Nase Novine, September 19, 1985

              IMPERIJALIZAM JE IZVOR
( I xl I цоу 'orii W KashliiiuiiKi Koiilorcncij i o ra.oriraiiju odrza
110.1 u Toroal u )
Ova) pvodmoV )o od presudne a
nosV Tko )o odgovoran a sadasnju
medunarodnu napoVosV. a Vrku v
naoruzanyi. .a opnsnust nuki'ini;
raVa. raVa koj re w.bnsaD pdsk
voV na .om)V Nok )vubkv SoveV
sk Save, a sadasnjo sVanjc Drugi
krive S)odm)ene Dr.ave ma omb
koj krwe jodnu drugu .omAju byidi
koj y.eie mr hm'o da ,na.u Vko ugvo .aa mv mpenyaw.am. a na)v4
posijedn.p sVupan) kapdaiw.ma e i.
vor opasnosV nukearnoi; umsVonpi
covjeeansVva
lako )e voym u-iv- a nacwma u Dru
(urn sv)eVskom raVu ojacao SovjoVk
Save.. sVvorena .ajedmea sonaw
Vickvb drzava. propao koonyaam.
monoposVck kapUa.am o bo
osVaje snazan. poslu o Vako. yasno
)e da opasnosV mporyasVu'kog vaa
sVaino ugrozava sv)oV. lonoiohsUv
k kaptaizam. a Vo je sVo sVo unpen
jaiizam, je skion vau. poosVvava eko
nomsko krv.e. sVvara ne.aposenos
suomastvo i neravnopravnosV
A")ok posVo) imponjaVwam posVoj
opasnost od raVa.
MeduVim, mperiya.am vse no
svjetski sisVem, er pored kapVazma
posto)i soeijahzam. No samo da po
sVoje jedan pored durgoga. vec b
anea okrenuia u korisV socjaizma
To je stvoriio novu sVuac ju v svjeVu
Neki kazu da so no moze krivuv n
soci jaiizam m kapitaUzam, da opa-snost
rata proiAazi skjucivo od
"biokovske poUVike'" Ako jedan Wok
nesto poduzme. drugi bok reagiva
Onda prvi reagira na poVhvaVe dru-gog- .
Koiiko je Vo Vaeno'!
Noma sumnje dabiokovi daju r.v)e-sn- u
boju medunarodnom zivoVu. Ai
bokovi sami po sebi ne oducuv voe
ni'ibova kasna priroda. Згтто N.-T- O.
Nje&ov osnvac' su ka.a' da jo
potreban da so suxbi'jo "sov'ielska
agresija". M' lo jo b'a osVa'jo a?..
'PosjeeYi'h godma u S.jodmjonm
Driavama je objavjen voVk bvoj do-kumena- la odnosee so na pos joi'aVn
perod. Om jasno poka.uju da su o-ta- vo pro.eko vrijomo Sjodnjono
Driave pr'premae raV pvoUv SovjoV-skog- ,
Save7,a. Sv . dokvmonV
potvrduju da jo amorck cj umslWi
Sovietski SA.vei.
NA.TO bok ruje sVvoren a obranu
od m07.ebW.ne sovjeVske agves'ie, vee
т.а borbu proUv socja7.ma pvot'vv
progreswmb snaga u ne-soc'ia'sUc-k- om d'jeu svijeta. N Л.ТО je kVasna or-gamzac- lja Vmperja7.ma.
Vavsavski pak. ie slvovcn sesl go-dln- a
posUje NTO. Varsavsk'i pakl
mje orude Vorbe ,a podjeu svjeVa,
7.a кооп'је W lr7.sXa. To je samo svod-slv- o
га obranu posUgnuca socvjaVuma.
Osnovne odWke poWUke NЧТО
Varsavskoft pakta su polpuno supvoV-ne-,
sU kao slo je opreeno ni'hovo
drzan'je u pWanju mira rata.
Sjedvniene Dr7.ave postoje proko
200 godma a n'kad n'su be napad-nut- e
7.vana. Was suprotno Sjedinjene
Driave su uvjek pos.upae kao
medunarodna poeja napadae
druge 7-em-je,
ukue'v Vie.nam. Na
drugvi ruku, SovieV.sk' SaveT. je u .oku
svob 68 godma dvapul bo xrWa m-penjaUsU- eke nVervencie agresije.
On je bo najte'.e osVecen v Drugom
svjelskom raU (d sVrane H'Uerovog
Vas'vAma.
