Jedinstvo, February 17, 1961

              Г+- -
STRANA 4 Oekonomskim prilikama
u Jugosiaviji
Kakve su nosljcdice neda
vnozapoccte novcane (devi- - calo da ct poskupiti. I'natoc
znej i trgova6ke reformc, ci- - tome na trzi.stu je doslo do
jo provodjenjo pomazu Sjcd odredjene nervoze, do prou-Drzav- e
i druge kapitalistic- - ranjcnih i ncopravdanih sko-k- e
sa 275 milijuna kova kojc je zabiljezio trzni
dolara? Taj korak jc trebao ' barometar. Ali su tu nervozj
unijeti red u novacani i trgo-- 1 pojedini proizvodja- -
vacki haos, stabilizirati tr-- ci 1 trgovina, a ne potrosaci
zi3te i omoguciti brzi privrc-dn- i
napredak. Tako je to tu-mace- no
po jugoslavenskim
prcdstavnicima. Medjutim.
kako pi§e jugoslavenska sta-mpa
prvi rezultat jo daljni
porast cijena i anarhiznw
(kojc jugoslavenska stamps
naziva "samovoljom pojedi-nl- h
poduzeca"). Evo stojz-vje-Sta- va zaereba£ki "Vjcs-ni- k
u srijcdu" od 8. februa-ra- :
"Fosljedniih dana cijenp
su glavna tema razgovon-kak- o
stucnjaka za nrivreln
pitanja tako i potrosaca. Pri-vrcdn- a reforma dovest ce
dinara
zatim
raodju ostalim toga buleljiranih vina, vcr-uskla- de pojedine muta. konzcr-IriiJt- u; cijene i drugi Uglavnom, dovoljno
faktori nrcdlozene , noveca oko
pozitivno 6C utjecati na sta-bilizaci- ju triSta i povecanje
rcntabilnosti nroizvodnjc I- -
proSle
godino
U-dje- mo
"Div-ka- "
ilikora,
cijene Zestokih
reformc izdatkc
Zasto skoka
"Viosnik
cijene , daie objaSnicnje :
izvrse nikakav veci priti- - "Takva poviSenja potpu-sa- k
porodicne budzcte samovoljna i
djeluju promjenu nikakvp predlozcnom
strukture izdataka. Poveca-.rcformo- m. Kadi posye
njo prihoda planira noodgovornom povisivam'u
samo pokrilo nego cijena kako iskoristila
premasilo novecane izda-situacij- a. kasnije, pri-tk- o, realne jlikom
ovoj godini oko pojedini
posto. vratp
vrlo mirno ciienc umjesto stvarno
doSckali noka Novo us-jen- a
kojih i z;ivoiit Savezno izvrsno vi-kojo-sc
znalo. Nervoze, ugla- - toku ovog
bilo. ovom
moze znati koliko
apredna taSijonska stampa osudila
antijugos!avcnske jirovGkacije u Trstu
Tanjug javlja u ustavu svefa- -
talijanska stampa opsinio
jiisala anti jugoslavenskim
provokacijama i nasiljima i "redentista protiv slovenskili
institucija Trstu, samo
Ijovicarska osudila
Primjecono
njug, desni6arski listovi
stidljivo prelaze preko 6i-njonic- o neofas:sti6ki i i.greii Trstu
nrodstavliali izazivanje i
susjodne .Tugoslavi-ltucij- o List pise
i jugoslavenskili provokacije
razmjo--
izgrcda Komunisticko i Socijalisti5ke
samo zatim
namjora talijnnsko vladc an
djclo dvoiozic-nos- t
ti-5cansk-om
teritori-ju- .
