Jedinstvo, May 05, 1961

              5TRANA 2
Unije traze:
POSTAVIT KANADU NA RAD!
Pod lozinkom "Staviti Kanadu na rad !" (Put Can-ada
to Work) u Niagara Falls, Ontario, odriana je kon-ierenci- ja
unije elektricarskih radnika (United Electri-cal,
Itadio and Machine Workers). Prisustvovalo je 125
delegata.
Konfcrencija je prihvatila program od deset tacaka
za suzbijanjc depresije i osiguranjc zaposlenja, koji ce
polovicom maja biti podnijet federalnoj vladi u Ottawi.
Napredak na ekonoms-ko- m
frontu zavisi od "neza-visn- e
akcije Kanade" t.j. da
so stane na vlastite noge i
vodi vlastitu politiku, pola-2ec- i
od interesa kanadskog
narodn.
Do sadaSnjih poteSkoca
doSlo je uglavnom zbog prc-veli- ke
zavisnosti od атепб-ki- h
investicija i trgovine. To
je prouzrokovalo deficit oJ
preko 11 milijardi dolara u
poslijeratnom periodu. Oko
polovicu to orijaSke svote
otpada na transkacije izme-dju
vclikih americkih korpo-racij- a
i njihovih podruznica
ovdje. Od ukupne svote, 1
milijardo i 800 milijuna do-lara
isplaceno je stranim u-lagaC- ima
(uglavnom amcri-ckim- )
u obliku dividcnda i
kamata.
Stanjc u "naSim medjuna-rodni- m
ekonomskim odnosi-ma- "
je moglo biti popravljc-no- ,
ali je "namjerno zane-marcno- ".
kaze UE u svojo.i
predstavci. Odgovornost za
to snoso upravIjaSi zemljo.
Kapital za ekonomski ra-zv- oj
mogao se naci u zcmlji
(kao sto so nasao za vrijemc
rata), n nova tr2istn se mo-glo
dobiti u socijalistiCkim
zemljama i zomljama koj
su Mobile nezavisnost. Umje-st- o
toga iSlo se za tim da se
nabrzo napravi dolar (quick i
S a o p c c n j c M i n e -
GiUisova klika
Konvenciji
distriktnog
u
so so
za i
buck; putcm pojacanih ve--
za sa Sjedinjenim Drzavama.
predlaze ove mjerc za
neposrednu nezapo-sleni- m
radnicima: poveca
nje besposlenickog osigura
na -- 15 dolara tjedno,
sprecavanje oduzimanja ku-c- a,
pokucstva, automobila i
drugih potrebStina 73-ostaja- nja
isplata uslijed nc-zaposleno- sti,
povecanje po-mo- ci
onima koji nemaju ost-guran- ja
(nalaze se na reh-fu- ).
Dalje se trazi pomoc
Podupiranje Kube, osuda
„Kennedyeve doktrine,,
Unija elektricarskih
nika (UE) osudila ameri-6k- u
na Kubu i obe-cal- a
punu kubans-ko- m
narodu.
U rezoluciji je-dnogla- sno
na konfercncije
ove unije u Falls
konccm tjcdna kaze da
sluzbeno treba po-duprij- eti
narod u
borbi za nezavis-nost
i njegovo pravo
putcm je
proglasena
doktrina" ugrozava
Kanadu, kaze "Amc- -
i 1 1 unije
omela usvajanje programa
U je odrzana konvencija (kanad-skog)
distrikta International Union Mine, Still and
Workers, ali nije bila пагобНо plodna zbog sa-botage
Gillisove klike, koja trcnutno kontrolise lokal 598
u Sudbury. Konvencija je prekinuta poslije cetiri i pol
dana (umjesto prcdvidjena tri) po distriktnom predsje-dnik- u
Mike Solskom nakon je postalo jasno da jo
grupa odluSna da ometo svaku korisnu diskusiju i
usvajanje "Zbog disruptivnog i saboterskog
rada mnnjine program no bi mogao biti usvojen da smo
imali na raspolaganju nekoliko tjedana", rckao je Sol-sk- i.
je bio podnijet
IzvjeStaj
kome je bilo izlozcno
Sto treba da radi da po-stig- nu
poboljSice za Clanst-v- o.
