Nase Novine, February 27, 1986

              POVODOM 29. NOVEMBRA
CESTITKE IZ
SVETA ZA
JUGOSLOVENSKI
Predsenistvu SFRJ i Predsedniku
Sinanu Hasaniju stigle su cestitke stra-ni- h
drzavnika povodom Dana Repu-blik- e,
koje jos i dalje stizu. Uputili su
ih: predsednik Republike Argentine
Raul AJfonsin,, predsednik Cehoslo-vack- e
Socijalisticke Republike Gu-sta- v
Husak, kraljica Danske Margaret
Druga, predsednik Privremenog na-cionaln- og kabineta odbrane Gane
Jerry Johyn Rollings, predsednik
Kooperativne Republike Gvajane Hiu
Desmond Hoit, kraljica Holandije
Beatrix, predsednik Republike Italije
Franchesko Kossiga, kralj Japana Hi-rohit- o,
predsednik Demokratske Na-rod- ne
Republike Koreje Kim II Sung,
predsednik Drzavnog saveta i vlade
Republike Kube Fiedel Castro, emir
Kuvajta Giber al Ahmed al Babah tre-c- i,
predsednik Republike Mali Musa
Traore, predsednik Republike Malte
Alata Barbara, kralj Malezije sultan
Isakider, predsednik Federativne Re-publike
Nigerije Balamasa Babangi-da-,
kralj Norveske Olaf Pejti, sultan
Omana Kabus Bin Said, kapetan-re-ge- nt
Republike San Marino Guseppe
Asili i Mauricio Tomasoni, predsednik
Republike Singapur Vi Kim Vi, kralj
Spanije Juan Carlos, predsednik Uje-dinjen- ih
Arapskih Emirata Zajed al
Nahajan, potpredsednik vlade Rasid
Bin Saed al Maktum, predsenik Repu-blike
Venecuele Hajme Lusinci, pred-sednik
Drzavnog saveta Socijalisticke
Republike Vijetnama Trong Cin, pred-sednik
Republike Zimbabve Keman
Banana i predsednik vlade Republike
Zimbabve Robert Mugabe.
Predsedniku SIV--a Branku Mikulicu
cestitali su Dan Republike predsed-nic- i
vlada Indije Radziv Gandi, Alzira
Abdelhamid Brahimi, Kine Jao Ci-jan- g, Pakistana Mohamed Kan Dune-do- ,
Mongolije Datsun Sodnom, Burme
U. MaungMaungKha, Barbadosa Erol
Barou, Turske Turgut Ozal, Tunisa
Rasid Sfar, Rumunije Konstantin Da-skalesk- u,
Cehoslovacke Lubomir
Strougal, Nemacke Demokratske Re-publike
Willy Sch tofPoljske Zbignjev
Nesner, Bugarske Georgi Atanasov,
Malavija Kamuru Banda, Laosa Kej-so- n
Fomvihan, Koreje Kang Song San,
Libana Rasid Karame i Ministarski sa-v- et
SSSR-a- . — Tanjug.
t
1
_rvi-- — ГТ
(,
s E!j;V£iV~i' ifP -- t% "IZipi? --frW- flii&V&fV-jl'- V oH'ipl? ' 'T' r"'" ,љ i . i ' ? ifflrTpr
f;
TK
ЧЧЈ
ШШ 1
is
PROSLAVA DANA
REPUBLIKE U SVETU
Jugoslovenski nacionalni praznik
Dana Republike obelezen je svecano
u celom svetu. U nasim ambasama i
predstavnistvima priredjene su razli-cit- e
manifestaicje na kojima su doma-cin-i
bili ambasadori SFRJ, a gosti is-takn-uti
politicki javni i kulturni rad-ni- ci
kao i Jugosloveni koji u tim zem-ljam- a
zive i rade.
