Nase Novine, May 20, 1981

              ™.'''. fa?i&
F r i7 i. s'i ! ,f '' WWi'i
. Ц .4',:Afi
№ Ш ,
"
e-,NaSe,-
nbylne1,ilW1r:J, J:
PAVLE
U redovima istaknutih na-Si- h
iseljenlka јоб jedno mje-st- o
ostalo je. prazno. Iz
snijegom zametenog Li6a u
Gorskom kotaru doSIa nam
je ovih dana vijest da je, u
no6i 10. studenoga, umro
PAVLE PAVLlC, iseljenik--povratni- k
iz Kanade, 6ovjek
izuzetnih ljudskih vrlina, re-volucio- nar
i borac primjerne
dosljednosti. PiSu6i o Pavli-6- u
na ovim istim stranicama
prije tri godine, napisao sam
i ovo: on je fiovjek koji
nikada nije когабао pokraj
zivota. To se moze reci i
sada kad Pavla Pavli6a nema
viSe medu zivima. U matici
zivota ostat ce djeli6 i njego-v- a
djela, djeli6 njegove Iju-ba- vi
prema rodnoj zemlji
kojoj se uvijek vracao.
Pavle Pavli6 je roden. u
Li6u 1900. godine. U Kanadu
je iselio 1926. godine. Radio
je prvo u Sumama Britanske
Kolumbije te kasnije u Van-couver- u.
Tridesetih godina
tu se ukiju6io u radni6ki i
sindikalni pokret; postaje
6lanom Kanadske radnifike
obrambene lige i 6lanom
redakcije lista "Nezaposleni
radnik", jednog od prvih
listova na naSem jeziku u
Kanadi. Kasnije (1934) od-la- zi
u Toronto i preuzima
duznost tajnika organizacije
radni6ko-selja6kl- h klubova
naSih iseljenika u Kanadi.
Bio je i Clan Komisije CK KP
Kanade za rad s nacionalnim
grupama te tajnik zone i 6lan
Gradskog komiteta KP Ka-nade
za Vancouver.
Za vrijeme rata (1942)
Pavli6 se, s grupom naSih
iseljenika u Kanadi i SAD,
kao dobrovoljac javio u mi- -
OSTOJA
Dana 21. decembra 1980.
neumoljiva i nagla smrt otr-gl-a
je od nas supruga i oca.
Tiho i пебијпо ugasilo se
srce 6ovjeka kojeg smo ne-izmjer- no
voljeli i koji je
neizmjerno volio — raduju6i
se iivotno} stvarnosti.
Pokojni Ostoja se rodio
1926. g. u Lepinici, SR Bosna
i Hercegovina. U Kanadu je
doSao 1960. g. Najprije se
smjestio u Regina a ubrzo
dolazi u Toronto, gdje se
upoSljava u Ijevaonici "Can-non".
U Torontu ostaje do
1973. g. a potom se seli u St.
Thomas (Ontario) gdje ga
zaustavlja iznenadna smrt.
U "Canronu" je radio oko
17 godina, jer spomenuta
tvornica ima svoje pogone i
u St. Thomasu. Naporan,
bezpoStedan rad i u dosta
nezdavim radnim, uvjetima
u6inili su svoje, tako da
Ostoja iznenada oboljeva;
najprije na plu6aa potom se
bolest Siri da bi копабпо i
ugasilazivot. Time su okon-6a- ni
i mnogi planovi koje je
Ostoja donio joS iz svoje
rodne Lepinice.
Iza se.be ostavlja ozaloS- -
v 1 J vTs'
- ..
PAVLlC
ШВШВ№ ш
sije које su saveznici nam-jerava- li
uputiti partizanima u
Jugoslaviju. Upravo je njega
zapala fiasna i odgovorna
duznost da bude voda prve,
"probne" savezniCke misije
koja se 20. travnja 1943.
spustila padobranima kod
Brinja u Lici, da bi vec
sutradan uspostavila vezu s
Glavnim Stabom Hrvatske u
Bijelim Potocima.
U NOB Pavli6 je neko
vrijeme djelovao kao 6lan
britanske vojne misije, a
kasnije se prikljucio NOVJ.
Poslije rata u Zagrebu or-ganiz- ira
i vodi Glavni za-druz- ni
savez. Bioje i direktor
"Zadruzne Stampe". Za svoj
predani rad dobio je viSe
priznanja, medu kojima i
Orden rada sa srebrnim vi-jenc- em,
. Orden zasluga za
narod i Orden bratstva i
jedinstva.
N.G.,
"Matica", Zagreb
STOJKOVI
бепи suprugu Bozicu, sina
Gorana i kcerkicu Dragicu, a
u Jugoslaviji dva brata, dvije
sestre te drugu rodbinu i
prijatelje.
Ostoja je bio dugogodiSnji
predplatnik "NaSih novina".
Javljao se povremeno s nej:
koliko Skrtih rije6i, ali je po-mag- ao
i ohrabrivao. Zbog
svoje skromnosti nije mnogo
govorio a radio je puno. U
zivotnoj svakidaSnjici, rado
se sa svima druzio, pomagao
nemo6nijima a hvalio i bo-dri- o
— naprednije i bolje.
Neka mu je vje6na slava i
laka kanadska zemlja.
OzaloS6ena supruga.