Program je пагобКо va-in
n radnike Sudbury
UE
pomoc
nja
zbog
veca
rad
je
agresiju
podrsku
usvojenoj
Niagara
se,
Kanada
kubanski
njegovoj
da ide
kojega odabrao.
Ncdavno "Ken
ncdyeva
UE.
M
Sudbury drugog
of
Smelter
GiUi-sova
programa.
vodst-v- a,
i- - da
javu
ш
drugi lo-ka- la za
598, 6inili sve mo-gu- cc
da зрпјебе usvajanje. u
Njihov rad osudila je
delegata Port Colbor- -
ne (sedam od i pred
je
ne
every
and
l nedanom pohodu na Oltawu sudjelovao
sora i Oni su pufotali buoima. Na iz
mijera Diefenbakera da "preMane i prfne
ce se u Ottau dafeko тесет broju ako lada
poao koji su da rade.
mladim radnicima (da izu3e
zanat, steknu naobrazbu i
dobiju zaposlenje). Prcdli-z- e
se uspostava ministartva
sporta i fiziCke kulture.
Sto se tice ekonomskog ra-zvit- ka
zemlje, potrebno je
izraditi program za razoj i
koristenje vodene snagc u-glje- na,
plina, ulja i uraniju-m- a
— to je na kojoj ce
lezati buduci industrijski ra-zvita- k.
Potrebno je osnovati
ministarstvo cnergije.
Razvoj sekundarne inm-trij- e
mora biti da osi-gura- va
zaposlenje 100 000
radnika godtfnje. Da se to
ostvari, pored izgradnje no-vi- h
tvornica potrebno je
smanjivati radno vrijemc za
1 sat na godinu kroz poriod
od deset Prekovre-men- i
rad treba zabraniti.
ricka vlada je otvoreno rck-l- a
da ce intervenisati u sva-k- oj
americkoj zemlji, uklju-6i- v
Kanadu, 6iji so u-su- di
da uspostavi vladu ko-j- a
ugrozava spccijalne inte-res- e
orijaskih атепбкт kor-poracija- ".
UE ka2c da postoji veza
izmedju borbe kubanskog i
kanadskog naroda. "Postoji
goruca potreba za obno-v- u
kanadske nczavisnosti i
suvereniteta da bi Kanada
postala efcktivna sila za mir
u svijctu i omogucila vlastiti
razvitak u intercsu svoga
naroda", ka2e se u izjavi.
ktno vodstvo i
saboterske postupkc Gil-lis- a
i Poriera.
Program ик1јибије osigu-ranjc
zaposlenja rudara,
smelterskih i rafincrijskih
radnika u Port Col-bor- ne
i Thompsonu (Mani-toba).
Tu je dalje pitanjc
priznanja penzija radnicima
koji iz raznih razloga pres-tan-u
raditi za istu kompani-j- u
prijc nego dodjc vrijemc
penziju (Pension
koje jc vec izvojevano
Thompsonu, ali no u Sud-bury
i Port Colborne.
Op§iran izvje§taj o radu
konvencije i svim spornim
Port Colborne. kojima usko- - stavnici svih ostalih lokala pitanjima bit ce dostavijen
ro istiSc kontrakt sa Inter- - iz drugog "distrikta. Oni sufc4anstvu Mine-Mi- ll drugog
national Nickel Co. Ali Don odrzali sastanak i usvojili distrikta sa apelom po-Gill- is
i Roy Porier, prvi pre- - u kojoj podupiru distri-- ! mogne da se program spro- -
dsjednik sekretar
su
ve-cin- a
iz
Publlslied
Croatian
rtfzapolenih
Oshawe. busu
obeaat
poratiliu
svim gradjanima voljnl
baza
takav
godina.
narod
unije osudju-j- u
Sudbury,
Vest-ing),
and Friday,
Slovenian languages, by
Publishing Company, 4.9 Mreet vesi,
Toronto 2B, Ontario, Canada: telephone
EMpire 3-Ш- 2. Editor Stjepan MioSic, Buei-n- et
Manairer Ivan Stimac. Subscription rates:
per year, USA and other countries
Authorized Second Mail, Pont Office Dept4 Ottawa.
