Jedinstvo, May 05, 1961

              rt+;
Г
1- -
imwiJSmm!P'-f-vK- ' T КШЕР
IZVJEsTAJ 1Z MOSKVE
PODACI 0 UREDJENJU I FUNKGIONIRANJU
K0SMI6K0G BRODA KOJIM JE LETIO GAGARIN
Moskta. —"Im-slija- " je objai- - protjeren prilikom spustanja fet-l- a
opsiran prcglcd lela pnog kos- - rtog i pctog sovjetskog broda-monau- ta
u daleki pros tor. Pored spulnjika, ali da je bila predidje- -
niza fctvari koje su ec poznate,
li&t donosi i nekoliko novih pojc-dinos- li
koje daju pnlpuniju sliku
o uslovima leta Jurija Gagarina.
Tu he, na primjcr, iznosi da je
brod "Istok" gradjen prilicno du-g- o
i naporno. On je u martu ote
godine imao posljednja da kon-trol- na
lansiranja, kada su se u
fotclji spremljenoj za pilola nala-zil- e
lutke. Osim toga, u brodu
"IMok" letile su — to se tek sada
eaznalo — keruse fernuika i
Zvjezdotka.
1 1 rod je imao uglanom dta os-nov- na
dijcla: kabinu za pilota, u
kojoj м' nalazio kosmonaut sa
stom opremom koja mu je osigu-ratal- a iitotnu aktinot, i dio
gdje se nalazila aparatura koja je
radila u toku leta kosmickog broda.
Aparaturom se upratljalo auto-matski,
pomocu mchanizama koji
su he nalazili ugradjeni u brodu,
ali je takodjer bilo predtidjeno da
U slucaju neophodnosti i pilot.kos-monaut
moze da se pojai u ulo-z- i
upratljata broda. Program pr-yo- g
leta covjeka predtidjao je je-da- n
krug oko Zemlje. Pa ipak i
konstrukrija i oprema broda doz-toljaa- li
tu da otaj let traje
znatno duie.
ГОТ1ЛЈЛ KOSMONAUTA
Hrod se spustao malom brzinom.
Od trenutka kada je statljena u
pogon kocnira pa do prizemljenja,
brod je ргечао oko 8.000 kilomc-tar- a.
Spustanje je trajalo otprili-k- e
30 minuta. Vanjska strana ka- -
bine bila je prekrhena specijal-ni- m
felojem za zastitu od isoke
temperature. U kabini su se nala-zila
tri svjctlosna uredjaja i dva
prozorcica koja su brzo mogla da
M otore u slucaju potrebe. Sjct-losn- i
uredjaji su bill snabdjeveni
Haklom koje je moglo da izdrii
izanredno isoku tempcraturu i
dozoljaali u kosmonautu da r-- si
poNmatranja u toku cijclog leta.
Kosmonaut se nalazio u fotelji ko-ja
je mogla da se izbaci Hmocu
katapulta i u kojoj je on eijelo
rijeme radio. I'otecanje teiine
podnosio je u najpotoljnijcm pra-c- u:
grudi — ledja. Pored ostalih
sistema, na brodu se nalazio 1 sis-ter- n
za otklanjanje proiztoda 2i-ot-ne
aktinosti pilota. Na anj-sk- oj strani broda nalazili su se
element! upraljanja, dementi za
orijentariju, sitern za rcgulisanjc
temperature i antene broda. Ka-hin- a
pilota u kosmickom brodu
bila je mnogo prostranija od ka-bin- e
pilola u obicnom ationu.
1'otelja pnog kosmonauta pred-slatljal- a
je cilav sUtcm mchani-zama- .
Ona se saMojaln od o4cb-no- g
naslona, koji je imao zadatak
da fiksira tijelo pilota prilikom
izhacitanja katapullom ili spuria-nj- a
padobranom. Tu su se nalazili
padobranski sUtcmi, pirotchnicki
mehanizmi, zatim reen a u sluca-j- u
nesrece (hrana, oda i oprema)
kao i sredxtta za radioiczu i ori-jentariju.
