Novosti, December 05, 1944

              i
-- i
STRANA 2 NOVOSTI Utorak 5' decembra 1944 NOVOSTI Nacionalno pitanje Jugoslavije
Published every Tuesday Thursday and Saturday by the svjetlu narodne oslobodi-lačke
Novosti Publishing Company u
In the Croatian Language borbe
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Registered in the Registry Office for the City ol Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Čudni ljudi još čudniji izgovori
Odsjek broj 25 Hrvatske Bratsko Zajednice iz McKesporta
uputio je oštar protest na Izvršni Odbor Zajednice radi rasipa-vanj- a
zajedničkog novca koje rasipavanje dovodi do izvan-rednih
rasporeza i nezadovoljstva članstva
I što biva Urednik Zajedničara buduć da je morao doni-jeti
taj protest popraćuje ga tako neslano i djetinjasto da ci-jeloj
stvari daje smiješan umjesto ozbiljan karakter
Odsjek broj 25 čisto ozbiljno i naravno opravdano prote-stira
radi raspikućske politike i "stare prakse" u uredu Zajed-nice
navadjajući pri tome nekoje primjere — a uredništvo Za-jedničara
umjesto da to objasni ako objasniti može ih da
djelu stvar ostavi za glavobolju onima koji su za to odgovor
niji i pozvaniji — ono predbacuje Odsjeku da ima 300 člano
va a u kampanji da nisu našli više od pet novih članova
Što se pak računa tiče urednik Zajedničara sve svodi na to
da je sva greška u tome što Zajednica iznaša redovno račune
u svom glasilu i tako članstvu pruža priliku da o izdacima
računa vodi Kod drugih organizacija — kaže urednik — ni-smo
opazili da se takovi računi daju u javnost Naši ljudi ko
ji su začlanjeni u toj organizaciji nemaju prilike vidjeti niti
općih računa a niti pojedinačno koliki su troškovi tko putuje
i zašto putuje i koliko za to računa a kamo li da dozna o pre-plata- ma
na novine i smotre"
I sve ovo urednik Zajedničara začinjuje sa "mi smo već
prije našo čitatelje upozorili kako se od neko vrijeme sa sta-novitom
namjerom vodi protiv Zajednice sustavna kampanja
pa i ovaj protest ne možemo nego da smatramo jednim no
vim dokazom za našu tvrdnju Neka je dakle svima na čast
i diku"
Nije Odsjek iz McKesporta sam što prigovara na tim pro
komjernim izdacima Više se već odsjeka javilo i protestiralo
I opet će protestirati brate urednice sve dok glavni odbornici
Zajednice ne uzmu metlu u ruke i iz ureda izmetu onu "staru
praksu" koja nam donosa nove daće nove nemire i nove afe-re
Braniti taj poredak znači odobravati ga
još kad bi se branilo razumno i uvjerljivo k vragu možda
bi se i obranilo što šta Ali kao sredstvo obrane uzeti — pa i
vašeg odsjeka su troškovi razmjerno veći od drugih — ili —
krivnja jo to što mi iznosimo račune a da ne nebi nas se
moglo kritikovati kao što se ne kritikuje druge organizacije —
to jo tako djetinjast i naivan odgovor koji da se najblaže iz-razimo
predstavlja siromašstvo — bijedu filozofije
Ništa više nego to NEOBJAVLJIVATI RAČUNE trebalo bi
uvesti u praksu pak da samovolja i anarhija na vrhu Zajed-nice
bude usavršena Onda se brate Vukeliću nebi u istinu
nikog kritikovalo jer nebi imao tko kritikovati
Manite se opasnih predpostavki i primjera urednice Za-jedničara
Članstvo je osnovalo i do današnjeg stupnja razvilo
svoju Zajednicu ne da se ona nakon pedeset godina opstan-ka
pretvori u obično osiguravajuće društvo nego da ta Zajed-nica