Polreba radnickog jedinstva
"Zadovoljavanje radni-cki- h
potreba — povecanje
place, snizenje radnog
vremena i veca slgurnost
na radu" zavise od ujedi-njeno- g
radnickog pokreta,
izjavio je Ross Russell, or
ganizacioni sekretar unije
elektricarskih radnika
(UE) na konferenciji ove
unije u Niagara Falls.
"Tesko sjetiti je
potreba jedinstva veca
nego je danas", naglasio
je Russell.
U svom izvjestaju o or- -
ganizaciji l kolektivnom
pogadjanju, Russell je u-kaz- ao
na stav kom-panij- a
prema unijama
(get tough with labor). Si-tuac-ija
zahtjeva da rad-ni- ci
zbiju svoje redove i
da povrati staro dobro
nacelo tredunijskog pok-reta,
"svi za jednog, jedan
sve".
On je rekao da unije tre--
Na kojoj si strani
Torontu Strajkuju upos-lcni- ci
velikog Royal York
Hotel.
Oko hotela su postavljene
strajkalko straze, kojo neki
poituju, drugi neie. Medju
prvima nalaze ministri
ontarijske vlade (vidi sliku
na drugom mjestu), a medju
posljednjima nacelnik Toro-nto
Phillips.
Nacelnik Phillips J© izjavio
da neco stupiti u dok
strajk traje. niti tamo
odiiati lkakva gradska pri-redb- a.
, _
Njegovo stanovilte napao
je jedan torontski list, koji
mu prigovara da stavio na
stranu strajkaSa, makar
da zeli ostati nepristran.
Time Sto odbija preii 2traj-kaik- u
strazu nacelnik sta-vio
protiv hotela i nanosi mu
£tetu, kaze ova} list. To je
teski grijeh. Ali ako bi pre-Sa- o strajkaku liniju, on bi
stao protiv £trajka§a i njiho-vih
interesa. kazemo mi.
Orjevidno je da u Strajko-vim- a
i drugim slicnim suko-bim- a
nema i ne mozo biti
neutralnih — ili na jelnoj
ili na drugoj strani, na strani
radnika. ili na strani kapita-list- a.
vede u 2ivot.
"Ja sam siguran u pu-nu
podrsku obi6nih 61anova
unije", izjavio je distriktni
predsjednik Mike Solski.
j
1
t
llllllltlltllllllllllllllllllllllllllllllllllll
DA LI STE ODNOVILI
PRETPLATU?
Illlllllllllllltllllllllllllllllltlllllllllllll!
ЈЈГздДш~Iд. .:oHKikMtHai J 'ki 121МШГтЖИКгЗ flP шШШШШШШШт МШН .B lmw£ I1 ШтУгх &( D DDAUK УГ 1ПимтВ5ДвИуВЈИ?жТ
deset)
JiilNSTYO
%fliki broj nezapoIenih automobilskih radnika Wind- -
Windsora (na slici) bio je Teliki natpis koji pozla pre.
producirati poslove sada. t7esnici poboda su izjavili da
predje поли nacSonalnu politiku (e osigurati
TSmsdav in Serbo- -
Jedinstvo
Queen
$6.00 $7.00.
as Clue
se kad
bila
ostriji
se
za
U
se
hotel
ce se
se
kaze
so
si
iz
na koja
baju da se ujedine radi o-cuva- nja vlastitog opstan-ka- ,
za provodjenje kam-panj- e
za organiziranje ne-organizira- nih
i prisiljava-nj- e
vlade da sprovodi po-litiku
osiguranja poslova i
zastitu radnika. "Ovo je
put za suzbijanje ofenzive
poslodavaca", rekao je
Russell.
