji ie u Нппц pao u nfimiiosi pod
surnrijom da je fcere'ak. ;-aven-ofil
koii se. pnkianja sizmi. .
ie o vejikom hrvar,sr;o!T: ..'.sl-f.;- u i iziOiiaru, koji y.
no p:i)i: 300 godina pogiiVaO po'j ::.u}.or,'i 2-г-
- kao voji.iK o
poljskoj vo;sci, pisao Mirosiav Krliti палЧ-aju- o hrvatskim
uon Quijotorn kO'i sjedi poo polorr1;''"'' kniima svcie svesia-ven;k- o
.';otreniacc i zir: u .sitr.rsku тлпи- -
Dcista iSLina ;-,a-da
jilicara, ekonornis;.iH sisioricara, filoic.ga, li'uicoa i rnjicjsog
reUcara - veiuie i epitei triCne licnosii prominertni
eru .'
st.o
3ve hr- -
toe
-- гул
jo p: po- -
iu in : .vj aa-..ii:iash- e к01Ш;по-г"-лг;)г;зп- е pouticko
i druyo sp'.raiiaje njegova doba. orifnal." ekonomsk; inishiai : v.'joar
ga
naravi.
koje
Take
voino
.)'. ".S.J. (I
jca,
too- - Jer taj
10 7Л '5VOJC ic;',c, u:u "Л „T'Otr. gotovo ПЈЗ sj;:. !'. ..:pi:V: uipi. осј"Л"!14 i,
,iO 1-"П-
".0
'.i'j.ii!Cu
.%..%. .--
.l' ilb. „' )'.'У;..., ,[1 l.'f':..
;a-.i- c n;:4s'.iVii. diclft 'kfi
a.. i;bra4;.. r:odu Majlis оои.и. ...'..лчп' e nir... ""'
a n.i s-cobp.-i-vain'.
..]';;;?' пјгн v.-"".4- d., dicl.t i iv-.'- '
cr. ''i оојг-ауапч- ' 300. oij!ier.n'=;e Kriv.;'!-'.- : лггшгМ b crp. ..:??
.vVZ1.' pn.god.i da oipO'Irii; irdavdnjd nj-r.- h
; 4-oo-u
r-bijetm-ec oranizin
i djoii) tog naseg ".!ik.'.:na
-- .
—
'
. 1
t,
4:ji
- Tek u najr.ovijfi vnjenie otknvu se pravr. bog&tstvo mis!)
i sve dimenzije stvaralackog djela Juris Krizanica. jednog od naj-napredni- jih
ljudi '7. stoljeca, rij-.k- o take svestrano obrazovane
liCnosri lai.o je bio svecenik. pojavio зе na podmeju drustvonih
zoanoi-t-i ekonomike poiitjko, cak u eiemsntima voinc сЈокчлпг,
lingibtike i pokuso nspf,aviti sponu (kul'.urau, politicks, v:er-?'-:- u
IstOv-Zape- d, kaze akademik prof. r Andre Mohorovicic,
pciprcd'-.c'ni- k J'ZU i predsjedr;k Organizncijskog odbora
zrur.N'cnog skupa.
ШЉтехо&гА simpo?jj
Ma lorr, ili'upu. koji cc so ..uriai: ui i do 4. rujna u Zagrebu.
sudjelovgr e znacHtvemci ie i! zcsnalja kop ce procitaci i sasiu
sati 66 r;n'e rata sto obraduju najraziiciLiie aspoKte Krizaniccva
zi vota i djr'Ja: povi.osne.gospodarske. druStvne, fnozofske, hngvi-sliok- e, t'joioske. crkvsne. giazbem-teorijsk- e, geografsko. Dobic ce-m- o tako priioge koji ce dalje osvijetliti sreainu i vrijeme u kojemu
je Krizanic ujelovao i njegov zivotni put, koji )e jos pun nepozna-nica-.
Roden ,e a Obrhu u Hrvatskoj, ne лп?. go da li 15i7. lli 18IS.
goainc. Cinmaziju je polazio xoq isusovaca u Ljubljani (u neiciiTi
izvorinia sc unijssto Ljubljane spominje iagrebj, filo.ofiju m agi-st:
irao u Grazu a teoiogiju u Boi&fjrn i rtimu, g.lje stupa a Coi-iegui-
Ti Gacum [Grcki zavcdjgdje uci grcki iezlk i teolcsku kon-troveraj-u.