bude i njegov dom njegov predstavnik i njegov zaštitnik
u stranom svijetu Za takvu Zajednicu članstvo se žrtvuje pak
posvo opravdano bdije nad njom kako se zbilja jednog dana
nebi pretvorila u inšurenc agenciju koja — kako velite —
članstvu ne polaže računa
Teški dani će nastupiti po Zajednicu onda kad članstvo
ne bude o njoj vodilo računa Jer dok o njoj briga znak je da
na nju misli
Nego podjimo dalje pak razčistimo pitanje navodne kam-panje
protiv Zajednice sa kojom urednik Zajedničara želi po-krivati
"grijehe naše" Čudnovata je to teza nova za njega
ali stara u praksi uredništva Zajedničara Od vremena na vri-jeme
njom se služio i pokojni Petrak pak će biti da je ostala
kao nasljedstvo
Svaku kritiku po bilo kojem pitanju urednik Zajedničara
smatra dijelom nekakve kampanje protiv Zajednice Ako član-stvo
protestira protiv rasipavanja novca i izvanrednih raspo-reza
naziva se to "sustavnim dijelom kampanje protiv Zajed-nice
ako mu se reče da je glasilo pretvoreno u službeno gla-silo
HSS i to je kampanja protiv Zajednice ako ga opomeneš
da je naslov: Hrvat Tito oslobodio Beograd " šovinistički
i to je protiv Zajednice kad protestiraš što glavni odbornici
sjede na polugodišnjim zasjedanjima po cijelih 14 dana a no-ći
provedu kod Bubanovića na stvaranju "strateških" planova
— i to je onda kampanja protiv Zajednice kad protestiraš što oe
Ladežiću daje za 15 minuta 15 dolara i to je protiv Zajednice
kad kritikujes Butkovićeva neprestana putovanja i kumovanja
i to je protiv Zajednice kad kritikujes što se kupuje svakakvo
bondove pa i one koje voda skupa sa bričevima nosi po Amo-ric- i
i to jo kampanja protiv Zajednice kad se upozorava glav-ne
odbornike (one koji su taj zaključak stvorili) da ne dijele
Zajednicu od svestrane kampanjo za pomoć narodima u Jugo-slaviji
jer da će to oslabiti samu kampanju i prestiž Zajedni-ce
onda se to naziva kampanjom protiv Zajednice kad se
uredništvo kritikuje što nije ni jedne riječi reklo o Drugom Sve-slavenskom
Kongresu smatra se kampanjom protiv Zajednice
kad se kritikuje što pisaće maline i Butkovićevi kaputi nestaju
iz ureda Zajednice onda se to smatra kampanjom protiv Za
jednice kad se upozoruje one koji su sve do propasti Hrvat-ske
Sloge u Kanadi vodili kampanju protiv Zajednice i poslije
stupili u Zajednicu da ne misle da je Zajednica isto što je
bila i Sloga pak da u njoj rade po svoj volji — onda se to
smatra "neprijateljskim stavom prema Zajednici" ako rečeš
Butkoviću da je VRTIKAPA onda Je to protiv Zajednice ali
kad to Butković reče većini članstva onda je to u interesu
Zajednice itd
Ljudi božji usjecite već jednom u glavu da NISTE VI ZA-JEDNICA
Mi kritikujemo i kritikovari ćemo vaš nevaljali rad
sve dok se ili ne popravite ili dok vas članstvo ne istjera kao
nepopravljivce Kritikujući vaš nevaljali rad ČUVAMO ZAJED-NICU
Jeli vam sada Jasno?
S3BS
~ " i jm i I
Ti nesretni poljski kulaci
Bankrotirana klika poljskih
reakcionaraca u Londonu opet se
nadula Radi njezinog neprijatelj
skog stanovišta prema Sovjetskom
Savezu i oslobodilačkom pokretu u
zemlji rezignirao je premijer Sta-nisla- w
Mikolajčuk vodja seljačko
partije Predsjednik Wladislav
Rackijewić povjerio je najprije Ja-nu
Kwapinskom socijal-demokra- tl
da on formira novu vladu pa poš-to
