Jedinstvo, January 10, 1961

              ra
Va
cej
dm
stfr
njb
Published every Tuesday and Friday by Jedinstvo Publishing Company,
479 Queen Street West, Toronto 2-- B, Ontario, Canada.
VOL. XIII. No. 2 (1095) TORONTO, TUESDAY, JANUARY 10. 1961 PRICE 8c PER COPY
Kanada treba mmh
da ne diraju Kubu - 0
Dr. James G. Endicott ic pozvao kanadsku vladu
da kaze americkoj vladi da Kubu pusti na miru.
Ovu poruku uputio je predsjednik Kanadskog ko-ngres
mira iz Kube, gdje se nalazi kao izaslanik Svjet-sko- g
vijeca mira.
On saopcava da je situacija jako napeta. Opasnost
invazijo je ozbiljna. Poduzimaju so mjere za obranu.
Slijedece jo tckst telcgrama Dr. Endicotta premi-jor- u
Dicfcnbakcru:
"Hitno potrebno da urjti- -
rate na amerifiku vladu da kanadski ri.UEi.Lor.
drzi 'ruke daljo od Kubo'. °
Ministar vanjkih poelova How- - Foetoji ozbiljna opasnost a- - arJ Green je izjavio da Kanada
meri6kog oruzanog napada-- , za!aie 2a №zIv „ove геПСУ8ке kon- - ja na Kubu. Svjetski mir JO ferencije o Laosu. U medjuvremr-dovc-dc- n
U pitanje". nu (dok konferencija aaatane)
Kanadski kongres mira ™tra. td l"iu
zrazava zadovoljsUo Sto ka-- ,, obici, predsktaovjcnicgi u MKaannajdaav,a,eIndmijce. nadska vlada nastavlja dip- - djunarodnu komisiju za primirje.,
lomatsko i trgovinskc odno-jo- vi predstavnici bi ipitali situa- - j
so sa Kubom. Kongres izra-cij- u i uMnili prcporuke to da so
zava nadu da cc to biti nas-tavljc- no
usprkos pritisku iz
Wasiungiona l jcunug "'Jf" -
slabo upuccne kanadskc
vnosti. Kongres poziva SVC
miroljubive ljudo da u torn
smislu piSu prcmijeru Dic-fcnbakcru
i clanovima par-lament- a.
Ostale vijosti:
— U атепбки vojnopo-morsk- u
bazu Guantanamo
na Kubi stigao jc nosac avi-on- a
"Franklin D. Roosevelt"
(americka vlada je izjavila
da pod nikoju cijenu ne co
napustit ovu bazu).
— Na dva mjosta u Kubi
uhvaccno jc oruzje bacno
iz amcriCkih aviona za peto-kolonaS- kc
elemente koji trc-baj- u
stupiti u akciju po na-pada- ju
izvana.
— Amcri£ki nasrtaj na
Kubu izazvao jo vcliko nc-r.adovolje- tvo
u zcmljama I-- a
tinskc Amerikc. DoSlo je do
bumih demonstracija.
— U Ottawu je stigao no-- vi
kubanski ambasador A-mer-ico
Cruz. On je izjavio
da su kanadsko-kubans- ki o-dn- osi
"perfektni". Rckao jc
da cc kubanska ambasada u
Ottawi biti prosircna. U
Montrealu cc biti otvorcn
kubanski trgovaSki urcd.
ZAsTO PADA KANADSKI DOLAR
Pod konac godine kanad-ski
dolar je naglo pao u od-no- su
na amcrifiki. Financij-sk- i
struSnjaci navode razne
razlogc za to. Jcdni tvrdo
da je to skrivio ministar fi-nan-cija
Fleming kad jc u nc-davn- om budictu oduzco" nc-k-c
konccsije stranim ulaga-cim- a,
Drugi opct tvrdc da
jc kriv veliki izliv novca u
Sjcdinjene Drzavo u obliku
dividenda i profita pod ko-nac
godine.