Kako javlja Tanjug, prijemi, kao i niz
drugih manifestacija priredjeni su u
Moskvi, Atini, Ciudad Mexicu, Oslu,
Najrobiju, Dar es Salamu, Varsavi
(prva u nizu bila je proslava u kato-vicko- m
preduzecu "Josip Broz Tito",
a potom u Krakovu gde je odrzan kon-gre- s
Drustva jugoslovensko-poljsk- og
prijateljstva, dok je folklorno drustvo
"Slobjanka" u Novoj Huti pripredilo
koncert jugoslovenskih pesama i iga-r- a,
Bagdadu, Kampali, Briselu, Hara-re- u,
Londonu, Rimu, Kairu, Parizu,
Sofiji, Tokiju, Pjongjangu, Ankari, To-ront- u,
Bukurestu, Tirani i Bab Ezuvru
kod grada Alzira.
ZAJAM SVETSKE
BANKE MEKSIKU
WASHINGTON - Svetska banka
odobrila je kreditnu transu Meksiku
od 300 miliona dolara na osnovu pozaj-mic- e
od ukupno 500 miliona dolara o
kojoj je ta medjunarodna finansijska
institucija odlucila jula ove godine.
Prema saopstenju Svetske banke na
koje se poziva France Press, zajam ce
biti Meksiku na raspolaganju odmah,
a namenjen je finansiranju struktur-ni- h
reformi meksicke privrede.
Odrzavanje kreditne linije od strane
Svetske banke trebalo bi da ohrabri
pregovore koje predstavnici Meksika
vode s privatnim bankama kako bi sa-kup- ili
6,6 milijardi dodatnih dolara u
vidu bankarskih zajmova. Predsednik
Svetske banke sa sedistem u Washin-gton- u,
izjavio je novinarima da napre-da- k
postignut do sada u pregovorima
obecava da ce komercijalne banke us-kor- o
omoguciti Meksiku da dodje do
predvidjne sume.
Privatne banke obezbedile su vec
vise od 80 odsto, od ocekivanih sest
milijardi za Meksiko, priblizavjuci se
sumi od 90 odsto, koja se prema ban-karski- m
izvorima, smatra minimu-mo- m
za uspeh kreditne operacije.
??
Odsjek 961 HBZ odrzace svoju redovitu i
godisnju sjednicu u nedelju 14. decembra u 2
sata poslije podne u zgradi Etobicoke Olym-piu- m koja se nalazi na 590 Rathburn Rd. Sjed-nic- a
ce se odrzati u sobi broj 6 prizemlje. Za
nase clanove koji dolaze iz grada Toronta
mogu uzeti autobus broj 2 Anglesey koji vozi
od Royal York subway stanice i dovesti ce vas
svega 100 koraka pred Etobicoke Olympium.
Sestre i braco, clanovi odsjeka 961, kako zna-det- e da su ove nase sjednice najvaznije u go-di- ni
posto se bira odsjecni odbor, te se donose
sve nase glavne odredbe za buduci rad, kako
za odsjek a isto tako i nas podmladak koji ima
nasu Toronto Junior Tamburicu.
Stoga vas bratski pozivamo da ne zabor-vit-e vaznost nase sjednice, 14. prosinca.
Za odsjek 961 HBZ
LJUBOMIR BUCAR
Tajnik I
PRASNO LICE TREBA PRATI
U razgovoru s predsjednikom Drustva
njemacko-kinesk- og prijateljstva, gene-raln- i
sekretar KP Kine Hu Yaobang go-vor- io
o otporu reformama u njegovoj
zemlji, o kaznjenim visokim funkciona-rima- ,
o privatnoj privredi.
Na koji su nacin prema vasem mislje-nj- u
povezane politicke reforme i pri-vred- na
reforma u Kini?
Politickim su reformama predvidjene
promjene u strukturi, a ne reforma poli-ticko- g
sistema. Socijalisticki je sistem
dostignuce dugogodisnje borbe kine-sko- g
naroda i nije rijec o negaciji tog si-stema.