N'aiine vec tada Kni-ani- C S3 usmjerava ka crkvenon
sjedinjonju Slavena, odnosno iric-)-i crkvene unijc kao duhovno
i kultumog siave.niikog jadmstva. Hz tc se veze i njegova i'e;
siavcnstva kao jezicne etnicke cje'ine i p;i come teziste otcvci-rivanj- a tin dviju ideja - siavsnstva i crKvene unije - prenosi
na Rusiju kao jedinu slavensku drzavu koja je uspjela sacuvati
svoju slobodu i imati vladara slavenskog porijekia. Tim interesi-ra- a Krizauic pridruzuje i politicke osnove o tome kakc da ruski
car oslobodi porobljene Slavene od Turaka. Svoju misionarsku
namjeru Krizanic izlaie 1641.godine u Promernoriji upucenoi Va-tikan-u-.
zeii otici na dvor ruskog cara ondje svojim uslagama
zadobili njegovu nakionost, potaknuti ga na prosvjecivanie zern-]j- e
i nagovoriti ga na rat protiv Turaka i privoljeti ga na rad oko
crkvenog sjedinjenja s Rimom.
Nakon nakoiiko godina provedsnih u domovini kao zupnik
u Nedeliscu i Varazdinu (za to vrijeme je bio imenovan i zagre-backi- m
kanonikom), llrizanic 1646. godine prvi put odlazi u Mo-skv- u
gdje moskovskim vlastima podastire predstavku o potrebi
ispravljanja ruskng jezfe. Put ga potom odvodi u Rim gdje se
bavi i glazbenom teorijom. Tamo objavljuje Glazbene tvrdnje
(Asserta musicalia) 1656. godine, jedino djelo koje je za zivota ti-s.k-ao
kao zasebnu knjigu.
U carskoj syzbs
0 Moskvu -- j сагзки sluzbu napokon stupa 1659. godino pred-stavljaju- ci se kriptonimom Juraj BiliS Sorbenin i prikrivajuci svoj
svecenicki poziv. Cam Alekseju Mihailovicu se nudi kao sluzbeni
historiograf, carski knjiznicar, pisac ruske povijesti, priredivac
novog prijevoda BibJije i izdavac slovenske gramatike i leksiko-n- a
Od svih ponuda prihvacena je ova posljednja i Krizanic po-cin- je pisati raspravu o reformi ruske cirilice.
Nije prosla ni godina dana, a Krizanic ]e ZDOg jedne svoje
glupe rijeci - kako je sam kazao - prognan u Sibir, u Tobolsk
gdje je prozivio punih 15 godina i dalje primajuci placu. Ondje
dovrsava rad na pravopisu i gramatici i pi§e svoje glavno djelo
Razgowori ob wladatelystwu (jos poznato pod imenom Politi-ka- ).
To je zapravo trilogija ekonomike, vojne vjestine i politike
i u njemu se Krizanic teorijski i prakticki zalaze da Rusija po-sta- ne ekonomski, vojno i politicki mocnom i kulturno uzdignu-to-m
i da pomogne izbavljenju potlacenih slavenskih naroda. To
i njegova druga djela (koja nisu na latinskom) pisana su, kako
je to Krizanic nazvao, opceslavenskim jezikom.
Mladi car Fedor Aleksejevic je 1676. godine pomilovao Kriza-nic- a
pa on napusta Rusiju i iz nerazjasnjivih razloga u Vilniusu
stupa u domimkanski red uzevgi ime fra Augustin. Prema odluci
generala svoga reda nije smic nikamo otici, ali se iz jedne pouz-dan- e
obavijesti saznaje da 1883. godine s vojskom Jana Sobjeskog
dolazi pod Bee koji su tada Turci opsjedali i ondje pogiba 12
rujna
a pog
- Upravo iz tako apsurdnog zavrsetka Krizaniceva zivota
mogla bi se objasniti tragicnost s kojom mnogi karakteriziraju
njegov zivot U trenutku kada, realno prosudujuci politicku situ-acij- u svoga vremena i ocjenjujuci da visestoljetna turska vlada-vin- a m Balkanu dozivljava krizu i da je sada glavni cimbenik
duarjeRsuasviajanju trtezvb.a issvtoocjenoggrapnitiacnejasirRitiuspijrae, mnaastojujgeuc,i uavjneeritpi rceamraa sjeveru, istoku iii zapaduc - sto je povijest kasnije pokazala toc-no- m procjenom, svim zarom se zalazuci da Rusija u sukobu s Turskom donese napokon slobodu i balkanskim Slavenima, dakle
kada se sve to zapravo pocelo ostvarivati, u toj za Tursku sud-bonosn-oj
bitki pod Becom, Ki'izanic - pogiba Zavrsava svoj bo-ga- ti intelektualni zivot ostavljajuci sve svoje manje-vis- e pravilno
postavljene teorije i ideje koje su bile toliko daleko od utopije --
u rukopisima. I ne samo to. Jos dugo poslije smrti njegova djela
ostaju nepoznatima, dok sd drugi oko njega stjecu slavu, a tek
se u posljednje vrijeme korigira i sama njegova historiograf ija.