U svakom slucaju, struj-nja- ci
su jedinstveni u ocjeni
razloga zasto jo kanadski
dolar nckoliko godina bio
jaci od amcrickog. To jc
zbog velikog priliva amcri-ckog
kapitala u zemlju. O-v- aj
amcricki novae je prct-vore- n
u kanadskc dolarc i
tako jc cijena kanadskom
dolaru skoCila. Ova jakost
kanadskog dolara nije odr-zava- la
zdravost kanadskc
privrede, ncgo jc to bio znak
porasta ameriSke kontrole
nad njom.
AH sadasnji pad dolara ne
znaci slabljcnje атспбкс
kontrole nad kanadikom pri-Tedo- m. Kanadski kapital
u Kanadi sc povecava i na
poduzme.
Green je dao na znanje da Ka-nada
nije protiv obnove Medju- -
Inarodne komioije za primirje, ah
da ona treba dobiti nove
zadatke, jer viJe nije u pitanju
primirje, nego gradjanakl rat.
ШЛТЛ.К.ЧШЈМ O AL2IKlr —
sTA DA UK?
De Gaulle je dobio odobrenje za
evoj plan o Alliru. Na referendu-m- u
odrianom koncem tjedna za
plan je glasalo 20,195.221 a protiv
4,990.222. U Aliiru je glasalo sa-m- o
CO poeto glaeaca, a ti pod si-lo- m.
St rada? Kako de De Gaulle
provesti svoj plan? Da li c"e prc-kinu- tl
oruian akcije i traiiti
pregovore? To je mogao uraditi
i l)ee referenduma da je htjeo.
Op&nito se ematra da referen-dumo- m
nije rjeSeno niiita.
Frcvisc masla
U drzavnim skladiStima
nagomilftlo so 131 milijun
funti masla. Posljednjih ne-koli- ko
godina potrosnja ma-sla
je opadala za blizu 1
milijun .funti mjesc5no, a ra-sl- a
je potroJnja margarina.
Nije da narod vise voli
margarin od masla, ncgo je
jeftiniji (maslo 70 centi fun-t- a,
margarin П0 i S5 centi).
OCckiva sc da ce vlada
pristupiti likvidiranju zali-h- a
masla snizenjem cijona
na 45 centi.
taj na£in §to se jedan dio
profita ponovo ula2e.
Od pada kanadskog do-lara
koristi ce imati izvozni-c- i
(cksporteri), a stctc uvo-zni- ci
(importcri). Ovi pos-Ijedn- ji
ce svojc gubitke pre-bac- iti
na potrosace putem
povecanja cijena. Visoki tro- -
skovi zivota ce porasti jos vi-se.
Opcine i provincije ce pla- -
cati vise na prilikom isplatc
bondova (glavnicc i kama- -
ta) prodanih u New Yorku.
Ovo ce sigurno donijeti po- -
vecanje porcza.
Bez razlike da li dolar i- -
§ao gore ili dolje, rjeScnja
nasih osnovnih ekonomskih
problema ne ce biti tako du- -
Ro dok na?a privreda budc
pod dominacijom Sjcdinje-ni- h Drzava.
Grad bez kriminala
Pinsk, grad u Bicloruskoi
SSR, noma ni policije, ni zat-vor- a. Dobrovoljna sluzba o-ba- vlja dufnosti cuvara jav-no- g porctka. U gradu goto-v- o
ncma kriminala. Sve je
manji broj pijanaca i skitni-c- a.
jed. Drzavs
r. Endicott
Foruka strajkasima
u Rclgiji
Unija elcktricarskih i
masinskih radnika (UE)
uputila je telegramski po
zdrav belgijskim radnict-m- a
u njihovoj pravednoj
borbi.
Telegram upucen pre- -
ko belgiiskog sindikata i
metalaca glasi:
"Kanadski elektricars-k- i
radnici izrazavaju soli-darno- st
belgijskoj radnic-ko- j
klasi u njezinoj borbi
za sprecavanjc belgijskih
monopola da radnicima
snize penzije, pomoc u
slucaju bolesti i nezapos-lenos- ti
da bi odrzali viso-k- e
profile kakve su imali
od izrabljivanja Konga.
