Jedinstvo, November 21, 1961

              IIP :џ
II
r
lilati aval&g ttlerU pctka
Godilnja
Kanadn ilohra,
osfole zemlje doTara
'mgF~ Wtffij Adrcsa:
Queen
2-- V,
Street Wed
TeJefon KM 3-16-
12
VOL. No. (1179) TORONTO. TUESDAY, NOVEMBER 21, 1961 PER COPY
СЕШОША в томити
Dragi prijatclji:
Kao sto vam je dobro poznato, dojducu
subotu (25. novembra) mi Torontu pro-slavlja- mo
30-godisnji- cu izlazcuja nase nap-rcd- nc
radnicke stampc. Navrsenje 30 godt-n- a
izlazenja nase stampc je znacajan do-gad- jaj
bilo bi lijepo ako bisino se svi mi
koji citamo "Jedinstvo" nasli ovoj pros-la- vi
i time pridonijeli njezinu uspjehu.
Ova priredba ce sc odrzati Madjarskoj
350 Dundas Street West; pocetak
G:30 uveccr; ulaznina dolara po osobi,
poslije veccre dolar.
U oglasima koji ranije objavljeni re-c- eno
je da biti dobra vecera, dobra mu-zik- a
pies, dosta zabave i veselja. Mi pak
cininio apel na vasu radnicku svijest, tj. da
proslavi prisustvujete zato sto shvacatc u-lo- gu
i vaznost radnicke stampe, sto zelite
da ona nastavi izlazenjcni, da stckne sto vi-se
novih citaoca, siritclja i pomagaca, zato
sto zelite da se prosire radnicke ideje mira
i napredka.
Mnogi od vas, mozda vecina, citate ra-dnicku
stampu svih ovih trideset godina i
poznato vam je kako ona opstoji, s kakvim
se polcskocama suocava i nije vas potreb-n- o
posebno uvjeravati vaznosl ovc prired-be- .
Ali ona.ne inoze uspjeti ako svi dopri-nesem- o.
Kad proslavljamo svoj rad i svoje
postignuce moramo bili prvi.
Od nas, kao naprednih ljudi, danas
trazi da sc energicno suprostavljamo sila-mareakc- ijc
koje svijet guraju rat i pro-pa- st
Mi ccmo tome najvise pridonijeli sire-nje- m
svoje slampe, koja sluzi idealima mi-ra
napredka. Koristimo ovu priliku da vas
pozovemo da nam pomognete toku idu-ci- h
nckoliko nijeseci naci novih prctpla-t- a
Torontu. To poslignuce ce biti nnjlje-ps- i
doprinos proslayi 30-godisnj-ice
nase
stampe.
Mi Torontu smo masovno raspacali ju-bilar- no
izdanje "Jedinstva" ima dokaza
da je dobro primljeno; slotine njih to-me
izdanju nasli dokaza da im zelimo do-bro
da nastojimo ostvariti ono sto vjeru-jem- o
i propovjedamo. Nasa priredba do-lazec- u
subotu treba bili isto tako uspjesna
i da doprinese nasem zblizcnju svim na-sil- ii
dobrim radnim ljudima Torontu. Uci-nim- o
je uspjesnom! Nadjimo se tamo svi i
recimo svima drugima da dodju.
Odbor prosirenje radnicke
stampc Torontu
P.S. Ovom priredbom mi cemo obiljezili i
iiacionalni praznik nasih naroda Ju-goslav- iji
— Dan Republike.
Veliki uspjeli koncerta KJU Vancauveru
Javljaju iz Vancouvcra da je u nedjelju 12.
novembra odrzan prvi koncert Kanadskog juznoslaven-sko- g udruzenja. Koncert je bio veoma uspjesan. Gotoyo
program (24 od tacaka) izvele kulturno-umjet-nick- e
grupe Udruzenja. Posjet je bio izvanredno dobar.
Opsirniji izvjestaj u iducem brojux
U Brazilu formiran Front nacionalnog oslobodjenja
U brazilskom gradu Goia-ni- a
odrzan je sastanak pred-stavnik- a
raznih IjeviSarskih
politi5kih grupa, sindikatn,
studenata itd Na sastanku
je zakljufeno da se bsnujp
brazileki Front narodnog os-lobodjenja.
Usvojena je pro-gramats- ka
deklaracija iza-bra- no
privremeno vodstvo.