Pored ncofa3isti6kog llsta
"Soccolo" koji narocito o-duscvl- java akcijama trscan-skil- l skvadrista i rimski
"Messaggero" pokuSava
opravda antijugoslavcnsk'
demonstracijo izmo-dj- u
ostalog TrJcani. koji
sjecaju
liabzburSke dominaciie Is-t- ri jedini sluzbenj io-zi- k talijanski. navodno
smatraju uvodjonie dvo-jozicnos- ti vrijedja historii-sk- n
i prava veci- -
stanovniStva.
misljenju ovog lista
mogucnost
izgrodi uskoro popri-m- o
jos sire razmjero. "Mes-saggero"
je takodjor okara-ktorizira- o
ireden-tist- o kao pripadniko "patri-otski- h
i borackih
Ljcvicarski listovi osudju-j- u najoitrijim rijecima fa-sistic- ke provokacije Trstu,
podvlaceci pravi karakter,
kao i tesko posljedice ireden-tibtick- c "Unita"
"Paose" smatra-ju
vlada odgo-vorn- a
Tr-stu.
Socijalisticki "Avanti" po-vezu- jc nasilja u Trstu s ia3istickim provoka-cijama
Kimu i Napulju po-vodo- m Ju?.nog Tirola. "Fa-Sizam- ,
pise "Avanti" Trstu
kao i Juznom Tirolu
tlafonja i denacionalizaciio
bcz stida
najelementarnija prava
nacionalnih manjina. Dana
stoga, zlodinacki priz-nava- ti
prava ovih
ometati primjenu
dvojezi6nosti i ne poStovati
memorandum suglasnosti".
List podvladi so
artikala o kojima so pri-'ko- jj artikl poskupiti odnos--
zemlje
izazvali
"Potkraj i pocet- -
kom ove odjedamput
su neki artikli poskupili.
li trgovinu, vrlo cc-m- o brzo kako su
brojke na blagajni£kim blo-kovi- ma
voce od prijaSnjih.
'Frankova" cikorija posku- -
pila na primjer, u Beog-rad- u
300 na 3G0 dinara,
mlijeko u prahu za GO dinara
po kilogramu. margarin za
dinara, uljo za 20 do 25
dinara, keksi za sezdesetak
dinara kilogramu,
za 120 kilog
ramu, marmelada za dvade-sota- k dinara. citav
do sc
na pica,
novo vi itd.
da nam
prohrano."
io doslo do ci- -
iona? arijedu"
do so za tim da novo ovo
na no- - no su nomaju
go da na vezo s
so o
koje so
nc da bi bi so
i da so
tako da bi place evontualnih snizava-porasl- e
u za nja, proizvodiaci
5 zapravo na priiasnjc
"Potrosaci su da ih
poviSenja ci-jsni-ze.
instrumentc
do io doSlo ce
joco tek u mioso-vnom- ,
nije nije zanaze tako da so u
no voce gomilanjc zaliha o- - np ni do
da sva'Itabja svom
o
u ali
ih je
je, kazp Ta
da
da su
irodentisticki u
vri- -
osjecanja
sprovodo u
na
so
a vrijomc
Trstu
nacionalna
no
Po
troba iskljuciti
ovi
trscansko
udruzo-nja- ".
u
je u Kimu
dogadjaje u
Sovinisticka
u
Istri, u
je politikti
prczirajuci
jo,
manjina,
o
da
nih
u
primijetiti
je,
od
20
po
po
niz
da
u
no
bl
'pa. casu
jc
no obvozala da cV so rukovo
diti politikom "zajednickog
zivota uzajanmog razumi-jevanj- a
punog postovanja
jozicnih, i ctniSkih
prava nacionalnih manjina,
no politikom ugnjotavanja
i rasnc supremacijc".
"Paose" objavljujo op3i-ra- n
izvjeStaj na prvoj strani-c- i
pod naslovom "Napad ne-ofasis- ta s'ovenske insti- -
jedjanje u Trsti". da
jo isu fasisticko o-naro- da, umanjujuci smlile trscansko fedoracijo
re i ocjenjujuci ih
kao protest protiv su-апк- е, каишска
da
piSuci
da
so je za
u
i
bio
da
no
da
kampanjc
"Avanti" i
da
za ove
u
i
provodio brutalnu
ikakvog
sva
ne
ncosporna
zatim
i
kulturnih
a
na
ко- -
da
Srpski Narodni Savoz je
ios 192G. ulozio $12.000 i
bondovo stare Jugoslavijo.