Vasa pobjeda ce biti po
bjeda radnicke klasc u
svim zemljama".
UE je uputila poziv Ka-nadsho- m
radnickom kon
gresu da podrzi borbu
belgijskih radnika.
Studcnti trazc povlacciijc
iz NORAD-- a
Pro£log tjedna u Torontu je w-jed- ao
'atude.nt.-k- i parlamenat"
(zovu ga i "model parlamenta"),
isabran po Rtudentima Torontekog
univeritta. "Parlamenat" je imao
97 Лапоа; vecinu u imnli libe-ral!,
koji en formirali "ladu", a
nudju opoaieijom eu bila i 4 ko-munie- ta. "Parlamenat" je --Misje-dao
u protorijama provincijalnoff
larlamenata.
Na poljdnjem zasjedanju "par-lamenta"
donijet je zakljufak da
e Kanada povufe iz NOHAD-- a
(ameriJko-kanad#- ki ugoor o za-jednifk- oj
zrafnoj obrani).
Uarojen je i prograin za suzbi-janj- e
befptinlice i rjetenje ekonom-skih
problema zemlje. Zatrazeno
je iekljucenjc Juine Afrike iz Ko-monve- lta
i da se nerazvijenim zem-ljama
pruii veca pomoc.
Interesantno je da je %ecina od-luk- a
donijeta jednoglasno.
"Kraljcvski kanadski
nczaposlcni"
U lislu "Toronto Daily Slar"
objaIjrno je slijetlcfe pimo:
"Primjelio sam dj je gop.
Diefcnbaker ihodio odobrenje
Kanadkoj legiji (Canadian Lc
gion) da moJc dodati Rom ime-n- u
rije2 "Ial" (kralje8ka).
Volio bi znali da li John mo2e
urediti da kanadjki nezapoleni
radnici uzmu inic "kraljetski ka.
nadski nezaposleni" (I'oyal Ca.
nadian I'ncmplojed), pa bi on.
da mi nczaposlcni tnoida dobili
kraljesku kanadsku penziju u.
mjesto kraljekih kanadskih o-bec- anja
kojima na.i je John oba.
ipao dosad. — Mack Carr."
клг~чј? --ДнјЈТи' -- ч tf
Tim Пигк
Osudjuje "etnicke grope" којв liuskaju na ral
i lioce da "svijef pretvore u grobljs"
List "Globe and Mail" ja-lj- a
da je rabin Abraham L.
Feinberg u jednom govoru u
Torontu ostro osudio poje-dinc- e
i organizacije koje liu-skaju
na rat.
On je narocito ukazao na
"neke ctnicke grupc u Ka-nadi,
koje toliko mrze-- Rusi-j- u
da ne prezaju pred pcr-spektivo- m
nuklearnog rata"
Ove grupc bi "pretvorile
fvijot u grobljc" da ostvarc
svoje antieovjetske ciljevc,
rekao je Feinberg.
Govorcci u prilog nuklcar -
nog iazoruzanja, Feinberg
i je upozorio na opasnost po-las- ta ratne psihoze u Kana-di.
Militarizmu, fasizmu i
oksibicionizmu naklonjcni
elementi se organiziraju za
gusenje aktivnosti u korist
mira.
"Oni nastojc da uvjere
Kanadjanc da jc traganjc za
mirom izdaja. Vec Je osno-van- a
organizacija sa izri6i-to- m
namjerom da spre6ava
aktivnosti za nuklcarno ra-zoruzanje,
koje ona progla-sav- a
suberzivnim."
Ova organizacija se zovc
Kanadska liga (Canadian
League]. Jcaan ou njcziniu
cil'eva jc "ocuvanjc Kanadc
kao bijele nacije i ncposred- -
no obustavljanjc useljavanja
clemenata tudjih kanadskoj
naravi i tradicijama".
"Ova invazija ljudskih
prava, ova antimirovna, an-tirazum- na
i antidemokrats-k- a
groznica mo?.c da ugrozi
dostojanstvo i stabilnost na-2- e
zemlje", naglasio jc Fein-berg.