Do sastanka je dolo na
inicijativu guverncra driavc
Rio Grande Sul i guver-ncra
dr2ave Goias, koji su
se suprostavili desninrskim
puistima poslije Kvadroso-v-e
ostavke i time pridonijeli
da jc Goulart dosao za pre-dsjednik- a.
i
prdpJala:
G
7 ' i
179
Toronto Ontario
XIII. 85 PRICE 8c
—
u
u
i
na
u
hali, u
2
1
su
ce
za
i
u
ne
se
u
i
u
50
u
u
i
su u
i
u
sa
u
za
u
u
u
nam
eav 26 su
i
De
U deklaraciji narod se
poziva na "odlucujucu bit-ku- "
za provodjenjc agrarnc
reforme, reguliranje statusa
stranog kapitala, nacionali-zacij- u
dvaju gigantekih a
meric"kih trustova. konfiska-cij- u
bogaetava stecenih na
ilegalan na5in, nacionaliza-cij- u
depozita u stranim ban-kam- a
i vanjsku politiku ko-ja
"nece dopustiti da Brazil
bude ni kolonija Sjed. Dr2a
va ni satelit Sovjetskog Sa-veza",
ali istodobno nagla-savaju- ci
potrebu tjcsnih e-konom-skih
vcza sa socijalis--
tiSkim zemljama.
Upotreba nuklearnog
oruzja zlocin protiv
covjecanstva
PoIiti6ki komitet General- -
ne skupstine UN prihvatio
je pnjedlog rezolucije ko-jo- m
se upotreba nuklearnog
oruzja proglasava "zloci-nor- a
protiv covjecanstva i
svjetske civilizacije" i pozi-v- a
na zakljucenje medjuna-rodno- g
ugovora o zabrani
ovog oruzja.
Komitet je istovremeno u-svo- jio
i rezoluciju kojom se
africki kontinent proglaSava
"bezatomskom zonom".
Prva rezolucija, koju je
predlozilo 12 azijskih i afri-Ski- h
zemalja, pi'ihvacena je
sa GO protiv 16 glasova, uz
25 uzdrzanih. Protiv su gla-sal- e
zapadne drzave..Mcdju
njima je bila i Kanada. (Eto
ti koliki je Diefcnbakcr pro-tivni- k
nuklearnog oruzja!)
Progoni americkih
komunista
Атепбке vlasti na celu sa
ministrom pravde Robertom
Kennedyem (bratom preds- -
jednika) vrse veliki pritisak
na атепбке komunistc da
sc registriraju kao "orudje
Sovjetskog Saveza", prije- -
teci im primjenom najstro-zi- h
kazni.
Komunisticka partija je i-zj-avila
da sc ona nikad ne-c- c
pokoriti tom antidemok-ratsko- m
zakonu, usvojenom
na prijedlog zloglasnog Ma--
karana.
Naglasavajuci da nitko od
funkcionera KP no namjera-v- a
staviti svoj potpis na tu
ncistinu, list Worker pi§e da
"svaki razuman 6ovjek zna
da taj hitlerovski zakon pre
samovolju sadasnjim
prava Posebnu paZnju
kazu
na malu grupu a- -
komunista amcri6
ka vlada pokazuje svoju sla
U francuskim zatvorima
cami Alziraca
U Francuskoj se danas na-la- zi
zatvoreno vi5e od 32.000
je predsta-vnik
privremene aliirske
vladc u Kairu.
Hiljade njih na 5elu
sa svojim istaknutim
Ben Belom §trajkuju
gladju. Oni traze da im sc
status politikih izb- -
jeglica.
protiv zlostavlja-nj- a
uhapenih sa
svih strana. U jc de-monstrir- alo
1.000
i stranih
pred francuskom ambasa-do- m.
Generalna skupstina UN
je usvojila apel Francuskoj
da izadje u susret zahtjevi-m- a
A12iraca. Za
to su 02 zemlje, a 31
uzdr2ala od glasanja. Mc-dj- u
posljednjima je Kana-da.
Priblizava sc izricanjc
osudc Eichmannu
Prema iz Jeru-zalem- a,
Adolfu Ei-chmannu
ce biti izre(5ena
sredinom Kaze se
da ce osudc
oko dana.
tupljena Komunisticka par- - tiin Rmriln. an l-a-?n An
je ona istog poduprla.