Evo sto o tome kazo glavni
Saveza Bojanac
u svom izvjostaju
u Sr-bobran- u" od 8. februara (en-glcsk- o izdanjo) :
On the books the
National not
to
II)
a -- tr. 1)
"Ima dosta iotin u optuibama
kamunixta i neutralaca imperi-jalixa- m
u Kongu nije prestao
nesavianosti juna.
"Da bi laetitili vrlo in-vestic- ije,
IMgijanci u dali punu
ectsioni.tiikoj Katanfii.
je Ujdinje-ni- m
dalje"
od IMRijanoi
sve u ciilnoj
i polwiji
jo
lej?ija, eattavljena
raibojnika, da м bori
pro-Lumumbi- nih sila i
diitidnUka
' U u Konpo
e po 2.ШК) do Bel-Kijana- ca.
Oni su
u ccntralnoj koflKoanolcoj vladi
predvodi predjednik Kasavu-bu- .
"Sve ovo je
mnogobrejflim UN
Uelgijanei napuete Kongo.
belgijkih
je Oni ni-s- u
da ju odvrate od ovog
kotonijalizma kree strainja
no pojeltmiti, pa se, prema
tome, s novim cijenama, i to
po pravilu povisenim, nije
vec na
"Vjesnik u srijcdu"
da potrosaca sada najvise in-teres-ira
"da li ce zajednica
poduzeti protiv
ravdanog skoka cijena". A
sto ce se poduzeti? U
se kaze:
"Zajednica ce suzbijati
tendencije umjetnog podiza-пј- д cijena zato da bi se mi-rni- je
provele promjene i sre-di- li odnosi na Materi-jaln- a intervencija koja ce se
provoditi na nacine,
izmedju i pomocu u-vo- za, suzbijat ce i pokusaje
da so neopravdano podizu ci-jene,
a tako ce se i pro-izvodjaci- ma koji zele iskori-stit- i
nervozu na trziStu poka-za- ti da je zajednica cvrsto
da planirane mjere
ostvari kako vi one sto brze
do zeljonih i predvi-djeni- h rezultata."
Istog dana (8. februara) u
Boogradu je saopceno da su
u Skupstini odbori za privre-d- u
zavrJili debatu o novim
privrednim mjerama. Iz no-vinsk- ih izvjestaja se vidi da
je poslanik B.
da zna da li ce povecanjc
cijena gradjevinarskog ma-terija- la prouzrocit po- rast stanarine. Sekretar za
privrcdne poslove Kiro
Gligorov jo pnznao da hoce,
ali jo rekao da ce to biti na-doknadje- no povecanjem pla- -
ca.
#
Jugoslavenska privrcda
nali6i na kojo so
sve vise zaplice.
Ctcneralna konfedcra-cij- a
rada, Savez
demokratskih i katoli-6k- e
i ljevicarskc organizaci-je- .
"Unita", organ Komunisti- -
6ke partijo Italijo, pod nas-lovom
"FaSisttfko provokaci-je
Slovenaca u Trstu",
detaljno opisuje tok demon-stracij- a
i istict da su one po-primi- le sasvim antijugosla-vonsk- i
karakter. List na kra
ju podvlaci la su "fa5isti6ki
naisli na osudu sko- -
ro c.ielokupnog stanovnistva
SNS sc nnda cc nui biti isplaccni
Imndovi stare Jiiffoslavijc
predsjednik
objavljo-no- m "Amerikanskom
of Serb
talijanskih
its predeccesor Kingdom of
Serbs, Croats and Slovenes.
Total net investment was for
$12,000. Thes wore
purchased as early as 1920.
Whether they will be worth
anything the future re-mains
to bo seen. (As a
of information. "News-week"
magazine of 18,
Federation, but 19G0 stated that "Yugoslavia
included in the investment cracked the ice" and will
breakdown or analysis, is the [commence paying interest on
practically worthless bond (July 1, 1960 U. S. holders
of the Yugoslav Government of bonds issued in 1922).
(prior to World War and Naglasak u originalu).