On je upozorio da ce "ra-tn- a
phihoza" ozbiljno ugro-zit- i
slobodu kanadskog na-rod
a.
Ukazujuci na pokusajc ra-zbijan- ja
ncdavnih mitinga
CCF-cfcrs- ka ocjena
Hazcn Argue, vodja CCF
u svojoj novogodisnjoj poru-c- i
je kazao:
"Pod konzervativcima —
kao prije njih pod libcrali-m- a
— mi mo2emo oSckivati
samo godinu teske besposli-cc- ,
govor bez akcije o zdrav-stveno- m
osiguranju, stara6-k- e
penzije od kojih se noda
zivjeti ni umrijeti, nastavak
slumova, dvoli6nost u pita-nju
razoruzanja. davanjc
mi'vica nerazvijenim zcmlja-ma
kao nadoknadu za izrab-Ijivanj- e
u proilosti."
Sestog januara navrsio je
70 godina zivota komunistifc-k-i
vodja u Kanadi Tim
Buck. Rodjen je u Engles- -
! koj.
U pozdravu kojega mu je
uputio Centralni komitct
Komunisticke partije istiCe
sc da je on proveo 50 godina
u borbi i radu za stvar ka-nadskc
radniike klase. Du2-no- st
gcneralnog sekretara
partije vrsi 30 godina.
Sedamdcseti rodjendan
Tim Bucka biti ce proslav-Ijc- n
po svoj zemlji. U Toron-tu
proslava ce biti u petak
3. februara u Palladiumu,
591 Gerard Street.
TIM BUCK NAVRslO 70 GODINA
za razoruzanje u Torontu j Feinberg je rekao: "Organi-- '
ziranjem ispada oni naetojcj
da diskroditiraiu i onemoiru-- l
ce kanadskim gradjanima
da promi5u mir i zaStite bu-duc- e
generacijo od smrti".
O razbijackoj djelatnosti
Kanadskc lige pisao jc i no-vin- ar
Pierre Berton u "To-ronto
Daily Star".
niSKUIMlNACIJA JEVKEJA
Knnsdike banke odbijaju upoe-ivu- ti
Jevreje, izjavio je G. R.
1 Carol), direktor odjeljnja za pra- -
vifna upolivanje pri minigtareUm
rada u Ottawi. Caroll je ovo kazao
na konferenciji za ljudska prava,
koja je odriana u Torontu u subo
tu i nedjelju.
Unije protestiraju
protiv antisemitizma
Na posljcdnjoj sjednici
Toronto Labor Council
(110.000 clanova) jednogla-sn- o
jc osudjena antisemits-k- a
litcratura koju Siri firma
Jobnston, Everson i Charles-wort- h
Ltd., ciji je striji clan,
J. George Johnson, flan kra-Ijevs- ke
komisije koja sada
vo'di istragu o kanadskim
publikacijama.
Ova firma izdaje mjcse5- -
ni list "The Printed Word",
kojega dostavlja dnevnoj
§tampi i drugim publikaci-jama.
U posljodnjcm broju
toga lista objavljen jc cla-na- k
o "nekim Jevrejima i
Kini" (Some Jews and Ch-ina"),
u kome so tvrdi da su
Jevroji u Evropi i Sjevcrnoj
Americi pokrenuli kampa-nj- u
za primanje N. R. Kine
u Ujedinjenc Nacije.
Labor Council je zaklju-5i- o
da o ovom dogadjaju o-bavi- jesti
IzvrSni odbor Ka-nadskog
radniSkog kongrcsa
sa preporukom da i on podu
zme mjere.
Fasisticki lidcr ponovo
и drzavnoj sluzbi
Javljaju iz Ottawc da se faftieti-k- i
"firer" Andre Ilellefuille i da-lj- e
nalazi u driavnoj ulbi (minii-tarstv- o
traneporta) i da Hada ne
namjerava da lita poduzme.
ПеПеГиШс jt vodja N'aciitifke
partije u Kanadi. On je na tele%-izi-- ji
izjavio da mu je cilj uniltenje
Jevreja, Стма itd.