Jugoslavia se zali na americki pritisak
Titov sastanak Nasserom i
Nehruom u
Na 13. preds- -
FNRJ Tito odrzao je
govor u Skoplju (prigodom
otvaranja dionice autoputa
Skoplje—Grdelice), u kome
se ekonomskih pro-blem- a
medjunarod-n- e
On se zalio na ameri6ki
pritisak na Jugoslaviju i os-ta- le
"neangazirane zemlje",
ucesnice Beogradske konfe-rencij- e,
sa ciljem da ih se
prisili na odstupanjc od nji-hov- ih
On je potvrdio ranije vi- -
jesti da su Sjedinjene Drza-v- e
odbile Jugoslaviji dati
sto ju je stavilo u
vclike potc'Skocc. Rekao jc
da vlada nece dozvoTiti da
narod l da cc pse-nicu
kupiti drugdje. Osim
toga poduzet cc se mjere
§tednje.
(Povodom Titova govora
predstavnik State Depart-ment- a
jo da ameri-бк- а
vlada "preispituje" svo-j- u
politiku prcma Jugoslavi
ji. "Preispitivanje" jc narc-di- o
predsjednik
Beogradske
neije neutralnih
Tito sc zalio na
formiranjc Evropskog trzis-t- a,
sto cc teSko ju-goslaven- sku
privredu, jer
vecina njezinih poljoprivrc-dni- h
proizvoda odlazi u tc
zemlje. ~ "
Tito se zalio na
postojanje "posebnog cko-nomsk- og
skupa" socijalistic-ki- h
zemalja (Jugo- -
bi istom pri--
i ne se suo2avala
dstavlja kojom se sa poteskocama,
narusavaju - (JemoKratsKa kazemo mi. — Ured.).
naroda". I Tito jo
Noki da ovim na-- Uosvetio niema6koi situaci- -
nadaiom
meriikih
bost.
32.000
Alziraca, izjavio
pi"va-ko- m
prizna
Protesti
dolnze
Moskvi
afrikih
drugih studenata
zatoSenih
glasale
se
i
vijestima
presuda
decembra.
6itanje trajati
tjedan
nil
sa
Kairu
novembra
jednik
dotakao
zemlje i
situacije.
stavova.
psenicu,
gladujc
izjavio
Kennedy
poslije konfere--
dr2ava).
takodjer
pogoditi
takodjer
(SEV).
slavija trcbala
padati bi
ji. Kazao je da jc "sreca §to
postoji Isto6na NjemaCka"
Kritizirao Laze.rikog
VraJ!arica
Adenauer Wasliingtonii
ZapadnonjemaCki kance-la- r
Konrad Adenauer dopu-tova- o
jc Washington da se
sa predsjednikom Kennedy
porazgovori o Bcrlinu.
Postoji bojazan da je A- -
denauer doSao sa namjerom
da odvrati Kcnnodya od pre
govora sa Sovjetskim Save-zom.
On je protiv svakog
"popuStanja". S njim sc
samo De Gaule; ostale
zapadne zemlje pokazuju
manjc-viS- e sklonost za pre-govaran- je.
Adenauer se ogradio od
pnjcdloga koje jo njegov
ambasador Kroll diskusirao
sa premijerom HruiSovim
(odrediivanje statusa zapa- -
dnog Berlina po vclikim si-lam- a,
priznavanie toga sta-tusa
po NjemaSkoj Demok-ratsk- oj
Republici.
Zapadne Njemake da nece
napasti Istocnu NjemaCku.
zatim zakliucenje mirovnog
ugovora). Kroll je zbog to-ga
javno kritiziran.
Poslije Adenauer je
izjavio da pregovora o Ber-lin- u
ne moZe prijc nego
se ukloni "berlinski zid".
koga je podigla IstoJna Njc-mack- a
da se zaititi od pro-vokaci- ja.
On je takodjer postavic
zahtjcv da se Zapadnoj Nje- -
ii'
mackoj. Osudio je naoruza-vanj- e
Zapadne NjemaJke
"atomskim oruzjem i svim
drugim". Rekao je da na
Zapadu ne misle 3ta ce biti
sutra kad se "djavo pusti s
lanca".
U Zapadnoj Njemafkoj
"provijava duh koji bi jed-no- g
dana mogao ponovo da
ugrozi svjetski mir i da do-ve- de
do katastrofe", upozo-ri- o
je Tito. Dalje je kazao:
"Xakve se Njemac!ke mi bo-jim- o
i necemo propustiti da
se protiv takve NjemaCke
borimo. Necemo nikada doz-voli- tj
da dodjemo u takvu
situaciju da ponovo moramo
da branimo svoje tlo i svoje
zivote od najezde njcma6kih
vojnika i falista."