Sovjoske rupo nsu mkad uso vi
Sjednjeno )v.ave. M u pvvm god-nam- a
sovjoVsko vasV amerioko. Vrvipo
su m.ervemvae priA'w SovielskogSa-ve.a- .
od onda slano pnjeVe sguvno-s- V
1 VerUoryanom n.egr'.etu Sov'ieV-skogSaver- a.
J toku posjedn'ja ee.v
deseUjeca jedniene Dr.ave su s.vo-rU- e
brojne vo'mc save.e usposlavWe
vojne ba7,e po sv'vieVu da opkoe
ugro.e Sovje.sk Save.. Sjed'mjene
drzave nje?An save7,ne su opkoWW
SoveVsk saveT. druge soeiasVeke
soanaUca' ms vaopum va.ama ,)pn v vso od {) v.emaVja So
u-s- k Save nu- - ucmm 'sa slo h lnuao upeveno )vov anev('kogevo
oH'dnp godvwa h smo sve-do- c
bovbo koya jo njowyaa vom
ekonouhk va7.mior .modv kapa
ma sooja.ma Slan'ji' v komo u
s eom gospodavo mpevyav.an je
a vek U"orao Voy raAke so
anovC'k vasodrso podu.mu. on
nere vspjo da povvae vane slanjo.
vo. veko wapovo 7,vvo soya-('ki- '
emyo. na (чЛи sa Sovjoskm
Savoom. posVge su vojnu vavno-pvavnos- V
s Sjodnionm )v.avama. a
V avsavski pak s N Л.ТО 'Vo jo slvorWo
uovu suaeuv u sve.u SyoVsk' vaV
wso nyo no.Vye'.v, svyolsk nu-av- m
va mo.o n ,ausVavien. a Vo
пЈо no moguce dok io mporyaV-a- m gospodar'o svyoVom Tvoba la-kod- or
voe da ekonomskaosnoaxarat
posVoji u samoj viaravi VmperVjaUiraa.
mpevya7.am so n'v'ye promjeno vee
svjoVska vavnoVo.a snaga. mperyaV-,a- m nje zgvbo svou agres'wnosV,
svo ju skonosVk vaVu oru.anom osva-yanj- v.
NaproV'w. kao sVo svaVko uo.o
da v'u. posVao ye jos raVobornj'v.
norcka adrmmsVvac'iya je obja-- a
"umsVenie ojee sVnkVuro soo-ya.ma- "
kao gavn' o'j svoje poWVike,
organ.vaa ,lkrsVasku" kampanui
n-oV-v
SovyvAskog Savo.a . pvogasa-vauyv- -
ga "conVvom yAocdna" 7.apv'jo-V- a
da co ga saVrV, unsVV'
Noma voWko vaAke v.medu ovo
amoveke hajke proV'w soe'yar.ma
one koju ye poduzeo YUUerov fasizam
pvoVw soe'ya'7.ma Vr'deseVb god'ma.
Sv'jeV je vdo kakvu ogrorcmu sleVvi
eovieeansVvu je donjea la ant-ko-mun'sVc- ka
anV-sovjets- ka bajka
oVvor'wsi vraVa Drugom svieVskom ra-V- u.
To so ne srrdje 7.aborav'Vv.
Ovo odsVupanje od deVanVa 7apoc'-n'yanj- o
novog badnog rala vojnib
pripvema 7.a vaV zapoceVo ie pod bar-ako- m
Vakoivane "sovjeVske vojne
opasnostT . Pod V.m aznm barjakom
ameneka adrn'mslracja je poVko-paA- a
odnose 7medu Isloka Zapada
povecaAa Irku u паогш.апји s cjem
da posVgne vojnu nadmoc da svjeVu
.apnjeU prvm udarom u rvukear-no- m ralu koj moze bU "dobven,
Najagresvnje americke suage, po-red
nasVojanja da posUgnu vojnu nad-moc
nad Sov jeVskVm Savezom v socja-'sVeko- n
zajednicom, takoder na-sVo- je da mVarzraju svemir. Ame-rek- o
sVaeonranje krsVarecb per-sb'n- g
rakela u Zapadnoj EvropV
SVar "Wars program su do maVerja-no- g
pnpremanja za nukearn raV.
NasuproV. kursu amenckog mper-jaWzm- a
Sov jeVskA Savez se bor' za po-Wk- u m'rojubve koegz'sVercije, de-Van- V
razoruzanje.
Kako se pr Vakvom sVanju moze Vvr-dV- "
da su Sjed'njene Drzavc v SovjeV.-s- k
Savez jednako odgovorm za dana-sny- u
napelost u svVjel?
VI socja'sVckm zemjama nema
drusV.venb snaga zamV,eresranm u
mV.anzacju Vrku u naoruzanju,
osvajanje drug'b zemaAja prlrodn'vb
bogalslava. Nema poziva na ral nU
prjedoga za ral. Sovjetski Savez
noma poVrebe da ralom dokaze supe-r'orno- sl
nad kapilaWzmom. Za raz.-Wk- u
od Sjed'njenb Drzava Sov jelski
Savez nema vojno-ndustr'js- k kom-pok- s,
udruzenje vAasmka raVne m-dusV- rje
povezanb s vojnm drzav-n- m
vrbovVma, kompeks koj zanju
ogromne profWe z Vxke u naoruzanju.
