Novosti, September 19, 1944

              I
ii
STRANA 2 "NOVOSTI" Utorak 19 sept 1944
NOVOSTI vi liiiiniinp i i i u npm~fmm %y'T" mtmm-- " t- - ftttJf -- tv
ri hS w RUSIJA
Published every Tuesday Thursdav cmd Saturday by the
Novosti Publishing Companv jti U JUGOSLAVIJI In the Croatian Language
~ A fk
ADRESA NOVOSTI
206 Adelaide Street West Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1G42
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Registered in the Registrv Office for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 aa
No 4G052 CP
Dopisi bez potpisa se ne usvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Jedan svjetli amanet
Mi čvrsto vjerujemo da će se naš zemljak Jovo Vujnovu
rodom iz tipičnog srpskog sela u Lici — Divosela osjećati naj
sretnijim čovjekom u Kanadi kad pročita pismo svog sina —
partizana — kapetana NOV Marka Vujnovića Pismo smo
objavili na prvoj stranici u prošlom broju Novosti
Zaista vjerujemo da bi se svaki otac osjećao sretnim
kod bi znao da mu tri sina i jedinica kćer već godinama pro
ljevaju vlastitu krv kako bi on i čovječanstvo mogli životi
kao slobodni i sretni ljudi!
Mladi partizan Marko Vujnović je tipičan primjer danas
nje Jugoslavije On je personifikacija sveg što je u našem na
redu pošteno rodoljubivo i borbeno On je jedan od milijuna
tupova buduće narodne demokratske i slobodarske Jugosla-vije
kao državne zajednice triju bratskih naroda složnih jed-nakopravnih
i sretnih Srba Hrvata i Slovenaca
O te junačke i u vatri nadčbvječje borbe kaljene stupo-ve
smrskati će se sve što je protu-narodn- o i protu-demokrat-s- ko
Oni su najčvršći zalog za sreću i blagostanje budućih
generacija narodne Jugoslavije Oni su takodjer najbolja
jamčevina da se u Jugoslaviju nikada više neće vratiti naši
Ije obezpravljenje i ugnjetavanje
Marko Vujnović i stotine hiljada njegovih drugova su
ljudi budućnosti ljudi sutrašnjice
Kako jeftina mizerna i kukavička je rabota koliko hrvat-skih
toliko srpskih šovinista kad ju omjerimo sa toplim i ple-menitim
riječima sina Marka svom ocu Jovi Pristaše nazadka
i reakcijo kod Hrvata medju ljudima koji čitavi svijet posma--
traju iz uskog kruga svojih ličnih ili strančarskih interesa Kao
l pristaše nazadka i reakcije medju Srbima koji su voljni poći
i sa razbojnikom Hitlerom u nastojanju da svijet vrate na staro
i umrlo će se bez sumnje zacrveniti u licu kad pročitaju do-kumente
običnog čovjeka iz puka — Marka Vujnovića parti-zanskog
kapetana Da nekada polupismenog seljaka iz Divo-sela
kojeg je narodna borba za slobodu i pravicu uzdigla do
stupnja kojime se mjere samo najbolji medju najboljima naj-odvažn- iji
medju najodvažnijima i najborbeniji medju najbor
benijima Njima će uskipjeti zatrovana krv ako im je u njoj
ostao samo trunak ljudskog dostojanstva
Mladi Partizan Marko Vujnović na jednostavan pučki
način opisuje tegobe svog sela i naroda On kao Srbin i kao
rodoljub ne zali ni svojih sunarodnjaka U svojoj neusmilje-no- j
kritici narodnih izdajnika on se ne žaca raskrinkati biv-5e- g
policajca a sada četnika i ustaškog dovodnika Djuru
Djukanova iz Divosela upravo kao što ne proljeva suze nad
gubitkom vlastitog brata nego svečano ocu svome obećaj e
da se u Jugoslaviju vraća — svetiti prolivenu krv brata Mno-ge
zadobivene rane ga nimalo ne spriječavaju da ostavi svo-ju
mladu drugaricu i dvoje sinova pa da se ponovno uhvati
ubojitog oružja — u borbi za slobodu sebe svoje djece i svog
naroda On u borbi za slobodu ne gleda na političke osjećaje
pojedinaca niti se brine sa koliko prsta se koji križa On jedi-no
vidi prijatelje i neprijatelje On — kao rodoljub i Srbin —
vidi suborce ne samo u krvnoj braći Srbima nego i u Hrvati-ma