To jc izazvalo negodovanje u
zemlji i ministar Ualcer je izjavio
da je Dellefuille sutpendiran sa
duinosti. Sada se saznaje da Je
ta suspendacija traja la samo tje--
dan dana. Kaiu da Ilellefuille "ni--
je uiinio niita za Mo bi mogao biti
pozvan na odgovornost . (Raspi- -
rivanje rasne mrtnje i otvoreno j
pozivanje na fiziJko ипШепје jed- -
nog dijela gradjana nije niJtal)
Varsava. — Glavna komi-ig- c
sija za istra2ivanje hitlerov-ski- h
zloSina u Poljskoj obja- -
vila je svoj 12. bilten koji
sadrzi iscrpna svjedocanstva
c zlocinima
kome cc se na proljece
suditi u Izraelu. Pored svje-docanstva
o istrebljcnju na- -
roda sadasnjeg poljskog pri-morj- a,
kraja i
susjednih dijelova Poljske, u
femu je takodjer su'djelovao
Ajhman, najva2niji dio knji- -
"...I MI SMO DELIC OVOG FROGRESA
STO CUDA STVARA ..."
— Petar Mraccvic, 1932.
Ekonomska situacija u Jugoslaviji
OGROZEN ZEV0TN9 STANDARD
Javljaiu iz Beograda ("N
Y. Times") da je sluzbenai
ma i namiestenicima povo
cana placa za 10 posto. Ka
ze se da je to "pri korak"
u vladinom pokusaju da o-dr- zi
zivotni standard ove
godine protiv jakog infla
cionog pritiska.
Ovaj pritisak jc jedna po-sljfdi- ca devizne (foreign
exchange) i trgova6ke "re-forme- ".
Ovaj "novi pro
pram", kaze vijest, pred-stavlj- a
odbacivanja "uobi-fajen- c
komunisticke kontro-le
nad vanjskom trgovinoni
v korist zapadne (citaj : ka-pitalistick- c)
slobodno-trgo-vinsk- e
prakse".
Jugoslavenska privreda
jo i dosad bila pod inflacio-ni-m
pritiskom, o cemu govo- -
ri porast troskova zivota za
10 posto u prosloj godini
prema i)rosjccnom godii
njem porastu od 2 do 3 po-sto
u 1957., 1958. i 1959 go-dini.
Ovaj porast se pripisuje
prije svega porastu cijena i stanarinc, hrane i clektrio-n- e
onergije. Porasle su i cije-n- e
nekih industrijskih pre!-meta- ,
odrazavajuci, bar dje
lomicno, porast investicija.
Vlada je uspjela ogranicit
investiciono trosenjc u pos-ljednji- m
mjosecima godine,
ali cijene gradjevinarekog
matorijala, diva i drugih
predmeta su vec bile skoci- -
lc.
Kriticko pitanje je daljno
kretanje cijena hrane, posto
prosjecni radnik trosi vise od
polovicu na prehra- -
nu svoje ouiteiji. viadine
statistiko pokazuju da su u
drugoj polovici 1900. najvi-t- o
poraslo cijene vo5a, povr-c- a
i svjezeg mesa.
List "Ekonomska politi-ka- "
pise da su radnifke na-dni- ce
porasle, ali taj porast
I Jo manji od porasta cijena
trzistu.
Zabrinutost za cijene hra-ne
izaziva nova izmjcni6na
vrijednost dinara (750 dina-r- a
za jedan ameri6ki dolar)
— to cc prouzrocit pove3a-nj- e
cijena poljoprivrcdnih
proizvoda.
Do toga cc doci zato sto
ce cijena jugoslavenskih po-ljoprivrcdnih
proizvoda na
vanjskom trziJtu pasti, Sto
cc povecati zahtjcv za nji-m- a.
To cc znaciti manje po- -
ijopnvrednih proizvoda na
domacem trziJtu i povecanje
cijena.