N'aslonjaca je bila e-za- na
i za sistem tcntilacije koji
je funkcioninao u skafandru a isto
tako za padobranski pribor sa ki-siko-m.
PKOltLE.M PKIZKMIJKNJA
HUODA
"Izestija" pile da je prizem- - r"jc mi iik'kuiiiii i£riu s ha-bino- m
broda, i da je takav silem
na i arijanta sa izbacitanjem to-tel-je
pomocu katapulta, kad bi se
kosmonaut odojio od kabine bro-da
na isini od o!io 7.000 metara
i zatim se spu.stio na zemlju po-mocu
padobrana. Temperatura u
brodu se kretala izmedju 13 i 22
stepena Celzijusovih, a tlainost
zraka izmedju 30 i 70 posto.
Obnaljanje zraka vrseno je ko-riscenj- em
eoma aktitnih kemijs-ki- h
jedinjenja. Proces obnaljanja
regulisao se automatski, a speci-jal- ni
signali su mogli da promjene
reiim rada regencralora. U sluca-j- u
da dodje do zagacijenja zraka,
on bi se mogao ocistiti pomocu spe-cijaln- ih
filtara koji bi se takodjer
ukljurili automatski.
Orijentacija broda bila je tako-djer
osigurana automatski, i to
prema Suncii. Na osnou owh po-kazatel- ja,
brod bi ujek mogao da
izrii potreban zaokret i da za-uz- me
potreban polozaj s elikom
tocnoslu. Teleizijski sistem je
prenosio na Zemlju lik kosmona-uta- ,
н lica i iz profila. Vizuelnj
kontrola nad njegoim zdraste-ni- m
stanjem bila je stalno rsena.
"Iztestija" naglasaa da je pri-likom
prvog covjekoog leta u kos
mos, na brodu "Istok" bio predw-dje- n
niz dopunskih mjera da bi se
iskljutila saka nepredidjena slu-fajno- st
i garantovala sigurnost
cojekoog leta. Kadi orijentacije
broda, kosmonaut je, u sluraju da
bude prinudjen da sam upralja
kosmickim brtKlom, mogao da ko- -
risti opticki orijentator koji se na-lazio
na jednom od etjctlosnih u-red- jaja
pilotske kabine. Kroz taj
sjctlosni uredjaj kosmonaut bi
mogao da ima tacan pregled ho-rizon-ta,
koji bi mu se prikazao u
idu jelnog kruga. Kerene hrane,
ode, sredsta za obnatljanje zra-ka
i baterije sa izorima elektri?-n- e
struje bili su predtidjeni za let
koji hi trajao do deset dana.
Prilikom pripremanja Oagarina
i ostalih kosmonauta, narcnita pa-tn'i- a
je bila pomccena aio-medi-ci- ni
i medicinskim rezultatima do
kojih se doslo prilikom ргои?аа-nj- a
pododnog plianja. Melicin-sko-biolos-ki
rezultati (iagarinotog
leta smatraju se anredno znaraj-nim- ,
zbog toga sto dozoljaaju
da se stori coma odgooran za-kljufa- k,
a to je da je let cojtka
u kosiuos mogucan bez stele po
njcgoio zdratlje.
List naglasaa da je pni kos.
1 HPi1 ' i
n
sposobnosti
Шс
Gagarin. "Ijedstvu
8emirskog vecina
zfmlju svoja odlikovanja iz
LISTEN, YANKEE..
Danas se u Kubi sprovodi revolucija. Sutra ce dru-gdj- e. Revolucije Sto je na§a ne dolaze samo sto
nctko hode — iako treba i Revolucije u nase vri-jem- e proizlaze iz bijede, prilika kakve su postojale u
staroj Gdje se takve prilike nastavljaju a postoji
cijela gomila blizini, tamo ce doci do revolucije. Zato
ce se ovom kontinentu doci potresa o kakvim vi
niste sanjali. moiete kupiti revoluciju sa 500
milijuna dolara pomoci. Vi mozcte kupiti neke la-tinskoamer-iCke
vlade — ne treba toliko novaca;
njih se mo2c kupiti mnogo jeftinije.