koji misle i osjećaju kao što on misli i osjeća On je svije-sta- n
činjenice da Srbi ne mogu živjeti kao slobodan narod
ne budu li i Hrvati slobodan narod i obratno da Hrvati ne
mogu živjeti kao slobodan narod sve dok i braća Srbi ne bu-du
slobodan i jednakopravan narod štaviše on je uvidio da
je sudbina Srba nedjeliva od sudbine Hrvata i Slovenaca te
svih drugih slobodoljubećih naroda Jugoslavije i svijeta kao
Sto je nedjeljiva i sudbina Hrvata i Slovenaca od sudbine
Srba
Sravnite pisanje hrvatske fašističke štampe na ovom kon-tinentu
ili srpske fašističke štampe sa osjećajima i riječima
mladog Partizana Marka Vujnovića iz Divosela i vi ćete imati
jasnu sliku dvaju svijetova Marko je predstavnik i govornik
budućeg svijeta slobode i demokracije a hrvatski i srpski
reakdoneri zajedno sa svojim političkim grupacijama i novin-stvom
su predstavnici i govornici prošlosti tame i nevolje
U posljednje neminovno spadaju i oni naši zemljaci u
Kanadi koji cijepaju naše redove u svetom rodu oko sakup-ljanja
materijalne pomoći Narodnoj Oslobodilačkoj borbi pod
maskom lažnog rodoljublja Bez obzira da li oni javno priz-nali
da im je Pavelić najbliži da im je Stojadinović najbliži
vi oni navode mlin na vodu Pavelića Nedića tj Hitlera Ri-ječi
Marka Vujnovića trebaju im biti posljednja opomena
Mi vjerujemo da će pismo Partizana Marka Vujnovića ot-voriti
oči mnogima koji su ranije bili slijepi No to nije dosta
Naša rodoljubiva dužnost nam nalaze da poruku mladog
Partizana ponesemo u svaku poštenu kuću našeg naroda Ne-ka
i mi u dalekoj Kanadi uvjek pred sobom nosimo ogledalo
današnje i sutrašnje narodne Jugoslavije i svijeta Pa i onda
kad u džepove budemo posizali za prilozima u korist njihove
velike i svete borbe
Takodjer vjerujemo da će biti i onih koji će preko Mar-kova
pisma proći mučke sa nepovjerenjem i dvojbom Na
takve pismo neće uticati kao što će uticati na iskrene rodolju-be
Takvi će i dalje ostati u anti-narodni- m redovima šireći
Nedićevu Pavelićevu — Goebelsovu propagandu Biti će i
takvih koji će slična pisma primiti od svojih pak ni ona ih
neće dirnuti ili svesti sa njihovog protu-narodno- g stava Čuje-mo
na primjer da je i Pero Bulat iz Windsora primio slično
pismo od svog sina ili kćeri koji se nalazi u Narodno Oslobo-dilačkoj
Vojsci maršala Tita i da se je po primitku pisma os-jećao
"da sad vile ne može ni sa sinom nego da će svatko
na svoju stranu" Takodjer znamo da je i bivši tamik ogran-ka
HSS iz Toronta S P Granić (koji se sada nalazi u kanad-skoj
vojsci kao rekrutirani vojnik) pred kratko vrijeme primio
slično pismo od svog mladjeg brata U tom pismu brat mu
Još jedna slika o nedavnim manifestacijama naroda na otoku Hvaru Iz svih dijehna otoka na-rod
e prikupio proslavio dan stoga oslobodjenja po vojaci maršala Tita
iiuvd iJUgclidlkcl ¥ Idiicl
Ugledni nevvvorški list "PM"
donio je u svom izdanju od 13
septembra slijedeći članak od
Aleksandra Risova šefa štampe
Ujedinjenog Odbora J S A
"Nagla prekretnica Bugarske u
ovom ratu nije tek obični čin po-litičkog
oportunizma Naprotiv
ona srčinjava potpuni slom pro-fašistič- ke
vladajuće oligarhije ko-ja
je i zdala zemlju Osovini Ona
je odlučna pobjeda za narod Bu-garska
će se sada boriti ne samo
za poraz Njemačke nego i za
triumf demokracije na Balkanu i
za ostvarenje Titove Južno-Sla-vens- ke
Federacije
Toliko je jasno iz sastava vlade
kojoj je na čelu Kimon Georgijev
i koja je izrazito anti-fašistič- ka
republikanska i pro-jugoslaven- ska
u značaju
Zadnji dani bugarskih vlastodr-žaca
bili su dosta grozničavi Nji-hovi
očajni pokušaji da šićarenjem
u zadnji čas spase barem dio plja
im je ruke kroz i V Dimova nije moglo
u
Moskva — cem mogao ubiti čovjeka Jedan