"KRIVIGA ZAPADA U KONGU"
(Nastavak
da
da-vanjo- m
prok(?
unonc
podriku
HelRijkn vlada rekla
Nacijanm da "dril ruke
Katanpe. xnutimlju
odgovorn poiicije
lulbi, vojsci Katange.
IJpjfruUrana јч!па mala strana-fk- a
od evrop-ski- h
protiv
teroritira
nawlja.
peelodnje vrijeme
povraca 3.000
glavni savjetnici
koju
uradjenn naroprot
retelucijama
da
"Grijeh zapadnih ja-vcnH- ca
jedan propust.
pokuiaU
vrata,
smjelo izlaziti trfiS-te.- "
pise
nesto neop- -
61anku
trzistu.
razlicite
ostalim
onim
odludila
dovele
Tomic htjeo
daljni
oped
vrzino kolo
moia.
2cna
protiv
izgrodi
Trsta".
bonds
in
mat-ter
April
koji j mnogo pridonio novej kon- -
goanekoj krizi.
"gigurno nijf bilo preuranjeno
zapadnim driavama da uid da je
bijeli kolonijalitam mrtav ili umi-r- e
u Africi, i da no moie biti pov-rac- n.
"Sada se mora pristupiti reeta-uraci- ji
mira u Kongu i stvaranju
sporacuma se crnim nacionalitmnm
pod daleko telim okolnostima."
Prijetnje crncima
u Hodeziji
Agencija Reuters javlja
da jo premijer Juzne Kode-zij- e Sir Koy Wilensky zapri-jeti- o crncima u toj zemlji da
"budu mirni", jer su bijelci
spremni da se bore da so "zastite od erne dominacije".
Juzna Kodezija. popust o-sta- lih afrifkih zemalja, je
zemlja cniog covjeka — bi-jelci
tamo predstavljaju ne-znat- nu manjinu i oni su do-selil- i. Cmci se ne bore za do-minac-iju
nad bijelcima, nego
za ukidanjp njihove domina-cije
nad sobom t. j. da posta-n- u ravnopravni.
Gladys Francis Lewis Josh u a
19)
Preveo A. K. — T 1 n c i
Posljednjeg tjedna u junu. Jon ie. u sveta6nom sme- - djem kvekci'skom odijclu i bijeloj platnenoj koJulji s
ovratnikom, stajao u knjiznici Blythwood Hall, licem u
lise s Kobertom Kodfernom.
"Dosao sam,'' гебе on otvoreno, svojim mirnim na-6ino- m, "da vam kazem, da zarko ljubim vasu kcerku, i
zelim jc zapitati da mi bude zena."
Kober Kedfern je zurio nevjerujuci tt mladog cov- jeka koji ga je nadvisivao. Kuke su mu se, prtljajuci sa
zlatnim lancem sto se jc pruzao preko njegovog oblog
trbuha, pocele trosti. Lice mu pocrveni i on ucini korak
napnjed.
"2cniti! ieniti — 2eniti — moju Kobin!" vikao je
niskim, hrapavim glasom, koji je poljuljao Jonovu od-luk- u. "To nc cetc nikada u5initi. Uvijek sam vas voljeo,
i nisam vam branio pristup u kucu. Sada sto iskoristio
priliku. Sto li samo mislite tko ste, kad mislite da bj vas
moja kecrka htjcla? Vi nepripadato njezinom svijetu.
Vi ste kveker, kvekerski seljak . . . Vi — vi ". Stao je,
guseci so u bijosu.
Jonathan je mirno stajao, no pokusavajucj da od-govo- ri. S rastucom zabrinutolcu jo pogledao Redfernovo
ljutito lice.
"Sto joS imate da ka2cto u svoju korist?" zahtije-va- o jo Robinin otac.
"Samo to, da bi radjo razgovarao s njom s vaSom
privolom ncgoli boz njc."
"Nemojte se usuditi to uciniti. Ona bi sc samo upro-pasti- la Sivot kad bi se udala za vas. Opominjem vas,
l)oane, ako moja kcerka privoli vama, s nama je sve
svrSeno. Bit cc kao da nikada nismo ni imali kcerku."