Sta se dogoditl narodi svih zemalja Juznc
Amerike upoznaju svoje bogatstvo a nalaze se u siroma-Stv- u
; pogled na malu i da Kuban-ci
nisu siromasni? Sta ce se onda dogoditi?
Mi smo svi dio "zapadne civilizacije" — tako nam je govoreno. Ali da lj zaista jesmo? Svi
Danas mi Latinoamericani umiremo u prosjeCnoj
dobi od god. Yankee zivete preko G5. Nase ne-pisme- ne, bolesti zahvacene, gladnc seljaCke mase u Bo-livi- ji, Peru i Venezucli, a juCer u Kubi — da li su i
dio "zapadne civilizacije" poput vas? Ako je nije
li cudnovata civilizacija u kojoj se dogadjaju takve
stvari.
je glad. Umrijetj prije ncgo navrsis 35 godina
u Centralnoj Amcrici radedi za kompaniju ne raz-liku- je
so od umiranja u Juznoj Africi radeci u
dijamanata. Bolest je bolest. A znati Citati na niko--
micki mogao da iztrsi
onaj cojek koji je i dob-roolj- no
odlucio da u isti uloii se
soje snage i znanje, a moze biti
da za njega i soj
dobrooljaca su se javile.
ali se doslo do zakljucka da naj-pribliin- ije kalitelc koji su neop-hod- ni
za kosmonauta imaju pro- -
fe.sionalni piloti. U toku daljih le-t- oa jeroatnoce se prosiriti krug
lica, i to je neophodno — konsta-tuj- e
list.
PSIHOLOSKO TESTIRAXJE
KOS.MONAUTA
Posto se podtlaci znaraj psiho-losko- g
testiranja kandidata za kos-monau-te,
natodi se kake su ste
rste treninga bile poduzete:
a) let aionima u usloima
teiine;
b) treniranje u maketi kabine
kosmickog broda;
c) dug u specijalnim
komorama izo!oanim od zukA;
d) ispitianje na centrifugama;
e) skokoi padobranom iz ai- -
ona.
I' toku oih treninga omoguce-n- o
je da se rijeSe neka eoma a-2- na
pitanja ezana za ]vOsmicki
let, na prom r.ijetu ishrana kos-monauta
u toku leta, zatim kako
triba da izgleda njegoa odjis?a i
sistem regeneracije zraka.
Takodjer je na Zemlji bila osi-gura- na
mogucnost da so podria-aj- u
neobicne arijante leta, za-pra- o
nesrece, i da se kosmonaut I
treniraju u usboima iHma slicnim
takom neocekhanom cpilogu.
Gagarin je takodjer morao da
izucata rejona u kojem je
trebalo da se spusti, zatim da
upozna rezene pripremljene
za slucaj nesrece, da zna da se sna- -
dje prilikom prinudnog prizemlje-nja
i da uspostaW i izdrii u
skafandru na centrifugi mak-simalno- m efeUu poecanja tezine.
NaKli se da je bila izabrana ci-ta- ta
grupa kosmonauta koja je
bila pripremana za oaj let. Iz te
grnpe izabran je major Gagarin,
a u toku priprema oe grupe on
je jedan od najboljih.
Kao danas se takodjer iz- -.
nosi je Gagarin u toku leta o-drla- tao
neprekidnu radio-telefon-sk- u
ezu sa Zemljom, da sum u
kabini nije nadmashao u ka
bini reaktHnog abiona i da je e£
prilikom lansiranja kosmickog bro-da
Gagarin posmatrao Zemlju
kroz sjetlosne ureljaje.