Antiradnicka ofenziva
poslodavaca ima za cilj
snizavanje zivotnog stan-dard- a
naroda. Ona se izra-zav- a
u ubrzavanju rada
(speed-up- ), gazenju rad-nick- ih
prava predvidjenih
kontraktu i odbijanju op-ravda- nih zahtjeva u toku
pregovora za obnovu kon-trakt- a.
Strajk uposlenika Royal
York Hotela u Torontu je
jedan primjer dokle su po-sloda- vci
sprcmni ici da
sprijece ispunjenje opra-vdani- h
radnickih zahtje-va,
rekao je Russell.
, HOCE LI DOCI
Kako sada stvari stoje.
strajk 110.000 геГјегшбага
je ncizbje2iv. Strajk treba
робеИ 1G. maja, kad istice
безјевебпј rok vladine za-bra- ne
na strajk.
Spor izmedju unija i kom-panij- a
tra2e vec dvijc godi-n- e.
Pomirdbeni odbor je pre-рогиб- 1о
povisenje place za
11 ccnti na sat, ali kompani-j- e
su odbile. One su izjavile
da ce to u6initi samo u torn
81ибаји akovlobiju dr2avno
subvencije. Radnici su odlu-6- Ш da strajkuju, ali vlada
jc zabranila strajk za Sest
mjeseci. To je bilo u novem-br- u
proSle godine. Vlada jo
zabranu opravdavala potrc- -
Oni
Posmatrajuci danasnju si-tuac- iju
u kojoj se nalazi vi-se
stotina hiljada nezapos-lenih
radnika, mi cemo vi-djc- ti,
da se besposlica povc-cav- a
brze nego Sivotni sta-ndard.
Kapitalistt nalaze ra-znora- znc izlazc i izmisljoti--
Proslava Prvi Maja
y Vancouveni
Vancouver, B. C. — Na
provomajskom mitingu u
Hastings parku prisustvova-lo
je oko 1.500 osoba. Govo-ril- i
su prvaci unija i sekretar
КотипЈвИбке partije Bri-tans- ke
Kolumbije. Oni su o-st- ro
osudili pripreme za rat
i postojanje besposlice, koja
se dnevno §iri.
Posljednji govornik je bi-la
jedna kubanska djcvojka,
koja je natjerala mnogima
suze na обј, kada je kazala
da je kubanski narod spre-ma- n
--da pogine pod vodstvom
Fidel-- a za svoju domovinu, i
da ce se boriti do posljednjc
kapi krvi za svoju slobodu.
protiv Janki imperijalizma.
Ona jc opomenula: Ne doz-voli- te
da se dogodi ono vasoj
domovini Kanadi, sta se je
dogodilo mojoj patriji Ku-b- i.
Na mitingu sam primjetio
mnogo viSe nasih ljudi nego
ih jo bilo proSlih godina, i to
starih i novih doseljenika J
rodjenih ovdje. Jedino je sta
ovdje nisam vidio ustaia i
беМка, ali razumljivo oni
nece na proturatne sastanke
polto vide u ratu spas i u be-sposl-ici
napredak.
J. S.
I Torontu yti drugi tjedan Strajkuje 1.200 uposlenika Ito).il York
Hotela, koji pripada Canadian Pacific Kailway. Hadniri su traiili 10
centi pmKice. PrcRoori su xnljeni ie mjexeci i radnicima nijy pre-ohta- lo druRo nego da Jtrajkuju. dim eu radnici Rlupili na Strajk, kom-panij- a
je poela regmtirati ilrajkolomce iz redoa nezaposlenih. Oko
hotela su postaljene Strajkake strafe, ali neki "ugledni" gosti se
na njih n,e obaziru. M.edju tima je ontarijski minNtar rada Charles
Daley, koga se idi na ooj slici (lijeo); piketasi su ga pozitali da
ne ide u hotel, ali on ih je ignorisao. Daley nije jedini ministar onta.
rijske lade koji це tako odnosi prema radnickoj borbi; u Imtelu su
stalno nastanjeni neki drugi ministri, koji su ignorisali poziv unije
da presele u druge hotele. Kadniri trebaju oo zapamtiti.
DO STRAJKA
bom cekanja do objave kra-Ijevs- kc
komisije o zeljezni-cam- a.