Glas mu je zastao. Strasnc rijecj su bile izgovoi'eno.
"Ali vi to ne mislite ozbiljno ! Dali bistc joj da bira
izmedju mono i vas cak i onda da — da nie ona ljubi?"
upita on sumnjicavo. "Zar nemato srea za svoje dijetc?"
"Srca? Boze, umro bih za nju. A vi mo to pitate?"
Jon poticajno pruzi ruku, ali Redfcrn mu je ljutito
odgurne u stranu. Jon je izravnavao i preravnavao obod
svojcg scsira. "Ja ljubim Robin, i nc preostaje mi niSta
drugo vec da joj to kazem, i da je molim da se uda za
menc." Govorio jo njezno. "Oprostitc sto sam vam na-ni- o
takovu bol. Pomogao bi, bogami, svima nama, kad
bih znao na6ina."
Dok jo polagano jahao kuci, Jon je razmisljao o
svojem problemu. Da li je on hid, kad je tako siguran
da ga ona ljubi? Zasto mora polagati slucaju toliku pa-2nj- u?
Bilo bi grubo traziti od nje da ucini takav izbor,
ali on to mora uciniti. Dok jo stigao na Ravnjak, znao
jo id a jo trebao otici od Roberta Kedferna prayo k Robi-n- i
i pitati ju. Da nije bilo tako kasno, on bi so bio pov-rati- o
i potrazio je.
Drugog dana jo vec bilo kasno.
Osmo Pojjlavlje
Gore u Londonu, tog istog dana koncem juna, kad
je Jonathan rekao Rogertu Redfernu da namjerava ze-ni- ti
njegovu kcerku , George Goodcve je, s palcima za-kaon- im
u otvore za ruke na svojem prsluku, setkao
amo-tam- o po svojem ozloglasenom uredu. S vremena na
vrijeme bi zastao kraj prozora iz piknjatog muhama, i
o.5tro promotrio costu iz St. Thomasa. Grizao je cigaru i
. priguseno so smijao.
Tako mi boga. mislio je on, guverner ce me imeno-va- ti izvrsnim odbornikom jos ovo godino! No ce moci
mnogo duzo zapostavljati moju moc. Guverner radi ono
§to mu kazu vodeci torijevci, a oni su mi obecali.
On potapsa hrpu napira na stolu i zamisljeno zag-riz- e
u cigaru.
Svakog dana mu jc u ruke dolazila zemlja — jos
dvijo tisuco akera prolog mjesoca, vecina toga окгбс-n- a; pokraj toga, imao je dvijo mlinico: jodnu u Inirer- -
sollu, a drugu u Guelphu; i jednu ili dvijo pilano. Ne
bas slabi mjesec dana rada! Onda je tu bila trgovina
potasom, njegov ducan u St. Thomasu, i jos jedan u Lon-donu,
pivovara, njegov intcres u bankama. Nije slabo!
Nije slabo ! Sve je ispadalo onako kako jc on zeljeo. Sva
sto covjek treba da se probije, гобо on samom sebi, jest
pronicavost i odlucnost. A, bogamu, on ima oboje. A
ima i dva Covjeka, koji rade ono .sto on kazo, bez raz-lik- e
sto, i uredio je tako, da se ni jedan ne usudjuje pro-tivi- ti
ilj govoriti protiv njega. Noveselo so jc nasmijao, a
debelo tijelo mu sc jako zatreslo.
Konjanik jc dojahao i sjahao. Bio je to Rawdon.
Kad je usao u sobu, Goodevc kimne prenia vratima, i
premda je dan bio zagusljivo vruc, Redfern ih zatvori.
"Zasto mo tako nuzno trebate, George?"
"Krasan plan i jos nekoliko iskljucivanja, тотбе
moj."
Goodcve mu zatim iznesc svoj uspjeh u toku mje-sec- a
i snagu svojeg sadasnjeg polozaja. "VidiS li, Rawd,
imam ovaj dio zemlje ovdjc u mojim rukama — kad je-dno- m dobijom ovo naknadnc posjode." On potapsa hrpu
uredovnih papira, onda polagano savijo svoje debelc
pi-st-o
u pesnicu. "sedam od svakih deset kojj mi neJto
duguju imam pod prstom na ovaj ili onaj naCin."