Kad je zavrsen Drugi svjeVski raV
SovjeVsk'v Savez je predozo zabranu
aVomskog oruzja onda kad rvje imao
log oruzja pos' je kad ga je naprav'w.
Sjednjene Drzave su odbacUe pr-jedo- ge
o zabram unsleuju aVom-skog
oruzja.
SovjelskV Savez nje mkad b'o prv
v ro7.vodip l'undamonVano novog
oruzya, dok su Sjodnjene )rzavo Vo
sVano rado
SovjoVsk Save je zaosVao eeVwi go-(n- o
za Sjednjon'vm Drzavama u pro'v-vodi- y
aVomsko Viombe. oki poV go-(n- a
u razvWku sVraVeg'jskbbombar-dor- a oV)rke poV godna u pro'izvod-ny- v
podmormca na nukoarn pogon.
Sodnjono Drzave su prvo poeee
prozvodV Mrved rakoVo Usprkos
priedozma opomenama SovjeV-sko- g
SavezaK Vako dajo. Ood'mo
Ш Syodnjono )rzave su pocee da
provyvode neuVronsku bombu skort)
sVovremeno kemvjsko oruzjo. uspor-k(- s
proVesVmagoVovo e'jeogsvjeVa.
SovjoVsk Savez je uvjekbo pr'mo-ra- n
da djelujo deVenAvno na agre-swn- e
eskabrajueo poleze Sjedmje-n- b krzava. SWuae'vya je sla danas
kad Sjedinjene Drzave sVaeonraju
novo rakeVno nukearno oruzje sred-njo- g
domeVa u Evrop'i.
To su VakVa. Ona poka7.uju da je Vrku
u naoruzanju poVakao mpenjaVzam
da ga pojacavaju amerck mperja-za- m
NATO, a ne soejazam. Pr-jeVn- je nukearnm raVom doaze od
amonckog mper'ja'zma, ne od soc'-jaUzm- a.
AsVorja je "ezbroj pula
poVvrdUa da agros'wnv raVov opa-snos- V
raVova doaz od mper ja'zma.
Kad se razmaVra piVanje " jednake1'
"nejednake" odgovornosU Vreba
anaWAraVv upored'vV osnovne prav-e- e medunarodne vojne poUAke Sje-dnjen- b
Drzava Sovjetskog Saveza
sedamdesel'b osamdeselb godma.
Tvrd' se da ye uaz sovieVsk'vb Vrupa
u A.tgansVan prouzrokovao propasV
deVanVa.
Ovo su nek bronoosk fakVori,
odvojen' od susline stvari".
la4) Krajem Wll. Sjedinjene Drzave
su najavAe doslavu neutronske
bombe Zapadnoj Evropj;
(h) Vjece NATO pakla sastao se u
"Wasbmglonu u maju 918. zakAjuciAo
da poveca vojne vzdatke N ATO zema-
Aja za lx posVo znad slope mlTacAje;
{q) NATO oduka 1919. o stac'vomr-nj- u
512 raketa srednjeg dometa u Za-padnoj
Evropi donijela je dva tjedna
prvje nego su sovjetske trupe use u
AfgansAan.
To pokazuje da su Sjed'mjene
Drzave prvje Atganistana poduzee
Vr vazne akcije koje su potkopae de-Van- V.
"Nakon sto je Ronad Reagan po-sVao
predsjedmk, Sjed'mjene Drzave
su prese na znalno povecanje vojn'm
zdaVaka, povecanje паогмгапја, vn-slaran- je raketa srednjeg dometa u
Evropi , konacno, mtarzranje
svemira.
Ystorja pregovora o raketama
srednjeg dometa u ZenevV je bistor'vja
koncesVja skAonosti na komproms
sa strane Sovjetske vAade r propagan-disUcki- b
varki Sjedmjenih Drzava.
Sovjetski Savez se obavezao da
nece prv upotrebt nukearno or
zje. Suprotno tome americka vAada je
progasva da Sjedinjene Drzave
maju "pravo" da prve upotrebe nu-klear- no oruzje.
Sov jetska vojna nauka, je defenz'vv-na- ,
dok narav americke poUtAke nao-ruzanj- a, osobito staciomranje Per-shing
U i krstarecib raketa americka
vojna nauka napadacka. To je sucaj
i s americkim programom Star 'Wars.
Taj program nije za obranu vec za na-pa- d. Sjedinjene Drzave hoce da po-sVig- nu
sredsVva za prvi napad bez
straba od odmazde.