Pravda organ Mlade Komunisti
čke Lige objavila je jedan izvješ-taj
o novom logoru smrti kojeg je
odokrila Crvena Armija u Polj-skoj
Taj logor se nalazi kod So-bi
bura Poljska nedaleko Majda-nek- a
Hiljade osoba ovom logo-ru
je mučeno i mrcvareno na raz-n- e
načine Izvještaj su objavili
dva oficira Crvene Armije major
A Rutman i poručnik S Krasilš-či- k
Sobibur kao i Majdanek nije da-leko
od Lublina Metode ubijanja
bile su iste i Nijemci su kao i iz
Majdaneka odvozili u Njemačku
svu robu i druge privatne stvari
koje su oduzeli od svojih žrtava
čak kosu i salo sa svojih žrtava
su u Njemačku odvozili
Naročito je strašna pripovjest
koju je oficirima Crvene Armije
opisao jedan poljski omladinac r--o
imenu V B Feinberg Ovaj mla-dić
bio je njemački zarobljenik se-damnaest
mjeseci ali je u oktob-ru
1943 uspio pobjeći kada su u
zarobljeničkom logoru sovjetski i
poljski zarobljenici izveli pobunu
Prema Feinberga
logor Sobibur je bio ratdjeljen na
tri dijela Dva su služila za radni
čke zarobljenike i u njima je uvjek
bilo oko 300 radnika — jedni su
ubijani druge su dopremali Treći
je služio za ubijanje onih koji su
vlakovima došli iz drugih krajeva
Svakog dana došlo je osam do de-set
vlakova i svaki vlak je dopre-mio
800 do 1000 osoba
"U junu 1943" — kaže Feinberg
"vidio sam kada je došao jedan
vlak iz Bjalistoka natrpan sa na-rodom
koliko je najviše moglo sta-ti
U vlaku je bilo ljudi koji u
umirali ili su već umrli Za vrije-me
putovanja nisu dobili hrane
pa ni vode da se napiju
"Vidio sam kako su Nijemci iz
vagona uiimali malu djecu i ba-cali
ih oko sebe na zemlju Mnoge
nemoćne i umorne osobe otjerane
su pred gladne pse koji su ih ra-strgali
i zgrizli do smrti U totn
logoru je bio strašni čovjek Ni-jemac
poznat po imenu Bokser
iz Berlina koji je sa jednim udar- -
pogani savez sa Hitlerom raspli-nuJ- e
se u ništavilo kada su suočili
dolazeću Crvenu Armiju i odluč-no
stanovište sovjetske vlade Kao
tragikomičan čin koji je uslijedio
naglim dogodjajima na Balkanu
kroz minuli tjedan je da je Bu-garska
bila kroz 24 sata u ratu na
obe strane — sa Njemačkom i
Sovjetskim Savezom
Općeniti nemir u zemlji zauzeo
je gigantske razmjere i dostigao
vrhunac sa golemim pro-ruski- m
demonstracijama na ulicama Sofi-je
Bagrijanova vlada je tada bila
prisiljena da izadje
Novi premijer Konstantin Mu-ravj- ev
imao je samo jednu zaslu-gu:
on je naime nećak velikog se-ljačkog
vodje Stamboliskog koji
je g 1923-ć- e bio brutalno umoren
u pro-fašističk- om prevratu Mura-vjev- u
vladu su u glavnome sači-njavali
"solidni" čak uključenje
dvojice najistaknutijih vodja des
nog krila Agrarne stranke D Gi
čke koja došla u čeva njoj Njemački zločini
Poljskoj
Korosomols-kaj- a
u
prpovjedanju
drugi Nijemac šofer po imenu
Paul se naročito istakao sjeća-njem
glava ruku nogu i drugih
dijelova tijela sa jednim zamahom
sjekire"
Feinberg dalje pripovjeda kako
nikomu nije bilo dozvoljeno pris-tupiti
prostorijama gdje se provo-dila
masakracija naroda Ipak po-neka- da
su se tajno došuljali u ta
mučilišta i u njima vidili nebroja-n- e
zločine Nijemci bi svaki puta
u ta mučilišta stjerali po 1800
osoba Narod su natjerali u veliku
zgradu i u nju napustili otrovni
plin Svoje žrtve su Nijemci gleda-li
kroz prozore i kad je plin učinio
svoje automatskom električnom
spravom otvorili su pod i stres'i
u podrum gdje su ih naložili na
posebna kola
Dugo vremena Nijemci su mrt-ve
odvozili u pokrajnu šumu i ta-mo
ih zakopali Ali pri koncu
1943 počeli su ispaljivati tjelesa
u velikim pećima
"Svakog dana je na hiljade tje-les- a
spaljeno" — kaže Feinberg
"Vatra u pećima je gorila dane i
noći Smrdilo je tako strašno da
nisu mogli disati ni jesti Peći su
bile napravljene sa željeznim re-šetkama
