Nase Novine, February 27, 1986

              ' 5ft x Г V „
ЧГ К"", -
Z IZVJESTAJA RADNE GRUPE
POKRAJINSKOG, REPUBLWKOG I SAVEZNOG SUP-- a
DJELA
Od 1981. do 1985. godine zabiljeze-n- o
2977 pozara, od kojih 108 na-mjerni- h,
te 22 eksplozije, 301 hava-rij- a,
77 kidanja PTTi vojnih veza...
U neprijateljskim akcijama
prednjace maloljetnici.
Beograd (Tanjug) Na Kosovu je od
1981. do 1985. godine stalno rastao broj
pozara, cesti su bili slucajevi eksplo-zija- ,
havarija, prekida PTT-ve-za vojnih
veza, zatim ostecenja grobova spome-nik- a
kamenovanja vozila javnog prije-voz- a.
Ovo se istice u dostavljenom odgovoru
delegatu u Saveznom vijecu Skupstine
SFRJ Gradimiru Djuricu koji je trazio
opsirnije podatke o uzrocima posljedi-cam- a takvih pojava. Predoceni pokaza-telj- i
potjecu iz opsirne analize koju je na
osnovu neposrednog uvida u vise od
1000 predmeta koristenja drugim poda-cim- a
pripremila radna grupa sastavljena
od predstavnika Sekretarijata unutra-snji- h poslova Kosova Srbije Saveznog
SUP-- a.
U analizi stoji da je na Kosovu u raz-dobl- ju
od 1981. do 1985. godine registri-ran- o
2977 pozara, neposrednom mate-rijalno- m
stetom vecom od 1,7 milijardi
dinara. Na drustvenim dobrima vatra je
izbila 999 puta, nacinivsi stetu od 1,2 mi-lijar- de
dinara. Od ukupnog broja pozara
na privrednoj imovini 369 ili 18,7 posto,
izbilo je na posjedima Srba Crnogoraca.
Kao najcesci uzroci pozara navode se
nehaj, nepaznja ili nepridrzavanje pro-pis- a
o protupozarnoj zastiti. Kod 527 po-zara
nije odgonetnut uzrok nastajanja od
kojih 65 na imanjima Srba Crnogoraca.
Za 108 pozara utvrdjeno je da su iza-zva- ni
namjerno, od toga 13 iz neprija-teljski- h
pobuda. U svim tim slucajevima
pocinioci su otkriveni.
Od 1981. do kraja prosle godine na Ko-sovu
su evidentirane 22 eksplozije, od
kojih je 14 razjasnjeno utvrdjeno je da
su djelo neprijateljski orijentiranih sna-g- a.
U tu neslavnu bilancu ulazi 301 ha-varija,
a za mnoga postoje inidicije da su
izvrsene iz neprijateljskih pobuda. Najti-picni- ji
je primjer SOUR-- a "Elektropri-vreda- "
u Obilicu, gdje je zabiljezeno cak
27 havarija na trakama za transport ug-Ijen- a.
U devet slucajeva je dokazano da
se radi o namjernim ostecenjima.
Posebno je poglavlje kidanje PTT--
veza vojnih veza. To se od 1981. do 1985.
godine na Kosovu dogodilo cak 77 puta.
Namjerno kidanje telefonskih veza utv-rdjeno
je u 63 slucaja, 32 izvrsioca su ot-krive-na,
a odneseno je nekoliko dese-tak- a tisuca metara kabla.
Karakteristicno je da su u tim rabo-tam- a
najcesce sudjelovali maloljetnici.
Njihovo su djelo kamenovanje vlakova
autobusa u kojima je bilo ozlijedjenih-putnik- a. U 63 rasvjetljena slucaja kame-novanja
vlakova, od 74 prijavljenih oso-b- a,
72 su bili maloljetnici — 70 Albanci.
Maloljetnici su prednjacili u neprija-teljskim
akcijama oskrvnuca grobova
spomenika napadima na imovinu Srba
Crnogoraca. Od kontrarevolucionarnih
demonstracija do prosle godine registri-ran- a
su 104 slucaja rusenja, ostecenja
povreda grobova. Stradala su 84 obilje-zj- a
na pravoslavnom 12 na musliman-sko- m groblju 12 kulturno-povijes- nih
spomenika.