ovaj nije uspio ta dužnost je
predana Tomasu Arcizsewskom
Bez obzira tko formirao novu
vladu očito je to da se ti reakcio-narc- i
žele riješiti opozicije i nes-metano
nastaviti daljnjom borbom
protiv oslobodilačkog pokreta u
Poljskoj i stvaranjem intriga mu-dj- u
vodećim savezničkim silama pn
pitanju budućih sovjetsko-poljski- h
granica Svatko se slaže da će ta
vlada biti jedinstvena u njezinom
neprijateljskom stanovištu prema
Sovjetskom Savezu Ona će nasto-jati
da svoj život produži na osno-vi
galame protiv naglo rastućeg
demokratskog pokreta u Poljskoj
te neprestanim klevetama protiv
Sovjetskog Saveza 1 stvaranjem
problema medju saVezničkim vode-ćim
silama čak i London Times
naiao je za shodno da opomene
protiv takve mogućnosti To na-ravs- kl
moraju znati i odgovorni
krugovi u Londonu
Ta nesretna čeljad tvrdokornih i
nepopravljivih Poljaka — kulaka
U gradu Kalinjin
Iiše: pukovnik Valentin Močalov
Moskva — Zlatan Sremec član
Nacionalnog Odbora Oslobodjenja
Jugoslaije i ja potrošili smo dva
dana u slikovitom gradu Kalinjin
Tragovi ratnog pustošenja jos
se posvuda opažaju Grad se po-pravlja
ali ipak uzeti će godine
dok se postavi u predratno stanje
Predsjednik okružnog Sovjeta
Aleksandar Starotoriinski pozna-ti
agronomist potanko nam je opi-sao
razvijanje industrije i poljo
privrede u okrugu Kaltnjln
"Prije rata okrug Kalinjin pos-jedovao
je veliku tekstilnu indus-triju
mlinove kao i prostrane ko-lektivne
farme žita i konoplja" —
rekao je Starotoržinski Okupira-ne
predjele Nijemci su strašno ra-zorili
Stotine sela sravnali su sa
zemljom Trema nepotpunim po-dacima
Nijemci su zapalili ili ina-če
uništili osam hiljada stanova
Mnogi stanovnici su poubijani ili
otjerani u Njemačku U samom
Kalinjinu fašisti su razbili i po-ništili
tvornice mlinove skladišta
žita željezničku stanicu električ-nu
stanicu vodovode pouličnu že-ljeznicu
škole kazališta itd
Kad smo pregledali tekstilna
poduzeća gdje je prije rata radi'o
30000 radnika i radnica uvjerili
smo se u Istinitost riječi predsjed
HOĆEŠ — NEĆEŠ — MORAŠ I
oko izbjegle vlade zaista je posta-la
svakome dosadna Kod svog na-roda
u Poljskoj već je do dna duše
omražena pa i ono malo upliva
Sto ga je ranije imala je nestalo
Pomislimo si za časak sa gledištu
naše vlade u Kanadi da imamo na
primjer vladu sa diktatorskom
konstitucijom kojom bi upravljao
recimo ontarijski premijer Drew
quebeškl premijer Duplessis ili tko
drugi iz redova kanadskih torije-vac- a
Ili pak da u Jugoslaviji ima-mo
vladu sa diktatorskom konsti-tucijom
kojom bi upravljali razni
Stojadinovići Jeftići Cvetkovići
drugi da li bi bili zadovoljni s- -
takvom kamarilom? Dakako da
nebi Pa onda nema razloga krivi-ti
niti narod Poljske što neće pri-hvatiti
diktatorske konstitucije iz-bjegle
vlade niti one koji bi že
ljeli tom konstitucijom upravljati
i narod dalje držati u ropstvu i
mraku
što se pak tiče njezinih odnosa
prema Sovjetskom Savezu ne tre
bamo ići daleko u historiju tražiti
činjenice pa da se uvjerimo kako
se mrsko i kako se cinički ta vlada
ponašala prema svom slavenskom
susjedu na istoku Uzmimo za pri-mjer
samo one najn6vije klevete
protiv Sovjetskog Saveza koje je
ona pomogla širiti nacističkoj pro-pagandi
iz Berlina Zar je sa tak-vim
ljudima moguća bilo kakva
suradnja ?