pa na primjer Lev Nikitic Puskarjov (koji ce takoder prisustvo-vat- i simpoziju u Zagrebu) opovrgava da sada kod mnogih slavista
netocno shvacanje da je Krizanic bio zapravo vatikanski emisar
u Rusiji, kaze tajnik Odbora za izdavanje sabranih Krizanicevih
djela prof. Miroslav Kurelac.
Nepristupacnl arhivi
Ф Do sada je vec odrzano nekoliko znanstvenih skupova o Krizanicu, posljednji 1979. godine kada se obiljezavaia obljetnica
njegova rodenja. U kojemu smislu 5e se predstojeci Akademijin
simpozij razlikovati od prethodnih?
September 14, 1983, NASE NOVINE -1- 1
- Spomenuti skup prije cetiri godine bio je usko nacionalni
i manifestacionog karaktera Godinu dana prije bio je potpisan
protokol o znanstvenoj suradnji Akademije nauka SSSR-- a i JA-Z-U,
sto je za nas rad na proucavanju Krizanica od presudne vaz-nos- ti. Naime, njegova djela su se najprije cuvala u arhivima car-sk- e
Rusije, a sada u Centralnom drzavnom arhivu drevnih akata
u Moskvi i Arhivu nauka SSSR-- a u Lenjingradu, a to nam ie do
sada bilo zapravo nedostupno. Za djela o Krizanicu na nasem
jeziku nasi su se struenjaci siuzili (i tp fragmencarno) ruskim
izdanjima (prvo objavljeno u Rusiji tek 1860. godine, a posljednje
kriticko su objaviii Zelenjin i Goldberg 1965. godine). Nakon pot-pisivan- ja protokola i susretljivoscu Glavne uprave arhiva pri Sa-vje-tu
ministara SSSR-- a poceli su pristizati mikrofilmovi original-no- g rukopisa Krizaniceva kapitalnog djela Razgovora o vlada-leljstv- u. pa mikrofilmovi i drugih Krizanicevih autografa Sve to
i istrazivanja kojima su se u meduvremenu bavili struenjaci (sla-vis- ti
i krizanicolozi iz drugih zemalja) omogucit ce da se na ovom
medunarodnom skupu ponovo osvijetle, zapravo iznesu i verifi-ciraj- u svi izvori (do sada zatvoreni) o Krizanicevu zivotno-radno- m putu od rodnog Obrha do Beca gdje je poginuo i da se
dadu suvremena znanstvena turnacenja njegovih ideja, kaze aka-demi- k Andre Mohorovicic.
© Hoce li se time opovrgnuti ocjena Krizanica kao fantasta,
utopista i panslavista, kako su mnogi do sada tumacili njegove
ideje?
- Osnovna Krizaniceva ideja je bila da Slaveni cine jednu
etnickn obitelj koja se dijeiom naiazi pod turskom silom, dijelom
pod njemackom vlaScu, a dijelom pod grckim utjecajem. Uza sve
to on nije bio panslavist, ako pod time podrazumijevamo prista§u
poiitickog ujedinjenja svih slavenskih naroda pod vodstvom Ru-sije,
pa ga prema tome ne mozemo smatrati niti rusofilom. Dakle,
ne radi se. kako se prije smatralo, o ideji neke panslavenske nir-van- e. Krizanic je razlikovao individualnosti svih slavenskih naro-da,
a na ruskome je kralju biia duznost, prema njegovu mi§ljenju,
da pomogne oslobadanju ostalih slavenskih naroda i da im po-mogne
da imaju domorodne sinove na kraljevskom prijestolju,
odnosno da svaki slavenski narod ima kralja svoje krvi, kaie
prof. Miroslav Kurelac.