%- - J u "IV H I1 ? --Ц. Л 7 if 7 .. f
—
—
a
i
i
i
i
i
i
s
i
i
a
i
i
l
i
i i
i
i
i
i
i
i
i
J41 t4 ?w;
i
i
IRAN
NAJBOLJI
LISABON (Tanjug) - Optuzbe
"Washington Post"-- a da je posrednik
u izvozu americkog oruzja Iranu, Por-tugal
je odbio. Ministar vanjskih po- slova Pires de Miranda je izjavio da
sadasnja vlada nikada nije odobrila ni-kak-av
tranzit oruzja. Medjutim, on nije
negirao da Portugal izvozi oruzje i da
mu je najbolji kupac upravo Iran.
Tjednik "Expresso" je objavio da je
dan ranije teretni brod "Angelique",
registriran u Panami, nakrcao u luci
Setubel 40 tona municije iz portuigal-ski- h
tvornica, koje ce otpremiti u Iran.
Agent pomorske kompanije je izjavio
da ne zna kuda brod plovi, ali zna da
je odobrenje za ukrcaj dalo ministar-stv- o
obrane.
Nedavno na aerodromu Portela u Li-sabo-nu
novinar agencije ANOP je ot-kr- io "dzambo" iranskog civilnog zra-koplovst- va, koji je takodjer, ukrcavao
oruzje iz domacih tvornica. Lisabon-sk- i list "Jomal"' je objavio daje neko-liko
dana prije toga "boinga 747" na
istom aerodromu, istim poslom, bio i
jedna mnaji iracki vojni avion.
Posto se zna da "Air Iran" ne leti
preko Lisabona, a nije registrirano ni-kak- vo
prisilno slijetanje, mora se pret-postavi- ti daje avion bio u "specijalnoj
misiji". Arapski vojni izvori u Lisa-bon- u
su dali stampi podatak daje Por-tugal
u protekle tri godine izvezao u
Iran oruzja za oko 20 milijardi eskuda,
odnosno oko 150 milijuna dolara.
List "Jomal" je objavio listu portu-galsko- g
izvoza oruzja u Iran. Tvrtka
"INDEP" izvozi automatske puske G- -3
i municiju za njih, tvrtka "Cometna"
rakete, a tvrtka "Extra" punjenje za
granate za koje cahure dobiva iz Iz-rae- la
i Italije. Ispunjenje zakonskih
odredbi, komentira "Jomal" ograni-cil- o
bi izvoz oruzja a time i drzavne
prihode. Iduci torn logikom, jasno je
da je drzava zainteresirana za to da po-duze- ca
nastave s isporukom ratnog
materijala.
Nakon revolucije u Portugalu i obu-stavljan- ja
kolonijalnih ratova u Africi
1975. godine industrija oduzja je za-pa- la
u krizu i odrzava se zahvaljujuci
jedino izvozu. Oko 20 tvornica, koje
sada cine nukleus industrije obrane,
ranije je pripadalo vojsci. Medjuti,
1980. godine formiran je "INDEP",
kao drustveno privredno poduzece,
koje se pod rukovodstvom bivsih ofi-cir- a
moralo samo izdrzavati.
S izbijanjem rata u Zaljevu otvoreno
je potencijalno trziste za klasicno nao-ruzan- je
i prakticno ova portugalska in-dustrija
je nastavlja zivjeti. Prvi kupac
je bio Irak. Medjutim, kada su Fran-cu- zi
poceli s opskrbom tog kupca, Por-tugal
je otisao u drugi plan. Racuni su
placeni tek nakon dvije godine i eks-po- rt
je bio sve manji. Od 1983. godine
se pojavio Iran kao najbolji kupac.
Ocito u ovom trenutku portugalska
vojna industrija opskrbljuje i "Grke i
Trojance", ali s obustavom tog rata
doci ce u pitanje njezin opstanak. Pre-laza- k
na novu tehnologiju i proizvod-nj- u
suvremenih oruzja s elektronskom
i laserskom operemom, iziskuje velika
materijalna ulaganja. Bez zahtjeva od
ranije sama industrija se ne osudjuje
uci u bankarske kredite, a armija ogra-nicen- a
drzavnim budzetom, upire oci
prema saveznicima u Atlantskom pak-t- u,
ali ni onuda nema povoljnih vijesti.
"SANOS" PRED
KINESKIM ZIDOM
Ova, u pravom smislu jugosloven-sk- a fabrika iz Skoplja, izvozi put-nick- e autobuse na cetiri kon tinen ta,
u tridesetak zemalja sveta. — Iz-gradnj-om
jos jedne proizvodne ha-le,
Skopljanci ce uskoro praviti de-s- et umesto sest autobusa dnevno.
Putnicki autobusi skopske fabrike
"11. oktombri" danas "tree" drumovima
tridesetak zemalja, na cetiri kontinenta.