"Izestija" ohjatljuje pribliino
skicu leta sa Gagarinom,
a takodjer i fotografiju dijela nnu-trasnje- g
izgleda kabine u kojoj se
nalazio Gagarin,
Zamamno zanimanjc
U Zapadnoj NjemaSkoj
t nema smrtne kazne, ali je
svejedno do 195 1. godine do-sad
ministarstvo pravosudja
dobilo molbi njema6kih
gradjana koji 2ele postati i — krvnicl. Oni u svojim moU
bama istiSu svojo izvanred- -
Pas Oernulka (na slid) letio je neJcdan zдa tтajцpo. sao.
istim scmirskim brodom kao .
Xaime. fernu;k je taj poziv U kr--
jedan od putnika v, a drugih nabraja
broda koji je obietio 9. — ra- -
"ara. . . .
kao zato
ih toga.
iz
Kubi.
u
na do
ni Vi ne
samo
a za to
6c kad
zatim bace Kubu vide
uvijek mi?
35 Vi do
one
tako,
to
Glad
Fruit
rudniku
ne
let samo
sjesno
irUuje iiot.
Hiljade
bez
boratak
kartu
do-br- o
tezu
pri
bio
noo
da
sum
"Istoka"
25
bio
ta
Ukratko iz svijeta
= Havana : Kubanska vlada je donijela odluku da =
= u buduce svi strani svecenici moraju dobiti dozvolu =
= boravka u Kubi. Samo jedna trecina katoli6kih sve- - I
cenika u Kubi su Kubanci. Vecina ih je iz Spanije, =
ali ih ima i iz Kanade.Mnogi su se aktivno angazirali =
= u borbi protiv kubanske rev'olucije. Premijer Castro =
E je izjavio da je za to najvise kriv kardinal Spellman
E iz New Yorka, poznati pobornik fasisticke ideologije. 1
E Washington : Senator J. William Fulbright (de- - 1
E mokrata) je kritizirao Kennedyevu administraciju
E 'zbotr ktibnnsk--o invn7.iin =
New York : Novinar W. Lippmann pi§e u "N Y
Herald-Tribune- " da je invazija Kube bila "kolosalna E
pogreska". On poziva Kennedya na temeljitu prom-- E
E jenu politike ako ne zeli haos. Trazi i smjenjivanje l
E lica koja su odgovorna za invaziju Kube. E
E Moskva: "Pravda" optuzuje izraelsku vladu E
E da sudjenje Eichmannu vodi na takav nacin da se za- - =
E obidje raskrinkavanje nacista koji se danas nalaze na =
E odgovornim pozicijama u Zapadnoj NjemaSkoj. =
E Akra: U Gani je s velikim ogordenjem primljo- - =
na vijest da je Francuska u Sahari eksplodirala jos E
= jvunu uiuiiunu uuiuuu. jaiic u puiix'uji na sve am-- =
E eke zemlje poduzmu o5tre mjere protiv Francuske.
E Dzakarta: Prema izvjestajima indoneanske
E stampe, u zapadnom Irijanu, dijelu Indonczije koji so E
jo§ uvijek nalazi pod nizozemskom vla§cu, postoj' =
E organizirani oslobodilafiki pokret ciji Slanovi vrSe ce-- =
= ste oruzane napade na nizozemskc snage sigurnosti. =
Ustanici su vec organizirali svoju vlast na nckim di- - E
E jelovima tog podru6ja. =
E Washington : Sjcdinjene Drzave bi kroz tri do
E sest mjeseci mogle da obnove cksperimente novim nu- - E
E kloarnim oruzjima. To su najavili vojni funkcioneri E
E obrambene agencije na sastanku sa potkomitet Prod- - =
E stavni6kog doma jos 6. marta, ali javnost je o tomo =
E doznala tek ovih dana. (Ovo pokazujc s kakvim na-- =
mjerama su se amertfki predstavnici povratili na Zc- - E
E nevske prcgovore o zabrani nuklearnih pokusa, koji
E su poceli 15. marta).