Usprko3 ovim opasnosti- -
ma. juiroslavcnski ckonom- -
skJ stru6njaci racunaju da
, .... cc vlada uspjcti da spnjeci
sna2enje zivotnog standarda
H OSl'gura malo povecanje.
su svjedocanstva o posto
janju i izvrsavanju takozva-no-g
"gencralnog plana za
Istok", koji je bio пјетабкј
politicki program prema is
to!noj Evropi. РЛјеб je, nai-m- e,
o monstruoznom planu
prisilnog iseljavanja oko 20
milijuna Poljaka iz njihove
rcmlje u zapadni Sibir. Tre-bal- o
je, prema ovom planu i
iznijetim svjcdo3anstvima.
da u toku 30 godina nestane
stanovnistva Poljske s njego- -
Jiiffoslavija ima
18.73G.000 slanovnika
Prema procjeni Savez-no- g zavoda za statistiku
Jugoslavia je imala na
dan 31. dec. 1980. godi-n- e,
10,756.000 stanovnika.
Od ukupnog broja sta-novnika
7,635.000 zivi u
Srbiji, od cega na terito.
riji uze Srbije 4.S36.000,
u Vojvodini 1,807.000 i
na Kosovu i Metohiji 962.-00- 0.
U Hrvatskoj prema
procjeni zivi 4,226.000
stanovnika, u Bosni i Hcr-ccgovi- ni
3,412.000, u SIo-veni- ji
1,597.000, u Make-donij- i
1,393.000 i u Crnoj
Gori 493.000 slanovnika.
Prosle godine jc u Ju-goslav- iji
rodjeno 430.224
djece. U isto vrijeme u-m- rlo
je 183.041 lice, tako
da je prirodni prirastaj i-zn-osio
247.183 nova sta-novnika
ili 13,3 na biljadu
stanovnika. Tokom citavc
godine sklopljeno je 169,-22- 9
a razvedena 21.824
braka. „I
Oni tvrde da cc devizna
i trgovafika reforma stabili-.ira- ti
trziste. Dok cj cijene
nekim proizvoilima porasti,
drugima ce pasti, osobito o-ni- ma
koji su dosad bili sub-vencionira-ni.
Ve3i dio kredita od 275
milijuna dolara kojega je
Jugoslavia dobila od Mc-djunarod-nog
monetamog
fonda, Sj?d. Drzava i oeta-li- h
zapadnih drzava za po-drzan- je
novcanc i trgovac-k- e
rcfornio ostat cc u rezcr-v-i
za odrzanje domace stru-ktur- c
cijena. Ovim iiovccnj
vlada ce moci da kupuje
robu u inozemetvu za baca-nj- e
na trziSte da sprijc6i na-g- li
skok cijona zbog nedos-tatk- a
robe.
(Napomena "Jedinst-va"- :
Iz gornjeg izvjcsta
ja "N. Y. Timesa" se vidi
da je ekonomska situacija
u Jugoslaviji dosta toska.
Do nje je doslo zato sto sc
u ckonomskoj izgradnji
zemlje odstupalo od soci-jalistick- ih
principa. Sada
snja devizna i trgovinska
"reforma" predstavlja je-dn- o
od najvrcih odstupa-nj- a
do danas. Tom "rcfor-mom- "
jugoslavenska priv-reda
jc stavljena u vecu
zavisnost od kapitalistic-ki- h
drzava, prij'c svega
Sjedinjenih Drzava. To ne
znaci samo pogorsavanjc
ekonomskih prilika za ra-d- ne
Ijude Jugoslavije, ne
go ugrozava i samu neza-visno- st
zemlje.)
vog tcritorija i da se on pot-pun- o
naselj Nijcmcima.
uvaj pian prema iznije-tim
dokumentima, izradjen
je na zahtjcv Glavno upravc
csiguranja Rajha uz nepos-redn- u
inicijativu Ilitlera.
Za njcgovu realizaciju
Himler je odrcdio Adolfa
Ajhmana u kom cilju ga je
liostavio za specijalnog refe-ren- ta
akcije iseljavanja. Aj-hman
je odmah pristupio o-(Nas- tavak
na str. I)
U Poljskoj objavljena nova svjedocanstva o zlocinima Adolfa Eichmanna
Adolfa Ajhma--
na
poznanjskog
zarade
na