Nedavno su stigli i pred cuveni Kineski
zid. Sest kompletnih autobusa, koliko ih
ovde dnevno sidje sa trake, dva su una-pre- d
prodata na inostranom trzistu.
Boris Ilijevski, VKV bravar, ziva je is-tori- ja
negdasnje Skopske autokaroseri-je- .
S ponosom kaze, da je jedan od njenih
osnivaca:
— Zaposlio sam se ovde odmah po po-vrat- ku
sa sremskog fronta. Na pocetku,
kad je podignuta remontna radionica,
bilo nas je tridesetak majstora. Po direk-tiv- i,
nas desetak latilo se tada da izradi
karoserije za prva dva nasa makedonska
putnicka autobusa, od starih delova i
motora vec rashodovanih nemackih ka-mion- a.
Sve je to radjeno rucno, bez ika-kvi- h
sema. Karoserije smo pravile od
drveta. Prva dva prototipa upucena su
u Beograd, na Sajam. Postoje slike kako
drug Tito stoji pored nasih autobusa i
kako nam cestita. Eh bilo je to nezabo-ravn- o
vreme velikog entuzijazma i pre-galast- va
— seca se sa setom majstor Bo-ris
Ilijevski.
Ovde smo culi i podatak da ovo trihi-ljad- e
zaposlenih prima licne dohotke
koji se, u proseku krecu oko $5.000 dina-ra.
Po svojim primanjima oni prednjace
u skopskoj industriji. Najvredniji, me-djutim
koji rade na slozenijim poslovima
znaju da zarade i do 250.000 dinara me-seln- o.
Nas drugi sagovornik Goce Jancev je,
kako kaze, odgovoran za samoupravlja-nje- .
On dodaje:
— Skopska fabrika je, u stvari, prava
jugoslovenska fabrika. Njeni proizvodi
su delo brojnih metalaca raznih struka.
Danas, u ovoj proizvodnji pored FA-MOS- -a
(koji isporucuje motore i menja-ce- )
i FAP-- a (osovnine), ucestvuju i druge
kooperantske organizacije. Dakle, i naj-novi- ji
skopski "sanosi" su plod zajednic-ko- g
rada mnogih metalaca, tehnicara, in-zenje- ra.
Na osnovu toga, na osnovu ci-st- ih
dohodovnih odnosa, rasporedjuje se
i ostvareni dohodak u okviru "FFB".
Inace, o funkcionisanju "FFB", Jan-cev
kaze:
— Ne treba, kao i u nekim drugim slo-zeni- m
oranizacijama udruzenog rada,
idealizovati njihovo funkcionisanje. Po- -
nekad dolazi i do nesporazuma, kao i u
svakoj domacinskoj kuci, najcesce zbog
neblagovremenog isporucivanja delova.
Kakvo ce biti njihovo funkcionisanje,
umnogome zavisi od stepena razvijeno-st- i
samoupravnih odnosa, od partijske
organizacije. Valja reci da su najcesce,
nesporazumi objektivnog karaktera,
"vezani" za uslove u kojima danas pri-vredjujem- o.
Ali, mi smo duzni da me-njam- o
stanja, ukoliko zelimo da idemo
ukorak sa savremenim svetom. Upravo
o tome cemo uskoro raspravljati u Sko-lju- ,
na Akcionoj konferenciji SK ove
пабе slozene radne organizacije...
Goce Jan6ev nam je otkrio i dve po-slov- ne
"tajne". Kada ovaj broj "Politike"
bude u rukama citalac, a dakle o Danu
Republike, iz skopske fabrike poci ce na
put prvi putnicki autobusi "SANOS 7"
za daleku Gvajanu, u Latinskoj Americi.
Druga se odnosi na planirani poduhvat
prosirivanja skopske fabrike. Izgrad-njo-m
jos jedne velike proizvodne hale
odavde ce sa pokretnih traka uskoro
dnevno da "silazi" po deset kompletnih
putnickih autobusa.
Milisav KRSTIC
"Politika"
ЦШ
ZETVA NA ANDIMA
Poput njihovih predaka Inka, Indiosi na peruanskim Andima —
i danas najsiromasnijem predelu Perua — pokusavaju da iz kamenite
zemlje izvuku maksimum. "Terase" na 3.600 metara nadmorske visine
traze mnogo truda da bi domacinima podarile krompir ili pasulj. Ipak,
neSto se i menja: mladi levicarski nastrojeni predsednik Alan Garcia
Peres inicirao je odluku vlade da se Indiosima — koji cine skoro se-sti- nu
20-milio- nske peruanske nacije — mesecno isplacuje minimum
od po 53 dolara hitne pomoci...