nika okružnog Sovjeta Prije rata
oko tekstilnih tvornica nalazile su
se lijepe radničke naseobine: gole-me
zgrade sa hiljade stanbenih
odjeljenja Stanovi nedaleko mli-nic- e
pretvoreni su u hrpe metala i
kamenja
U gradu se neprestano radi na
popravcima Stanovnici se trude
da grad što prije dobije svoje nor-malno
obličje Električna stanica
već je popravljena Poulična že-ljeznica
je u prometu Mostovi i
vodovodi ponovno služe narodu
Stanovi su u toku popravka i ne-koji
su već popravljeni škole i
druge prosvjetne institucije su ot-vorene
Djeca uzgajališta mate-rinski
domovi škole i bolnice se
popravljaju ili se nove izgradjuju
Kolektivnim farmerima izgra-djen- o
je 40000 stanova u raznim
predjelima okruga! Broj marve I
peradi dnevno se povećaje
Narodni osvetnici iz redova par-tizanskih
odreda ponovno su se
prihvatili svog mirnog rada nakon
su očistili neprijatelja sa svojeg
zemljišta
"Sve vile Dosta iem uvieren da
će ruski narod odlučno savladati
nebrojene poteškoće u preporoda
svoje ekonomije i pomoći drugima
da to skorije dodju do normalncg
života" — rekao mi je dr Sremec
kada smo odlazili iz Kalinjina
r
Tokom ovoga rata Sovjetski Sa-vez
je u nizu zemalja postavio dip-lomatske
odnose Ti odnosi su us-postavljeni
sa vladama Nizozem-ske
Mexika Kanade Australije
Nove Zelandije Sirije Lebanona
Uruguaja Kube i Južnom Afri-kom
To svjedoči da je stanovište
Sovjetskog Saveza prema usposta-vi
diplomatskih odnosa rukovodje-n- o
željom za podržavanje prijatelj-stva
I medjusobnog razumijevanja
Sovjetska vlada nije pri tome pos-tavljala
pitanje kakva se vlada na-lazi
u dotičnim zemljama niti ka-kvu
politiku vodi
U vezi toga glavno pitanje "ko-je
je Interesiralo Sovjetski Savez
bilo je kakvo je stanovište dotič-ne
zemlje u odnosu prema agreso-ru
tj Hitlerovoj Njemačkoj i sva-ka
zemlja koja je na ovom osnov
nom pitanju zauzela svoje stanovi
šte na strani Ujedinjenih Nacija
protiv Hitlerove Njemačke naišla
Je na povoljan odazov Sovjetskog
Saveza kada je zatražila uspostavu
diplomatskih odnosa" — (iz buleti-n- a
sovjetske ambasade u Sjedinje-nim
Državama pukovnik Galin)
Tako vidimo da Sovjetski Savez
želi podržavati prijateljske odnose
sa svakom zemljom bez razlike
kakvu imala vladu i politički sis-tem
samo ako je odlučno na stra-ni
narodnog rata protiv krvoločne
Hitlerove Njemačke Sovjetski Sa-vez
takodjer se ne želi miješati u
unutarnje poslove dotičnih država
što se pak tiče sovjetskih granica
pukovnik Galin kaže:
"Cijeli svijet zna da Sovjetski
Savez ne želi tudjeg teritorija da
se on drži jedinstvenog cilja tj
istjerati invazora iz zemlje i stvo-riti
takve uslove u Europi koji će
Nijemce i druge osvajače tudjeg
teritorija prisiliti da dva puta pro-misle
prije nego će se usuditi na-pasti
miroljubive nacije i usposta
viti svoj piratski poredak"
Posve je razumljivo da Sovjet-ski
Savez neće dopustiti ni to da
se iz buduće Poljske napravi od-skočna
daska za ponovni napad
agresora niti da ona posluži kao
ograda za izoliranje Sovjetskog
Saveza u njegovoj vanjskoj poli-tici
Poljski panovi još uvjek mi
sle da oni imaju pravo vladati nad
ukrajinskim 1 bjeloruskim nardom
I izrabljivati ga za interese svojih
veleposjednika
"Istina kaže pukovnik Galin
bankrotirani poljski političari koji
žive daleko iza granice od svog
naroda opetovano grde Sovjetski
Save i Crvenu Armiju — ali to je
od manje važnosti No ali kad
čovjek sluša ovu gospodu mogao
bi si pomisliti da u Poljskoj nije
nikada bilo Ukrajinaca i Bjeloru-sa
da u toj zemlji nije nikada bilo
nacionalnog potlačivanja da je to
bila najmirnija zemlja na svijetu i
da je bila jedina želja Rydz-Smlg-l- ya
Bečka i drugih fašista i polu-fašis- ta
da uspostave raj zemalj-ski
u Poljskoj Ti novo pečeni "de- -
(Prenos na str 3)
(Nastavak 2)
Do čega je dovela takva nacio-nalna
politika jugoslavenskih vla-stodržaca?