TRUHIUO, ANDJEL1 1 VATIKAN
Najomrioniji i najuroiji di-ktat-or
Latinkr Amerikc je ne-sumnj- ito
predjednik Domini-капчк- е
Itepublikc Truhiljo. Ali
mu In nije smctalo da sam rbi
podigne spomenike u skoro sim
gradotima zemlje i da narrdi da
ga olotljaaju rtajrazlif itijim
titulama kao na pr. "Spai1ac n-ladlbi- ne".
"DobroUor naroda"
ild. All njemu ni to nije dotolj-no- .
Xcdavno su u dtanaest crka.
a izradjrne slikc iz hiblijkih
prtfa i kao andjeli i Metier li-radj-eni
su portreli Truhiljoe
iene i Iftrl. Svima Minovnieima
je poznalo kaki su to "andje-li"
i "svelice" i zato se Ironicno
mjeSkaJu na ovu novu maniju
Protcstna skupstina
it Torontu
Г ponrdjcljak uvce, 20 febru-ar- a,
KomunUtika partija Ka-na-de
sazita maovnu prolostnu
skupstinu pod loznikom: "Za
prarrdno rrSenje stanja u Kon-gu".
Glavni govnrnik je I)ie Mo-rris
rln CK КГК.
Skuptina re se odrlatl u Ilk-rajinsk-om
radnitkom domu na
300 Hathurst St, pofetak u 8 sail
uvete.
u o a n n
diktatora.
Crka u zemlji j-- e neJlo za-vad- ila
s Truliiljom. ojea nje-gov
skori pad i zato je traZila od
Vatikana da se te slike uklone.
Л Vatikan? Seta kongregaci-j- a
u Itimu uputila je tamonjem
nadbikupu pi'mo, u kome (raii
da te like treba f dalje da o.
tanu.
NAFTIN'I DEHIVATI —
STIMULAXSI ZA KASTEXJK
21 VIII Б1СА
DIebrail Guesinov, profeeor iz
llakua u SSSIi, iivrsio je zanim-Ijiv- e
eksperimente sa naftinim de-rivati-ma
kao timulaiwima za ras-terje
iivine. Pomjeteni ea hranom
koja s svakodnevno daje iivini,
oni omogucuju povecanje teiine i
velicine kokoii za 20 posto u po-redje- nju
sa rastom onih koje su
normal no hranjene. Slifnim eke-perimenti-ma
povefana je prosjecna
teiina zeceva, ovaca, goveda, svile
ne bube. biljke pamuka i raznih
povrtarskih proizvoda za 12 do 17
posto. Trednost naftinih derivata
nad bioloJki aktivnim supstancama
kao Sto su hormoni i vitamin! u
tome tome je Sto ne smanjuju ot--
pornoet organizma i vtIo eu jevtinl.u
i " '
o an
Kawdonova tanka usta zadrhtase kod ovih rijefii.
"Moram tocno znati sto mislis. Doze, i ti si drzak djavo!"
Goodcve oo omalovazi "Sada je vrijeme da uda-rim- o, momce moj. Prosli tjedan su mi moji prijatelji na
visokim polozajima u Yoi-ku,- " — on napuhno svoja
bacvasta pi-s- a — "savjetovali da zestoko udarim prijo
nego sto se vrati lackenzie. Oni su bez popularnog vo-dj- e, dok se on nalazi u Engleskoj, nastojeci da izmjeni
ustav i uredi stvari tako da bi sva vlast bila u rukama
svjetine. Zato cemo udariti sada."
"A sto ja doslovno moram raditi, Georgu — kra-Ij- u Georgu?" upita Redfcrn gorko. Njegove su plavc o6i
za trenutak imale izglcd progonjena covjeka.
Goodcve so nasmije svojim zanosnim, ncvoselim
smjohom. "Tako je, momce moj. Noma potrebe da nas
dvojica budomo uobrazeno uctivi jedan prema dmgom.