Звпк
Da oi Rusija obavila to svoje poslanje, morala bi, prema Kri-zanicu,
postati ekonomski, vojno i politicki jakom. U svom glav-no- m
djeiu Politicke dumi (mislij ili Politika ili Razgovori o
vladateljstvu (sve su to njegovi nazivi) on predlaze citav niz eko-nomski- h,
politickih, kulturnih, vojnih i drugih reformi koje se sve,
kako ocjenjuju struenjaci. krecu u okviru ondaSnjih merkantili-sticki- h
shvacanja. Povijest jc kasnije pokazala da su Krizaniceve
ideje nasle svoje mjefto u reformama i ekonomskoj politici Petra
Velikog 40 godina kasnije i u koncepcijama njegova ekonomskog
savjetnika I. T. Pososkova i da su oni ostvarili znatan broj tih
koncepcija. Struenjaci danas ocjenjuju (kako ce se iznijeti na sku-pu)
da je Krizanic dosao u Rusiju suvise rano, kada njegove pri-jedlo- ge nisu raumieli, ah da je posrednim putem, preko njegovih
rukopisa i prepricavanja ideja iz Politike (koje nitko kasnije u
svojim radovima i ne spominje) doslo do sirenja i primjene Kri-zanicevih
ideja
© Osim tog Krizaniceva kapitalnog djela (koje prireduje za
izdanje fir Ivan Goiub, struenjak za to podru6je koji je istrazivao
autografni kodeks u Centralnom drzavnom arhivu u Moskvi),
JAZU ce objaviti vec ove jeseni prvu knjigu sabranih Krizanice-vih
djela.: Objasnjenje vivodno o pisme slovenskom, malu gra-mati- ku
koju je napisao u Sib5ru. Da li i tu treba raskrstiti sa
shvacanjem da se radi o gramatici jednog opcejugoslavenskog
knjizevnog iezika?
- Ta Krizaniceva Mala gramatika (koju je za izdanje na
hrvatskom jeziku uz transkripciju teksta i komentar priredio
.ukademik Josip Hamm) medu ruskim znanstvenicima (kako se
istice u jednom referatu na predstojecem znanstvenom skupu)
smatra se spomenikom historije ruskog jezika Medutim, Kriza-nic
nije htio stvoriti nov, panslavenski jezik, vec napraviti rjecnik
sporazumijevanja medu Slavenima Kao temelj je uzeo ruski, polj-sk- i,
bugarski i hrvatski (ikavski i ijekavski govor). Smatrao je da
je staroslavenski isto sto i ruski, jer je primio najmanje tudica,
a da je u Hrvatskoj govor oko Ozlja i Ribnika naji£o sreuvao
taj staroslavenski timbar. Tako je na primjer, rijec ostrog, koja
znaci grad, tTdau. staroslavenska rijec, a (u c:io vrijeme) upo-trebliav- ala
se oko Kupe i Ozlja. kaze prof. Miroslav Kurelac.
© Na Krizaniievo uvjerenje da je podjela Slavena na kato-- like i pravoslavne kobha veze se i njegov ekumenizam. Da li tu
njegovu ideju danasnji isirazivaci sagledavaju u §irem kontek-stu- ?
- Da Tu ]i Krizanic bio vrlo sirokih, da ne kazemo daleko-vidm- h pogleda, jer je i sam izjavljivao: Ja nisam toliko Latin da
ne bill primio pricest iz ruku pravoslavnog svecenika On nije
bio za stvaranje neke crkvene unije, vec za vjersko jedinstvo Is-to-ka
i Zapada koje se temlji na povijesno-kulturno- ni aspektu. Ni-je
smatra.o svojom misijom apostoliziranje Rusije, vec kulturno
djelovanje, uvjeren da su katolicizam i pravoslavlje jedna vjera,
a da je raskol nastao iz nerazumijevanja, kaiu akademik Andre
Mohorovicic i prof. Miroslav Kurelac.
Zapravo u tim sirokim pogledima ne samo o pitanjima jedin-stv- a b-itiJutvrrejaebjraeKibriistzuiarnhaiducnmjeai nnocjerkgiaouvvoas,kvdieajecdluoi ssmhvdoaogcsuatonsjjaeansddtavrnuoSamstvaslmjukdaostjrekaeuti,osvsaoojbotoej "
ce potvrditi i predstojeci znanstveni simpozij, pretecom deklara-cij- a o pravima covjeka
Sineva Pasini