E London: Ovdje ka2u da u Iiosu dosad nije bilo E
E moguco sprovesti sporazum o prekidu vatre zato sto E
E predstavnici oslobodilaSkog pokreta nisu mogli da do- - E
E dju u dodir sa predstavnicima Bun Umove i Novasa- - =
E novo "vojske", jer ovi bjeze cim imse priblize odredi =
E oslobodilaSkog pokreta. E
llllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllliitii:
Objavljcna imena aktivnih sudaca — ratnili
zlocinaca u Zapadnom licrlinu
Berlin. — Na konferenci-j- i
za stampu u Zapadnom
Berlinu sekretar zapadno-berlinsk- e
organizacije Je-dinstve- ne
socijalistiJke par-tij- e
Danelius izjavio je da
so u torn sektoru grada na-lazili
M sudaca ratnih zlo5i-naca- ,
koji su odgovorni za
smrt najmanje 220 ljudi.
RaCuna so da troskovi na
naoru2anje u cijelom svijctu
iznose izmedju 120 i 150
milijardi dolara godisnje. To
jo znatno vi§e nego iznosi 6i-ta- va
svjetska vanjska trgovi-na- .
Ako bi se 2elilo da se to
pretvori u izvjcsne uporedi-v- e
vrijednosti, onda bi, n
primjer, bilo dovoljno kaza-t- i
da se danas u svijetu trosi
na naoruzanje negdje izme-dju
M i 18 milijuna dolara
na sat. Ili, jo5 bolje, da se
dnevno utro§i izmedju 380
i 180 milijuna dolara.
Iz ovoga nije teSko zak-lju6i- ti
da bi samo svota koja
Navadeci imena till sudaca
Danelius je istakao da su
desetorica od njih jo§ i da-nas
zaposleni u zapadnober-linski- m
sudovima, dok ostali
uzivaju visoke penzije. Iz-medju
ostalih spomenuta su
imena Karla Burka, sudskog
dfrcktora pri fa5isti6kom
sudu u Katovicama koji je
so za takav dan utrosi bila
dovolina da so rijese cjelo-kup- ni
financijski problemi
jedne nerazvijeno zemlje
srednje vcliCine, za slijedc-ci- h
cetiri do pet godina.
Prema jednoj drugoj ra-c"uni- ci,
ono §to so utrosi za
naoruZanje u jednoj godini
bilo bi dovoljno da se izgra-d- e
modcrni stanovi (s kori§-cenje- m
od najmanje 25 godi-na)
za oko 250 milijuna po-rodic- a.
A to je, otprilikc, do- -
Azije.
C.
k u On
jc
pod Janki).
jem jeziku: to znaCi biti narod bez historije; biti polovi-c- a
Covjeka. Skoro polovica nas su ta-k- va
stvorenja — mj nepismeni. Sta jankijski "slo-bod- ni
svijet" znaCi za nas?
Va§a mod i bogatstvo, Yankee — to je zasto nama
izgleda glupo kad nam vaSa vlada kaze da kuban-ska
ide putem . "bezobzirne ekonomske
protiv Sjedinjenih Driiava ..." Nije li to malo
Nas ima nesto oko 6 milijuna, a vas 180 mi-lijuna.
Vi potrosite godisnje vise na lipstik i sliCne stvari
nego mi ovdje zaradimo u cijeloj godini.
U svakom sluCaju, vrijeme je da upoznate da u svijetu
mr2nja prema vladi i zbog
onoga sto rade.
Ali zaSto mi krivimo vas za to? Zato sto je vasoj
moci da Sa takvom moci vi imate, ako
ne budete aktovali, onda aktujete. Mozcte li to shvatiti?
Ako da aktujete, ce sutra po- stati vidnije u citavom gladnih naroda. Ali da li
ce biti vidni toliko da vas odvrate od va-§i- m vlastitim ? To je va2no pitanje za nas
tako stvari vise nisu pod starom lakom
i vaSa zemlja i vi, takodjer, ako je to jo§ vaSa zemlja
postaje predmetom mr2nje o kakvoj vi bezbrizni Yan-kees
niste ni sanjali.