Val privredne reforme razbija se
o politicke strukture, privredna reforma
ne moze vise napredovati bez reforme
politicke strukture. Poduzecima u nas
upravljaju izravno svi moguci admini-strativ- ni
organi vlade. Bez reforme poli-ticke
organizacione mreze, privredna re-forma
ostaje neprestano suocena s nerje-sivi- m
problemima.
Planiranom reformom politickih
struktura zelimo dakle poboljsati socija-listicki
sistem, a ne pokusavamo ga likvi-dirat- i.
Socijalizam postoji doduse vec
desetljecima, ali je on ipak nesto novo u
povijesti covjecanstva. Izazvao je i od-dredje- ne
politicke nedoumice. Kako se
radi o necem novom, jedva se mogu iz-bje- ci
nesavrsenosti. Pogrijesi li se u ne-cem- u,
moze se pokusati iznova. I Lenjin
je rekao kako cemo ciniti neke gluposti,
ali to nije razlog za paniku — nakon po-gresa- ka
moze se poceti ispocetka.
Tko se najvise opire reformama?
Otpora ima. To je prije svega moc na-vik- e.
Kinezi to zovu kuang-kua- ng —
konvencije koje imobiliziraju razmislja-nj- e
i utjeravaju ga u sablone. "Stari
imaju veliko iskustvo, ostavite stvari
starcima" — to je stereotip ima i nesto
mladih koji smatraju da bi reformu tre-balo
provesti radikalno i da bismo tre-ba- li
postupiti posve prema zapadnom
uzoru. Tako nesto naravno nije moguce.
Otpora reformi ima i zato sto ona zazire
u interes moci pojedinaca. Neki nasi ka-dro- vi
imaju velika ovlastenja, oni zapo-vijedaj- u
slijepo oko sebe, kazu danas
jedno, a sutra drugo. Pojedinci izvlace
materijalnu korist cak i kad ih se preba-cuj- e
na novi polozaj. Osobni interesi mo-raj- u
se podrediti interesima drzave, poje-dina- c
mora sluziti cjelini. Cini nam se da
takvih u nas nema mnogo: nema ih
uopce u prvoj garnituri, a nema ih niti
na mnogim polozajima.
Smatrate lipotrebnom ireformuparti- -
je?
I partija ce proci kroz reformu. Kao sto
je rekao drug Deng Xiaoping, zadrzat
cemo vodecu ulogu partije, ali cemo je
poboljsati. I to pripada idejama Mao Ze-dong- a.
Mao je to formulirao ovako ako
je lice prasno, treba ga prati svaki dan,
treba govoriti danomice o cistoci! U toku
trogodisnje korekture partije postignuti
su razmjerno veliki uspjesi. Taj ce proces
biti zavrsen u februaru, ili martu iduce
godine, objavit cemo rezultate ciscenja
partije.
Poboljsanja ce biti na podrucju organi-zacione
strukture, stila rada i discipline.
Neprestani proces reformi traje zapravo
vec sedam-osa- m godina, otad "peremo
lice danomice". Neki visoki funkcionari
smijenjeni su s polozaja, poslani na sud
ili uhapseni.
Kako ce se razvijati individualna i pri-vatn- a
privreda?
Individualna je privreda apsolutno
neophodna nadopuna socijalisticke pri-vrede
i ima mnoge pozitivne posljedice
koje se osjecaju u drzavnoj privredi i
kvaliteti covjekova zivljenja. Toga se ne-cem- o
moci odreci dosta dugo. Udio ma-li- h
privatnih poduzeca nije velik, investi- -
) cijski je kapital jos i manji. To ce se mo-- 5
zda povecati u dogledno vrijeme, ali pri-- )
vatna privreda nece ni u kom slucaju
л preteci kolektivnu ill cak drzavnu.
Ove i iduce godine moramo razmisliti
r tnmo k-nlr- n Ha rrirntnn nrivrpHn skrp--
( nemo u jos zdravlje tokove. Neki ekono-- 7
misti u partiji raspravljaju upravo o tome
je li zaposljavanje vise od sedam radnika
eksploatacija, kako je to rekao Marx.
Meni se ta rasprava ne cini osobito za-nimljivo- m.