Americka vtada optuzuje Sovjetski
Save, da podupire medunarodni te-roriza- m"
(zato sto podupire osobodi-ack- e
pokretek a sama vrsi terori-stick- a
djeta. Asta se povecava — Gre-nada,
Libanon, Nikaragva, E Salva-dor,
miniranje morskib puteva, podu-piranj- e vade Juzne AVrike protiv Na- -
mibije, Aigoe i Mozambika.
Analiza faktora i poava koje su
vidne pokazuje da nema razloga govo-rit- i
0 " jednakoj odgovornosti1' Sovjet-skog
Saveza i Sjedinjenib Drzava za
pogorsanje medunarodne situacije.
Odgovornost za zaostravanje medu-narodne
napeVosti i povecanje opa-snos- Vi nukiearnog rata ezi na Sjedi-njeni- m
")rzavama.
Heaganova administracija je su-ben- o staviia na znanje daSjcdinjene
Drzave nece odustati od prve upo-Vrob- o
nukiearnog oruzja. Oni namje-ravaj- u
nasVaviti raznim programima
naoruzanya, prije svega u proizvodnji
oruzja za prvi napad. Stvore-n- a
je posebna svemirskakomanda za
pripremu i upotrebu raznog oruzja u
svomiru i i. svemii a. To znaci da Sje-dinjene
Drzave usporkos pregovo-rim- a
s Sovjetskim Savezom nema na-mje- re da promjeni svoju mititari-stick- u
poiitiku koja ugrozava mir.
NATO krece istim pravcem. To je
potvrdio zasjedanje NATO vjeca u
decembru 9M. u Brusseiu. Ni jedan
pri jediog za razoruzanje nije dosao s
Vog zas jedan ja.
Sve je jasnije da posto ne moze da
promjeni odnos snaga na drugi nacin,
imperijaizam sve otvorenije nagia-sav- a
oruzanu snagu.
A'odrzava se poAitika "Mir kroz sna-gu- ,
(Nastavlja so)
(Skraceno preveo S.M.)
(Nastavak sa strane 3)
n
o problemima u Jugoslaviji, i josofekivati
da ce se na taj nadin steci slava i ugodan
zivot. Takav pisac moze da postigne privi-da- n
uspeh za kratko vreme i onda biva
zanemaren, jer se na trzistu senzacija po-javlju- je
nova zrtva za propagandne svrhe,
protiv socijalistifkog dela sveta.
U davanju zadovoljavajuceg odgovora
na pitanje da li smatra da su jugoslovenski
pisci danas savest drustva, kao sto su to
novinari na Zapadu, Kapor je бак prevazi-sa- o
ocekivanja onih koji danas u svojim
"politickim laboratorijama" prekrajaju
drustveni sistem Jugoslavije u razne vari-jant- e
gradanske demokratije. Odgovorio
je da su i jugoslovenski novinari takode
savest drustva, jer su listovi ispunjeni
samo losAm vestima.
Predstavnici raznih jugoslovenskih or-ganizac- ija
u Torontu koji su takode posta-vil- i
nekoliko pitanja, kao na primer: da li
hronologiju bede treba vezivati samo za
sadasnji period, aludirajuci na mukotr-pn- u
proslost nasih naroda; pa zatim pita-nje
kako bi se revolucionar Cedo Kapor,
Momin stric, osecao na takvom skupu, slu-saju- ci
izlaganje svoga sinovca, nisu dobili
tako kompletne i potpuno zadovoljava-juc- e
odgovore, mada je autor "Knjige zal-bi- "
na neka od tih pitanja korektno odgo-vorio.
Kako bismo bili zadovoljni da se Momo
Kapor, na primer, zadrzao na temi: Uloga
knjizevnosti kao £uvarke jezika u iseljeni-stvu- ,
koje se samo ukratko dotakao. Kao
da je namerno govorio bas ono sto ce uma-njit- i
njegovu popuparlnost kod vedine ci-talac- a.
U svojoj najnovijoj knjizi on i sam
kaze da u Americi "Srba ima sto hiljada...,
a onih koji su se izjasnili kao Jugovici —
(rista Sezdeset hiljada...". Pa gde mu je
onda raeunica u nalazenju novih citalaca.
Ako je cilj njegove posete Torontu bio da
prosiri svoju popularnost, ocigledno je
izabrao pogresno sredstvo za njegovo
ostvarenje. Ako je na svojim plecima za-misl- io
lovorike popularnosti kao nagradu
za hrabrost — na kraju predavanja je izja-vio- :
moj posao je da primam odgovornost,
da se izlazem opasnosti, posto svedocim
vremenu i situaciji — , po nasem misljenju
u volikoj je zabludi. Proglasavati se muce-niko- m,
moze biti kratkotrajna senzacija,
ali ne dugotrajna slava. Pravi pisac tezi
postojanim vrednostima. Prvi uslov za to
je bili cvrsto prikovan za svojetlo u svakoj
situaciji, voleti vise svoju zemlju nego se-b- e.
Katarina KOSTlt