Govoreci dalje o tamo da
se je moglo stvoriti "demo-kratsk- u
i miroljubivu Nje-табк- и"
Tito je kazao :
"Zato mi i danas smatra-m- o
da nas stav u pogledu
NjemaSkc ne moze biti dru-k2i- ji
nego sto je stav koji i--
ma
Sovjetski Savez. I ruski
narod, i narod i Sovjetskog
Saveza uop§te, prctrpjcli su
ogromnc zrtve kao i na§i
narodi, kao i narod Poljskc,
i drugi, i zato jo razumljivo
Sto su nasa glediSta na taj
problem identicna".
Tito jc takodjer govorio i
ncdavno odrzanom kongre-s- u
KPSS, kritizirao je Kinu
i Albaniju.
Konccm proSlog tjedna
Tito jo оШао na sastanak
Kairo sa cgipatskim prods-jedniko- m
Nasserom i indijs-ki- m
prcmijerom Nehruom.
Ka2e se da su razgovarali
o атепбкот politiSkom i c-konom- skom
pritisku na ne-angazirane
zemlje da prom-jen- e
svoju politiku tj. da jc
usklade sa politikom amc
jc hapsenje imperijalizma, i sta
u Zapadnoj Njo-'on- c mogu poduzeti.
-
i
t i i
u
u
sla-f- c
garancije
toga
biti
u
табкој dozvoli da slobodnc
odluCujc o upotrcbi atoms-ko- g
i nuklearnog oruzja ko--
jim raspolaze kao pripadnik
NATO pakta.
Svijet so nada da ce Ken-nedy
ostati kod svog vec ob-znanjen- og
stanoviSta da jc
stvorcna povoljna situacija
za pregovore. Sovjetski Sa
vez jc ucmio sve Uo jc mo-gao
u tom pogledu. Kao Sto
jo nedavno rekao prcmijer
Hrusc'ov, sada ima пјсб Za-pa
d.
Sate Dcpartmcn brani
Ilcusingcra
Mnoge атепбке jcvrcjs-k- e
organizacijc protostirale
su protiv tog 5to se nacisttfki
general Hcusingor nalazi u
glaTiom Stabu natovskili
(NATOVarmija u Washing-tonu- .
U stampi su iznijeti
dokazi da je Heusingcr bio
u Hitlerovu generalltabu i u
takozvanoj Einsatzgruppen,
6iji je zadatak bio da ubija
partizane u okupiranim ze-mlia- ma.
Kako pi5e niujorski list
"Morning Freihet", State
Department je objavio o-psi- rno
saopcenje u kome u-zi- ma
u zastitu Heusingcra.
U saopcenju se-- kale da jc
Heusinger postavljen na sa-dasn- ju
duZnost u skladu sa
immk o жшт
Izmedju Kanade i Velike Britanije je doslo do oz-biljn- og
razmimoilazenja u pitanju britanskog pristupa-nj- a
u Zajednicko trziste. Kanada je veoma ostro izrazila
svoje ncgodovanje.
Kanada strahuje §to ce biti sa njezinim izvozom u
Britaniju kad ova pristupi Zajednickom trziStu. Britan-sk- i
predstavnici na elu sa prcmijerom Macmillanom
uvjeravaju da time nece biti pogodjeni "komonvcltski
interesi", ali u Ottawi to ne uzimlju ozbiljno.
Kanadsku sumnju u britanska obecanja pojacao
jc razgovor ministra financija Fleminga sa francuskim
predsjednikom De Gaulle. Fleming je od De Gaullea
otiSao na sastanak sa britanskim Macmillanom i minist-rom
komonveltskih poslova Sandys sa zahtjevom da
stvar prociste, jer jc ono §to mu je rekao De Gaulle nc
podudara se sa njihovim izjavama.
Posmatraci vjeruju da bez obzira na izlaz ovih pre-govor- a,
Kanada ce biti tesko pogodjena britanskim ula-sko- m
u Zajednicko trzi§te, a isto tako i ostale Komon-veltsk- e
zemlje. Pitanje je 5ta Kanada mozc da uradi?
Moze li ona naci nova trzista za svoju robu da nadokna-d- i
izgubljcna ? MozG ako hoce trgovati sa socijalisttfkim
zemljama — Kinom, Sovjetskim Savezom itd. Ali na taj
put ncda Washington. Sta onda? Potpuna potcinjenost
Sjcdinjcnim Drzavama?