Ali slusaj, Yankee: Mora li biti tako? stoji li do
Harodi Balkana mogu
ziveti u miru i
prijateljstvu
(Nastavak sa str. 1)
zlvot principa mirne koeg
zistencije nase zemlje sa
svim a u prvom
redu sa narodima Balka-na.
Ali, vlada Karamanli-sa- ,
koja pretstavlja tek 40
procenata grckih glasaca,
ignorise volju naroda i o-db- lja
da pregovara sa bal-kanski- m
na n!
vou ministara-pretsednik- a
o tako vaznom pitanju kao
sto je pitanje pretvaranje
Balkana u zonu mira i pri-jateljst- va.
Sada se predlog N. R.
Rumunije nalazi na dne-vno- m redu XV zasedanja
Generalne skupstine UN
i taj je predlog privukao
paznju sveta. GrckJ
narod s zahteva
od svojih kru-gov- a
da razmotre svoj
stav u odnosu na taj pre-dlog.
Izrazavajuc! volju ve-ci- ne
grckog naroda, ja,
kao pretsednik "Udruze-nj- a
za saradnju balkans
kih naroda", kao narodni
poslanik, sporazumno sa
drugim clanovima parla-ment- a
i clanovima komi-tet- a,
koji pretstavljaju sve
partije opozicijc, obratio
sam se nedavno ministru
inostranih poslova nase
zemlje sa pitanjem. Mi
smo trazili da nam razja-sn- i
stav koji Karamanlis
namcrava zauzeti po pita- -
odgovoran za izvr.senje lfl
smrtnih osuda, a danas je
sudac u Zapadnom Berlinu;
Hansa Joahima KubiSa, sa-vjetni- ka
nacistifkog suda u
Kalicu, a sada viSeg suca u
jednom zapadnoberlinskom
sudu, koji je odgovoran za
izricanje 7 smrtnih osuda.
Spomenuta su i druga ime-na.
TERET NAORUZANJA
Ovi troskovi su toliki, na
primjer, da kad bi se utro-si- li
za korisne svrhe, prihod
svakog stanovnika svijeta —
covjeka, zene, djcteta —
povecao bi so za po -- 10 dola-ra.
Ako bi so ovi iznosi upo-trcbi- li
za povecanje dohod-k- a
samo velikih nerazvije-ni- h
nacija Azijc (Kine, In-donez-ijo
Indije, Pakistana),
koje zajedno imaju oko
J(.UU
nju predloga
vlade kad on
napisao Amcrikanac Wright profesor socioloffijc
Univcrziiclu New prijatclj
naroda i kubanske rcvolucijc. uzcto
naslovom "Listen, Yankee" (Slusaj,
0 0ЏЏ00000000000 0 01
LatinoamcriCana
revolucija
smijesno?
vasoj korpoi'acijama
sprijeCite. kakvu
propustite posljedice
bloku
zaokupljenosti
poslovima La-tinoameriC-ane.
I kontrolom,
—
narodima,
zemljama
celog
pravom
vladajucih
vo
STRANA 3
dodje
pretres u Generalnoj sku-psti- ni
UN kao i odgovor
na to, kakav stav vlada
zauzima u odnosu na pro-blem
saradnje balkanskih
naroda.
Celom miroljubivom gr-cko- m
narodu je potpuno
jasno da u sadasnje doba,
kada arrnije raspola2u sa
tako
kao sto atomsko i hidro-gensk- o, rat mora biti iz-bris- an
iz zivota ljudi. Co-vecanst-vo
zahteva
izmedju Zapada i Is-toka,
dodje do prego-vor- a
nacinu ocuvanja
mira, da dodje do iskrene
diskusije svih pro-ble- ma
i da se nadje zado-voljavaju- ce
resenje, zas-nova- no
na realnoj situaci-j- i
u svetu i na jasno
volji svih naroda.