Na ovo pitanje daje
najjasniji odgovor katastrofa Ju-goslavije
u aprilu mjesecu 1911
godine kada je zemlja porobljena
od osovinskih fašističkih osvajača
Za 22 godine veliko-srpsk- a he-gemonisti-čka
klika oslanjala se u
svojoj protu-narodn- oj politici na
one koji su kumovali stvaranju
versaljske Jugoslavije upirala se
u glavnome na francusku reakciju
kao i na englesku No čim je truli
versaljski sistem Europe omogućio
da se promijeni ravnoteža europ-skih
imperijalističkih sila u korist
osovinskih fašističkih država veliko-s-rpska
reakcionarna hegemoni-stičk- a
klika orijentirala se prema
osovini Rim-Berli- n samo da bi sa-čuvala
svoju hegemoniju i držanje
u podčinjenosti ostalih naroda Ju-goslavije
— Slučaj Stojadinovića
Jeftića Cvetkovića i drugih to naj-bolje
potvrdjuje
No bilo bi nepravilno optuži'ati
samo te reakcionarne ličnosti za
takvu protu-narodn- u politiku Ne
takvim putem su išla i gospoda
slovenski reakcionare! na čelu sa
Korošcem Natlačenom Krekom i
drugima takvim su putem išla go-spoda
reakcionarci iz vodstva
HSS--a na čelu sa Mačekom Krnje-viće- m
Pernarom i drugima tak-vim
su putem išli i reakcionarni
vrhovi raznih partija i drugih na-roda
Jugoslavije
Vjerna svojim načelima da sva
ki narod ima pravo odlučivati o
svojim načelima da svaki narod
ima pravo odlučivati o svojoj sud-bini
Komunistička Partija za ci-jelo
vrijeme opstanka Jugoslavije
stajala je neprekidno u borbi pro-tiv
takve nacionalne politike veli-ko-srpsk- ih
hegemonista Komunis-tička
Partija Jugoslavije ustala je
najodlučnije protiv ugnjetavanja
Hrvata Slovenaca Macedonaca
Arnauta Crnogoraca i drugih Baš
radi toga se iskaljivao sav bijes
veliko-erpsk- e hegemonističke go-spode
na našu Komunističku Par-tiju
Radi toga su se kroz 22 godi-ne
punile jugoslavenske glavnjače
najboljim komunističkim borcima
radi toga nas i danas londonska
izbjeglička gospoda 1 njihovi agen-ti
u zemlji mrze neodoljivom mrž-njom
jer znaju — da je nacional-na
sloboda i ravnopravnost naro-da
Jugoslavije najveća zapreka za
njihove sebične ciljeve za njihovu
pljačku i izrabljivanje
Njemački i talijanski fašistički
osvajači znali su u punoj mjeri
iskoristiti nacionalnu suprotnost u
svakoj zemlji pa i kod nas u Ju-goslaviji
U čehoslovačkoj su svim
silama raspirivali mržnju izmedju
Ceha i Slovaka raspirujući kod
slovačkih reakcionaraca težnju za
tobožnjom nezavisnošću i odcjep-ljenjem
Na taj način su njema-čki
fašisti uspjeli bez borbe ras-komadati
ćehoslovačku i porobiti
Ju
U Jugoslaviji su njemački i ta-lijanski
fašisti na najnevjerojatni-j- i
način žonglirali samo da bi što
bolje iskoristili nacionalne su-protnosti
I oslabili zemlju S jed-t- i
a siranu uzMi su Pave'ića i nletro- -
ve malobrojne ustaške bande pod j
Iz Ureda Vijeća
kata itd može se
zaUitu godinama ih hranili i omo-gućavali
organiziranje u zemlji
raznih atentata u vlakovima itd
a s druge strane do neba su u svo-jim
novinama i na banketima hva-lili
veliku državničku "mudrost"
Stojadinovića i njegovih nasljedni-ka
radi njihove mudre vanjske i
unutarnje politike čas su hvalili
Srbe zato što znaju imati Čvrstu
ruku i ne popustiti čas su podjari-va- li Hrvate da ne popuste da ima-ju
prava na ono što traže itd Nji-hov
cilj je bio pod svaku cijenu
razbiti I oslabiti zemlju iz nutra
a onda Je porobiti U tome su fa
šistički osvajači i uspjeli Pri to-me
ih je pomoglo i to što su našli
u svakom narodu u Jugoslaviji do-voljno
izdajnika koji su ih u tome
pomagali Fašističko riješavanje
nacionalnog pitanja jeste: naći u
svakoj zemlji jednog ili nekoliko
kvislinga već prema tome koliko
ima nacionalnosti sastaviti ma-rionetsku
vladu ekonomski I poli-tički
potpuno podjarmiti zemlju I
takvu je proglasiti "slobodnom" I
saveznicom u tako zvanom novom
europskom poretku
što danas predstavlja Pavelić i
njegova ustaška banda u Hrvat-skoj?