Trenutni nacin zaposljavanja radnika
u privatnim poduzecima razlikuje se
svakako od onoga u starom drustvu.
Tamo su se takvi radnici zvali tri godine
"kalfama" i nisu primali gotovo nikakvu
nadnicu. Oni doduse dobivaju nadnicu
i danas, u socijalistickom sistemu, ali ja-sn- o
je da postoji i razlika.
Mi ne tvrdimo da tu nema nikakve eks-ploatacij- e.
Marx je razvio svoju teoriju
na osnovi prilika u zapadnoj Evropi prije
vise od stotinu godina. Marx nikad nije
vidio elektricnu zarulju, Engels nikad
nije vidio avion, a nijedan ni drugi nisu
nikad u zivotu bili u Kini. Danas su druk-cij- a
vremena.
Hu Yaobang
Kina
OD KOMUNIZMA
Dok mimstar obrane Manfred Worner
stalno mase "velikom batinom" kada je
rijec o odnosima s Moskvom i buducno-st- i
razoruzanja, njegovo ministarstvo na-rucu- je
ispitivanja javnog mnijenja koja
iznenadjujuce dokazuju kako se ta poli-tik- a
zastrasivanja ipak zasniva na vrlo
klimavim nogama. Prosjecni se Nijemac
sve manje plasi komunizma, a sve vise
vjeruje sovjetskim najboljim namjera-ma- .
Gotovo dvije trecine Nijemaca (61 po-sto)
tvrdi "kako se Moskva iskreno za-la- ze
za politiku popustanja" (devet posto
vise nego li prije dvije godine), dok je u
istom vremenu za 12 posto (sada 37 po-sto)
opao broj onih koji vjeruju kako je
"komunisticka prijetnja" velika ili vrlo
velika. U vremenima kada militantna ve-cin- a
u kabinetu propovijeda "strah od
razoruzanja" a odnosi s Moskvom (na-kon
Kohlove uvrede Gorbacova) prolaze
opasno krizno razdoblje, prosjecni se Ni-jemci-
—
osjecaju sve manje ugrozenima.
Ti rezultati i nisu toliko proturijecni,
kao sto bi se moglo ciniti na prvi pogled.
Zapadni Nijemci su prihvatili svoju "za-padn- u
sudbinu", ali se ipak zalazu za
otvorene pregovore medju blokovima i
mnogo izrazitiju ideolosku toleranciju.
To je ono sto stalno tvrde i socijaldemo-krati- ,
iako ne znaju iskoristiti na pravi
nacin u burnim predizbornim nadmeta-njim- a.
D. V. C.
"Vjesnik"
KOSTARIKA
PREKIDA BOJKOT
CIUDAD DE MEXICO — Kostari-kansk- i
predsjednik Oscar Arias San-chez
odlucio je da odustane od bojkota
Grupe s Contdore koji provode i Hon-duras
i Salvador, izjavivsi da ce nje-gov- a
zemlja "revidirati" dosadasnje
stavove i prihvatiti da sudjeluje na idu-ci- m rundama mirovnih pregovora u
Srednjoj Americi.
Priznavsi da je u zajednici s Hondu-raso- m
i Salvadorom bio odlucio da
vise ne sudjeluje na mirovnim prego-vorima,
Arias Sanchez je izjavio da je
doslo vrijeme da se "stavovi revidira-ju-"
i da ce Kostarika "izgubiti ako ne
sudjeluje u mirovnom dijalogu".
Ovom najnovijom i prilicno iznena-djujuco- m
odluikom kostarikanskog
predsjednika razbijen je "bojkot"
proamerickih saveznika. Zanimljivo je
da je do toga doslo nakon "blic" po-sje- ta
Philipa Habiba specijalnog iza-slani- ka
americkog predsjednika Rea-gan- a
Srednjoj Americi. Ocito je da je
Kostarika promijenila svoje misljenje
nezadovoljna americkim odnosom i
tretmanom svojih duznickih proble-ma- .
"!л