Drugi tjedan ce so po 6itavom zapadnom dijclu zemlje
pdrzati rcformisticki politicki sastanci — samo obicni sa-stan- ci. Tvoj posao je da ih rastjeras. Zapo6ni ncrcd,
bilo kakav, na bilo kakav naCin. Zamotni tu6njavo. Po-star- aj
se da se upotrobi vatreno oruzje, j da krivnja za
sve padne na buntovnike, narocito na vodje — na Dun-combe- a,
na Doane i Mortone. Nc ce u njima ostati mnogo
snage kad svrsimo s ovim oduzimanjem zemlje." On opet
potapsa dobranu hrpu dokumenata. "Zakazao si na Jur-jevda-n, Rawdon. Vise ne smijog zakazati. Cujes li, Rpw-don- e
? Naprosto ne bi bilo dobro po tebe da opct zaka-zcs.- "
Rawdon je na prijctnju izgledao ratoboran, ali ugri-za- o se je za usnu, i samo se usudio reci da mu se ne svi-d- ja obrazac zavjero. "Ja hocu torijevsku vlast" reio on
suzdrzljivim glasom. "Svjotina ne mole vladati, ali ovaj
podhvat treba da zadovolji tvoju vlastitu lakomost, koja
bogami postaje nezasitna."
"Dajrf daj, sada. Pa mi smo oitaci!"
"Ortaci ! Ja sam samo strugalo."
U Goodcveim se ocima pojavi gadan sjaj. "loZofi
odbiti kad god hocos, тотбе moj, i primiti posljcdlco." "Odbiti?" Rawdon sc glasno nasmije. Bio jo to tc-za- k, gorak glas.
"Usput receno, Rawdone, ona afcra s kvekerskom
djcvojkom jo bila sjajna, i ako sam cuo da si otisao —
pa, da kazem, malo predaleko. Da, rekao bih malo pre-dalck- o. Ali narod jo zbog toga jasno vidjeo koliko su li-cemj- erni ti kvekeri. 1 nikada ne ccmo znati koliko jo
nesuglasica to uzrokovalo modju njima. Oni su sutljiva
i povueena sojta. Drze se prilicno ostro od Jurjcvdana.
"A sada, vrijeme je da ononis moju kcerku. Ja imam
glavu i novae. Ti imas ime i podlogu, koja nam jo pot-rebn- a. Znas, postavit ce mo za vijecnika, i no vidim Sto
bi tebo sjirecavalo da pokusas za mjesto u skupltini na
iducim izborima. Pobrinut cu so da budes izabran. Pro-dlazo- m da zenidba bude kroz mjesec dana."
Rawdon je odjednom izgledao bolcstan. "Ja —
ovaj, da kazem istinu, George, mislim da nisam 2cnid-be- ni tip. Prosto no pomisljam da ikoga zenim."
U Goodeveivim se ocima opet pojavi onaj gadan
sjaj. "Ipak coS uraditi onako kako ja-kaze-m.
Namjcra-va- m da vidim tebo i Sedley otmjeno smjestene — da na-dkril- itc cak i Mamie Harvey. Mamie mo2e biti zona Т
gajnika londonskog distrikta i vodja londonskog dru5-tv- a, ali kazem ti da noma granica onomo sto mo?.e ura- diti moja djevojka i moj — a-h- m — novae. RazumijoS li
me, Rawdone?"
"Oh, Boze, George, ti — ti no bi valjda . . . ? "
Rawdon se pograbi za stol isprcd sebc
"A sada o poslu," nastavi Goodcve, neuznemiren
ncvoljom svojeg buduceg zcta. "Pustit cu pet-sc- st ili viSo
uglednijih rcformista. da misle da im ne cu oduzeti ze-mlj- u, medju njima Henrya i Dana Mortona. Onda. prijo
nego budu imali vremena da otrce dolje na Ravnjak i dobiju pomoc od svojih kvekcrskih prijatelja, odbit cu
ih. Uradit cu to prvog tjedna u julu, ili radje, dat cu
tebi da preuzmes taj posao. Oni ne mogu platiti dvade
set i pet procenata. Jos tjedan dana, pa cu imati tri Mor-tons- ka imanja. Hughovo vec imam."