Nezaposlenost u Kanadi
Prema zvanicnoj statisti-cs
u mesccu oktobru bilo je
u Kanadi 318 hiljada neza-poslen- ih
radnika Hi -- 1.9 pro-cena- ta
od celokupne radno
snagc koja iznosi oko 0 i po
miliona.
U zvaniCnom vladinom iz-ve§t- aju
se istiJe kako je broj
nczaposlenih manji za 60
hiljada u usporedjenju sa
pro§lom godinom.
izmenu nezaposlcnickog osiguranja
Unija elektricarskih rad-nika
(UE) podnela je pred-lo- g
federalnoj vlada za ra-dikal- nu
izmenu statuta o
NczaposleniSkom osigura-nju- .
Vlada jc nedavno imeno-val- a
Odbor koji ce ispitati
stanjo Nczaposlcntfkog os-iguranja
jer su fondovi te in-stituc- ije
iscrpljcni i postoji
bojazan, ako sc broj nczapo-slenih
poveca ove zime, da
fond bude potpuno iscrp--
ljen.
Unija elektricarskih radni-ka
je u vezi s tim podnela
tom Odboru svoje preporu- -
kc za radikalnu izmenu up-laciva- nja
i isplacivanja Ne-zaposleniS- kog
osiguranja. U
preporuci sc istic"e kako je
iskustvo dokazalo da sadaS-nj- i
nacin nevalja i da fedc- -
ralna vlada mora preuzeti
odgovornost da osigura nc-zaposlon- im
radnicima dos-toja- n
zivot.
U preporuci se isti6e mo-gucno- st
da se nezaposlenim
radnicima, za citavi period
nezaposlcnosti. isplacuje 75
odsto njihovo zarade. To bi
Na 28. novembra u tv?r-nicam- a
General Motors u
Oshawi, St. Catherines,
Windsor, Toronto i London
glasat ce sc o Strajku. U o-v- im tvornienma je upoaleno
lfi.000 radnika, najviie u
Oshawi.
Unija se odlucila na ovaj
korak zbog toga Sto dosada- -
amcridkom
politikom" o "integraciii"
Njemacke u "zapadnu zaje-dnic- u
naroda", kako je od-red- io
pokojni John Foster
Dulles.
To je zvani5na statistika,
koja ne uzima u obzir sve
granc privrede, kao napri-mc- r
poljoprivredu, niti onaj
veliki broj radnika koji ili
ncmaju prava na nezaposle
nicku pomoc ili su tu pomoc
vec davno iscrpili. Statistika
uzima uobzir samo onaj dco
radniStva registrovanih da
traze posao.
Za
bilo moguce, kaze se u pre-dlog- u,
ako bi poslodavci u-placi- vali
duplo od onoga sto
danas uplacuju, a da sc dru-gi
dco finansiranja nezapo-sleniiko- g
fonda uplacuje iz
ogromnih fondova koji se iz-da- ju
za naoruZavanje i rat.
Uzimati od radnika u neza-posleniS- ki
fond, isto je tako
kao kad bi naplacivali od
pesaka za saobracajnu ste-t- u
koju pocinc vozaCi auto-mobil- a,
kaze se u preporuci.
U preporukama sc dalje
istic"e kako Kanadi stoji na
17-o- m mestu izmedju 28 za-padn- ih
zemalja u odnosu na
socijalno osiguranje. U Cile,
Italiji i SAD poslodavci sno-s- c
eclokupni troak socijal-no- g
osiguranja. U Australiji
i New Zelandu socijalno o-sigu- ranje
sc finansira iz po-rezn- ih
fondova na licni do- -
hodak i od porezivanja vcli-ki- h
korporacija. Kanada
stoji u socijalnom osigura-nj- u
iza zemalja kao Jto su
Holandija, Luxemburg i Za-pad- na
NemaSka.
ЧТЛЈТЕ I filRITE
КЛПМеКГ STAMPU!
Glasanje o slrajku kod General Motors
fundamentalnom
Snji pregovori sa kompani-jo- m
nv?u donijeli nikakvih
rezultata.
Unija nastoji smanjiti ra-zlik- u
u placama amei-fcx'i- h
i kanadskih automobilskih
radnika. Ona takodjer tra2i
da kompanija snosi sve tros---
kove bolniikog i lije£ni6kog
osiguranja, povecanje doda-tk- a
na besposlenic'ku pomoc
i promjenu proizvodnih tan
darda. Kompanija pak hoce
da sc izmjeni sistem seniori-tet- a
tako da bi mogla slnbo-dn- o
premjestati i otpultati
radnike.