Mi smo cvrsto uvereni
da ce sovjetski narod na
celu sa svojim pretsedni-ko- m vlade S. Hrusco-vi- m
i dalje pruziti balkan-ski- m
narodima svoju po-m- oc
njihovom stremlje-nj- u
da se taj predeo pre-tvo- ri
zonu mira i prija-teljstv- a
medju narodima.
Mi se nadamo da ce u da-Ijn- oj
diskusiji till proble-m- a
zelje balkanskih naro-da
biti uzete uobzir i od
strane sadasnjeg rukovod-stv- a
SAD.
Od nase strane, mi cemo
smclo i nepokolebivo na-stav- iti
borbu za plemenite
ideje mira i saradnje bal-kanskih
naroda jer cvrsto
verujemo da borba o-draz- ava
ne samo nacional-n- e
intercse nasih zcmalja,
ona sluzi opstem miru
u svetu".
(Preneto iz "Pravde",
skraceno).
hodak udvostrii(iio i iznosio
blizu 200 dolara poglavi.
Danas so u cijelom svijetu
nalazi u ornzanim snagama
oko 15 milijuna ljudi. Nije
potrebno posobno istaci sta
bi znacilo kad bi se till 15
milijuna moglo koristiti za
produktivno svrhe. Ovomo
treba dodati i to da je za
svakog vojnika koji je pod
oruzjem potrebno da najma-nje
Cetiri Covjeka rado u
proizvodnji da bj odrza- -
tisucu i dvijesto milijuna sta- - vali. To znaCi da na ovih
voljno da se u to stanove f novnika i Ciji je dohodak milijuna treba dodati jo5
smjeste svi stanovnici nera- -' danas manji od sto dolara po najmanje 00, a to je, ukup- -
zvijene glavi, onda bi so njihov do- - ' no, oko 75 milijuna ljudi.
J Ovo jc Mills,
na Columbia Yorku. jc kuban-- J
skop; Ovo iz njegove knjigc
%
10 00 0 00 + ~ 0 0 0000 Г0
smo
na§a
. .
agresije
raste
u
Ne
ubitacnim oruzjem
je
spora-zum
da
o
spornih
izraze-no- j
N.
u
u
ova
vec
ga
15
tebe? Ne stoji bar malo do tebe? Dok razmiSljas o tome,
sjeti se ovoga:
Zato 5to smo bili siromasni, ne smijetn vjerovati
da smo izgubili ponos. Ne smijete vjerovati da smo bez
dostojanstva, bez Casti, bez borbenosti. Ako ti ovo ne
vidi§, neprilika dc biti za sve nas.
Zar ne vidis da dogadjaji po cijelom svijetu zahtje-vaj- u
od tebe da misli§, osjedas, aktujes? Mi Kubanci
nismo zadovoljni Sto se nalazimo u centru hladnog rata
u Karibima. Mi ne volimo hladnog rata bilo gdje — a
tko bi ga volio?
Ali nama je drago, mora nam biti drago, da so ko-nac- no
dogadjaju stvari koje se dogadjaju u Kubi.
Sta onda da radimo da vam pomognemo da razu-mijet- e?
Mozemo li redi: Upoznajtc nase patnje i nase tc-znj- e? Ako to uradite, onda cete lakse shvatiti Sta se
dogadja po svijetu. Uzmite Kubu za primjer — pokazitc
na njoj sto cete uraditi kad revolucije zahvate cijeli gla-d- ni
svijet. Pokusajte da kroz Kubu upoznate same sebc,
Yankees. Pronadjite sto Kuba, nasa, Kuba znaCi? Mi smo
jedna od avangardi gladnih naroda. Poput svih avan-gard- i,
ono Sto smo uradili, sta radimo, sta cemo uraditi
— to nas stavlja na opasan put. Moguce jc da ne uspije-m- o.
Mi ne znamo kako ce to svrSiti. Ali znate li vi?
Sta Kuba znaCi?
WH4% .atvi J 1ШЦ J
rumunske
na