B. Stojkovid
Reajanm politka
(Nastavak sa st. 1)
oslabi VarSavski pakt. U
Salvadoru 6e pomoci vojnu
huntu da ugu§i pobunu na-ro- da
jer bi sa padom hunte
"dobili Kuba i Sovjetski Sa-vez.
Sve intezivnija pomoc voj-n- oj
hunti svakako ce pomo6i
da se ona krvavo obraCuna
sa pobunjenicima ali na
Capitol Hillu vec su zabrinuti
da se Salvador ne pretvori u
"drugi Vijetnam".
Reaganovoj administraciji
nedostaje jedan strateg za
spoljnu politiku. Po torn
pitanju mnogi crvene od
stida baS u republikanskoj
stranci.
Ni drzavni sekretar Haig
niti Richard V. Allen, sa-vetn- ik
za drzavnu bezbed-nos- t,
nisu dorasli za tu
poziciju.
SOVJETSKI SAVEZ
Reaganova vlada gleda u
Sovjetskom Savezu 0 pas nog
neprijatelja i protivnika Za-pa- da
ali zna da mora da
odrzava kakve-takv- e odnose
sa njim. Problem admin-istrate
sastoji se u tome
kada 6e i Sta 6e razgovarati i
pregovarati.
Amerifiku vladu ne inte-resu- je
obnova kulturnih raz-me- na
koju je joS Carter
prekinuo, ali ona mora pri-zna- ti,
pod pritiskom javnog
miSljenja, u strateSkom in-tere- su
same Amerike, da su
potrebni pregovori i ugovori
o kontroli naoruzanja.
i
Nas Show
Reaganova administracija
je proSle nedelje najavila da
"6vrsto poduplre" odluku
NATO-- a, od decembra1979.,
da se ide napred sa planom
572 nova ame-пбк- а
raketna postrojenja u
Evropi.
U Evropi nisu za ovo
QduSevljeni, kao ni za ne-utrons- ku
bombu, i saveznici,
koji su jednom wed Carteru
kazali ne, mogu odlucno da
se suprostave i Reaganu.
I Reagan i Haig su mnogo
puta istakli da ne moze biti
pregovora 0 obustavljanju
trke u naoruzanju bez da se
uzima u obzir sovjetska po-liti- ka
i drzanje na drugom
mestu. Ova vrsta prilaza
problemima nazvana je "spo-jn- a
teorija". Protiv ove te-ori- je
ustao je javno i iz
Moskveopozvani ambasador
Watson iznose6i dokaze ka-k- o
je ovo apsurdna zamisao.
Ako se situacija u Poljskoj
pogorSa onda Reaganova
vlada пебе ali
ako se poboljSa onda ce ona
odlu6iti kada i kako ce
isprobavati sovjetsku volju i
spremnost za . pregovore.
Zna6i da se ne moze ni
naslutiti Sta ce amerifika
vlada poduzeti u bilo kom
sluCaju.'
ODNOSI SA KINOM
Uzimajudi u obzir antipati-j- u
Reaganove vlade prema
Sovjetskom Savezu, bilo bi
logi6no ofiekivati da ona
poduzme brze korake prema
zblizavanju sa Kinom.
h (h ffs Ш
Naibolii svetski kristal iz
Jugoslavije, Nema6ke zemalja
rasprodaji. Servisi za rucavanje od
nemafikog porculana za 4, 6, 8 1 2
niskim cenama.
Posetite паб "Show Room"
ivideti naru6iti
postavljanja
pregovarati,
od
Room je
3710 Suite
Medutim.
nije mogla produziti
Carterovu politiku prema Ki-- ni
samo zato Sto sadaSnji
predsednik Reagan smatra
da treba voditi politiku "dve
Kine". On je jo§ u svojoj
kampanji zastupao miSljenje
da Amerika treba imati bli-s- ke
sluzbene odnose sa
Tajvanom. Najodgovorniji
ljudi iz njegove okoline go-vo- re
sa simpatijama prema
vladi u Formozi, Sto Pekingu
ne moze biti ni malo pravo,
tamo bi zeleli da se zapofceti
odnosi u vreme Cartera po-boljS- aju
i unaprede.
Neki misle da je Kinezima
po volji kako je primljen
predsednik
Chun Doo Hwan u Washing-ton- u
proSle nedelje. To pri-liko- m
Reagan je izjavio da 6e
amerifike trupe ostat i u Juz-n- oj
Koreji "odrzavaju
bezbednosl . SREDWj'is- -
Reagan je govorio kako
treba imati i odriavati vojnu
prisutnost u ovom delu sveta
ali, kao Sto je Haig izjavio,
teSko je na6i zemlju koja 6e
pristati da staino drzi ame-пбк- е
trupe na svom teritori-ju- .
Jedini je Izrael koji bi na
to rado pristao, ali to bi
izazvalo sumnju i nepo-veren- je
ionako sumnjicavih
arapskih zemalja.
Kljudne zemlje u toj ob-las-ti
su Iran, Juzna Arabija i
Irak, a SAD imaju diplomat-sk- e
odnose jedino sa Juz-no- m
Arabijom.
i na velikoj
i
Cehoslovafike,
cehoslovackog i osoba po veoma
gde sve
za pubhku od 6
207 (Keele and
kristala i porculana.
otvoren
do 9 sredom, 6etvrtkom i petkom, na
Chesswood Drive,
Sheppard).
Administracija
juznokorejski
ostalih
mozete
uve6e, adresi:
Sve.informacije na telefon: 636-239- 1
.,'.',1
n