Rawdonovo lice jc bilo blijedo a usne 6vrsto stisnu
te. "A Doani?" upita on jedva 6ujno.
dotac"iT. oNecedubgituijutvjoejdnporogblcemen.taS. vNei ijhednacnkakkvoeknecr nma oRa-gvnjau- ku nista no dugujo, a to mo lisava svakog povoda.
Ti cos se mozda morati pobrinutj da sc oni oskvrnu o zakon. To no bi smjelo biti tesko. Josh je zestok. Za sada
se samo pobrini da se oni have svojim poslom, dok ja
nesto ne smislim da so docopam njihove zemlje. Josh
jc ujedno najtczi i najlaksi. Lako ga je izazvati, ali ipak
zna biti hladnokrvan."
"To mi se ne svidja."
"To znam. Ali noma dvojbe da volis to vi5c od —
da rccemo? — drugih stvari."
"Bozo, moras li mi to predbacivati u svakoj drugoj
rijeci? Kazem ti da sam nevin."
"A sada, privuci ovamo tu stolicu da pregledaS sa
mnom ove papirc. Udarit cemo na prvoga "
(Nastavit ce se)
A N E G I) O T E
N'eW americki filnnki produccnt
nepretno je nagovarao Hemin-gvej- a
da mu ustu-p-i pravo na fil-niovan- je
romana "Kome zvono
zvoni". Knjiievniku su najcad to-li- ko
dosadile te intervencijc da je
izdavacu uputio ovo pismo:
"Dragi gospodine! I'oito sam
zrelo razmislio, ©dlufio sam da
prihvatim Vau ponudu. Sa avoje
strane postavljam ove uvjete:
pno, nigdje ne smijete spomenuti
moje imej drugot morate promije-nit- i
imena svih glavnih lica; trece,
sadriaj filma ne smije imati nieeg
zajednickog sa sadriajem moje
knjige. Va5 odati Kmest Hemin-BAeJ.- "
ГовНје j-dn-og
ufpjelog koncer-t- a
upitali dirigenta Stokovskog da
li je istina da on iz principa ne
prima Jene u svoj orkectar. Istina
je, txlgovori Stekovski, a vi pro-sudi- te
nemam li pravo: ako su K-je- pe
— uznemiruju svoje ко!е#,
ako nieu lijepe — uznemiruju me-n- e!
♦
rrilikom gotovanja u Ггапси-ko- j
bio je operni рјел-- Mario del
Monako na primanju priredjenoffl
njegovu i&st. 2ene eu bile res- -
SPORTSKE VIJESTI
Mokva. — Velcmajtor Tigran
I'vtroejan je pobjednik 28. iahov-sko- g
prvenetva Sovjetskog Saveza.
Kao Ho se i ofekivalo, on je u po-eljlnj- em
kolu osvojio pol beia,
to mu je bilo dovoljno da o#lga-r- a
1. mjesto. U poljednjem ke-l-u
t'etrojan je igrao s mladlivi
majstorom Tarasovim. rrotirnid
su k sloiili na remit. S ovih po-l- a
boda I'etroajan je poetao po
prvi iwt prvak SSSH, a kvallftel-ra- o
se i za medjuKMMki turnir.
Tek nakon odigravanja ottalih
p-arti-ja
posljednjeg kola nat ce se
koja cc jo trojica sudjelorati Ra
medjuzonskom turniru. Nakon re-mise
sa Tarasovim I'etroejan je U
19 partija osvojio 13J bodova. Ie-gu- bio
je nemo protiv 2S-gedifc)-
je£
Ieoflida Stejna, 9 sutreta Je odki-e- io
u svoju korist, Wc je otal
pertije remitirao.
kono edjerene i Jake иаиЛкле.
— Kake vm ne avfcljaje Fn-ekin- je
— upita ga eeM ta'do-na- il Rinar.
— Xlsew kralifWrnM da o to
me dadem svoj aL Ja fe 8haT
ne razumijem u Wkartva . .