Ne predstavljaju ništa dru-go
nego obične agente u okupira-noj
i porobljenoj Hrvatskoj Šta
danas predstavlja Nedić i kompa-nija
u Srbiji? Ne predstavljaju
ništa drugo nego agente okupatora
u okupiranoj i porobljenoj Srbiji
što danas predstavlja Draža -- Mi-hajlovlć
i njegovi četnici u Jugo-slaviji?
Ne predstavljaju ništa
drugo doli saveznike i agente oku
patora u borbi protiv naroda Ah
sva ta banda ne predstavlja samo
agente već i svirepe krvnike u
službi okupatora pomoću kojih ne-milosrdno
istrebljuje rase narode
pomoću kojih nastoji da održi u
ropskoj podčinjenosti narode Ju-goslavije
Iz svega toga se jasno vidi da
je fašizam najveći i najsvirepiji
neprijatelj nacionalne slobode i
ravnopravnosti svakog naroda Iz
toga proizlazi da potrebna bor-ba
na život i smrt protiv fašizma
da je potrebna borba na život i
smrt protiv svih onih koji pomažu
taj osvajački fašizam
Današnja narodno oslobodilačka
borba i nacionalno pitanje Jugo-slavije
nerazdvojivo su povezani
Naša narodno oslobodilačka borba
nebi bila tako uporna 1 tako uspje-šna
kada narodi Jugoslavije nebi
vidjeli danas u toj borbi osim po-bjede
nad fašizmom i pobjedu nad
onim što bilo za prošlih režima
pobjedu nad onima koji su ugnje-tavali
I koji teže za daljnjim ug-njetavanjem
naroda Jugoslavije
Riječ — narodno oslobodilačka bor-ba
— bila bi samo fraza čak i
prevara kada ona nebi imala osim
opće jugoslavenskog smisla i na-cionalni
smisao za svaki narod po-sebice
tJ kada ona nebi značila
osim oslobodjenja Hrvata Slove-naca
Srba Macedonaca Arnauta
muslimana itd kad narodno oslo
bodilačka borba nebi imala tu sa-držl- nu
da zaista nosi slobodu rav-nopravnost
i bratstvo svih naroda
Jugoslavije U tome i jeste sušti-na
narodno oslobodilačke borbe
(Nastavit će se)
ODLUKE IZVRSNOG ODBORA
l?vrni Odbor Vneća na sjednici održanoj u utorak 21
novembra donio je slijedeće odluke u pogledu organizacionih
zadaća i daljnjeg razvitka djelatnosti Vijeća:
1 Usliied naaomilanoa posla u glavnom uredu kojeg
tajnik sam moguć obavljati nije ima se odmah potražiti stal-nog
namještenika za obavljanje tehničkih uredskih radova
Dok se takovu osobu ne dobije izdavanje priznanica certifi
ne pospješiti
je
je
pa
2 Da se Drekine dosadašnjim načinom objave imena pn--
laaaća i da se Dočne pripremnim radom za izdavanje jedne
knjige u kojoj će biti imena svih prilagača i opći pregled rada
svake kolonije U medjuvremenu ako nekoji odbori Vijeća i
druge organizacije žele da imena prilagača objavljuju i u
našoi štamDi neka o tome sami sastave dopis i pošalju izrav
no novinama Izvršni Odbor ali savjetuje da se tako postupi
semo u slučajevima gdje jos nikako nisu objavljivana imena
prilagača Treba imati na umu da je prostor naših novina og-raničen
i da će sva imena konačno biti objavljena u knjizi
3 Proširena sjednica Glavnog Odbora Vijeća održat će
se u drugoj polovici mjeseca januara 1945 Sjednici imaju pri-sustvovati
članovi glavnog odbora izabrani na konvenciji ali
će biti pozani i predstavnici sviju naših organizacija u Kana-di
koje su zainteresirane u pitanje pomoći narodu Jugoslavije
4 Mjesni odbori Vijeća trebaju odmah početi pripremama
za godišnje sjednice kojima će prisustvovati ne samo članovi
Vijeća i Članovi prisajedinjenih organizacija već i ostali pri-lcga- či
a na tim sjednicama da se pretresa rad Vijeća u dotič-noj
koloniji te problemi i nadate koje danas suočuju Vijeće
kao cifeHrm-- Druaom odlikom ćemo se opširnije osvrnuti na gornje od
luke i kazati što treba poduzeti da ih se sprovode u život
S Miošić tajnik