Komisija je ncdavno
objavila prvfdio svog izvjc-Staj- a,
koji izmedju ostalog
sadrzi i preporuku za subve-ncioniran- je
zeljeznica u iz-no- su
od 97 milijuna dolara
godisnjc (u prvoj godini, za-ti- m
nesto manjc). Medjutim,
ministar rada Starr je ovih
dana rckao da vlada jos ne
moze donijeti odluku dok no
bude objavljen drugi dio i-zvj-c
§taja,
koji se обекКа u
julu.
Ovih dana odrzan je jo8
jedan sastanak predstavnika
unija i kompanija, ali uza-lu- d
— unije ostaju kod svo
je odluke (povisenje place,
nikad nisu
ne, da bi se izgovorili kako
oni nisu krivi za kri'zu i po-te§ko- ce, koje iz dana u dan
za radnog бо'јека postaju
sve crnje i crnje. Da, oni mo-raj- u
da na neki пабт 1а2и i
da se slu2c sa najpokvareni-ji- m
metodima, da bi Ijudi-m- a
bacili pijesak u обј i n.i
taj пабт izgovorili se kako
oni nikad nisu krivi za zlo
koje u kapitalistikom svije-t- u
1ибс radnog боујека.
Dakle, kako vidimo iz
njihovih izlaganja, zalaga-nj- a,
i predlaganja, oni siro-ma- sj
nikad nisu krivi, nego
Others are saying
MIKE
2ELJEZNICARA?
kako je preporucio pomird-beni
odbor, ili strajk). a ko-mpan-ijo
odbijaju.
Radnici su sprcmni za
strajk. Postoji mogucnost da
vlada opet pribjegnc zakon-ski- m
mjerama, ali nije sigur-n- o
da ce so radnici ovaj put
pokoriti. (U jednoj od naj-vec- ih
гс1јег1иба1-8кЛ- 1 unija
pokoravanje vodstva vladl-i- i
oj naredbi prouzrokovalo
ozbiljan razdor, koji jos u-vi- jck traje).
Unija с1ек1пбаг8кИ1 rad-nika
(UE) sa konfercncije u
Niagara Falls izrazila jo
svoju solidarnost sa zcljcznl-бапт- а
i obecala punu po
moc.
krivi
I smo krivi mi, radnici, koji
bezsvjesno grijeSinio na 5tc-t- u
svoju, a u korist njihovu,
u korist parazitske bandc,
koja je gora za radnog cov-jck- a
od klica tuberkuloze i
raka.
Da, tako jc to соујебс, бо-'је- бе
radni6e, ti si uvijek
kriv. Kriv si jer si 2iv, kriv
si jer si stvorcn kao i oni, oni
velikani, kriv si jer trcbas
da 2ivi§ i uziva§ u tvorevi-nam- a
Ijepote, koje su stvori-l- e
га(1п!бкс rukc, a oni, siro-mas- i,
nikad nisu krivi.
M. Daic — Kraisnik
STARR
When Union workers in Oshawa came out to back
up their unemployed brothers, Mike Starr dismissed them
with a remark that should stand alongside Marie Antoi-nette's
celebrated, "Let them eat cake!"
Turning to one of the auto union leaders, James
Rutherford, Mike childed him with, "You'are not unem-ployed,
Jim I"
That's Mike Starr speaking, the Ukrainian miner's
kid from Coppercliff (or somewhere around there), later
on relief in Toronto and still later a young worker in
Oshawa — after that, of course, he was a businessman,
then mayor, now a minister in the Conservative cabinet.
He has gone a long way, Mike has.
You're not unemployed either, Mike. But some peo-ple
who have jobs still are concerned with the plight of
their fellow-me- n. And I wouldn't bet on you holding
your government job long . . .
By the way, what did happen to that Marie An-toinette?
It was said of the Bourbons that they never learned
anything and never forgot anything. Mike Starr, on the
other hand, has quite evidently forgotten his early life
without having learned anything.
— John Weir in
The Ukrainian Canadian
!- -
:.'., r