na koje su položili mrtva
tjelesa a ispod rešetki stavili ju
posudje u koje se topilo salo ko-jeg
su odpremali u Njemačku
Ponekada su ljude i žive bacali u
vatru"
Feinberg joi pripovjeda kako je
u oktobru 1943 poslije jednog ma-sovnog
umorstva grupa od 400 osa-b- a
poubijala njemačke stražare i
prodrijela iz zatvora Zatvorenici
su prodrijeU preko bodljikave žice
i utekli u polje koje je u okolici
logora bilo minirano One koje ni-su
poubijale mine Nijemci su čak
i aeroplanima lovili Tako se od
400 osoba koje su pobjegle iz lo-gora
tek oko pedeset spasilo Os-tali
su poubijani minima i iz aero-plana
Znajući da će za ova mu-čilišta
donati široka javnost N'-jem- ci
su cijeli logor sa narodom
minirali i podigli u irak kako bi
uništili svjedočanstvo
piše istinu o starom vodstvu HSS i borbi naroda Ali jedno ni
drugo pismo kao i mnoga pisma slične naravi koja stižu u
ruke onih koji ne žele da naš narod u Kanadi sazna golu is-tinu
o dogodjajima u Jugoslaviji — nisu ugledala svjetla jav-nosti
Mi velimo da je to žalosno i sramota Istina probija u svi-jet
usprkos nastojanja sviju šišmiša da to spriječe
_
i
dati veće stabilnosti
Vrijeme je pregazilo mogućnost
za bilo kakove "Giraud" eksperi-mente
Muravjeva vlada koju je
njemački radio značajno prozvao
"tipična Kerenskijeva vlada" po-kazala
se nesposobna da se snadjo
u kompliciranoj situaciji
Na njenu "politiku neutralno-sti"
odgovorila je Rusija formal-nom
objavom rata Muravljev po-ložaj
je tada postao nemoguć i on
je dao ostavku
Time je za bugarski narod kuc-nuo
čas da slijedi nedavni apel
moskovske "Pravde" — "da svoju
sudbinu uzme u vlastite ruke
Snažni "Otečestvenl Front" koji
je tri godine vodio nepomirljivu
borbu protiv kvislinških vladara
Bugarske Izbio je na čelo Pro-nacistič- ki
regenti bili su maknuti
sa položaja Princ Kiril i svi pro-nacisti- čki
upravnici pozatvarani
su a nova vlada treća u razmaku
od devet dana preuzela je vlast
u svoje ruke
Ko su novi vodje današnje Bu-garske?
Većina njih su politički
veterani sa dugo-godišnji- m rekor-dom
podzemne antl-fašistič- ke ak-tivnosti
Mnogi od njih došli su
izravno iz zatvora ili iz koncentra-- 1
cionih logora Njihov uspon na
vlast u ovom kritičnom času Bu-garske
historije Je jamstvo da će
učestvovanje Bugarske u ratu pro-tiv
Njemačke biti potpuno 1 efek-tivno
Novi bugarski ministar-pred-sjedni- k
Kimon Georgijev bio je na
kormilu vlade 19 maja 1934 koja
je osujetila fašistički prevrat pla-niran
od najgore bugarske politi-čke
ličnosti — Aleksandra Can-kov- a
koji je danas premijer nazo-vi
"bugarske" vlade u Berlinu Ki-mon
Georgijev bio je uvijek otvo-ren
u osudjivanju fatalne politike
kralja Borisa koja je Bugarsku
bacila u osovinski logor
Bez dvojbe najsnažnija ličnost
sadašnje vlade je pukovnik Dam-ja- n
Velčev ministar rata i vodja
Republikanske Oficirske Lige Pri
je deset godina Velčev je pokušao
proglasiti republiku koja se nak-nadno
Imala priključiti Jugoslavi-ji
Medjutim kralj Boris pokazao
se je dosta kao lukav političar i
nakon što je Velčev bio ugrabljen
na bugarsko-jugoslavensk- oj grani-ci
on je bio osudjen na smrt Nje-gova
smrtna osuda bila je kasnije
pretvorena na doživotnu tamnicu
U zatvoru Velčev Je aktivno sura- -
djivao sa podzemnim antl-falisti-čki- m
pokretom
Lijevo krilo Agrarne stranke
koja je igrala značajnu ulogu u
borbi protiv Hitlera i njegovih do-maćih
slugana snažno je zastup-ljeno
u novoj vladi Nikola Petkov
najistaknutiji vodja te stranke je
brat popularnog zemljoradničkog
junaka Petka Petkova koji je
ubijen za vrijeme Cankove terori-stičke
vladavine Radničku stranku
zastupa Hristo Neičev Drugi do-bro
poznati demokrati l anti-fa-iis- tl
kao Sto su prof P štajnov
prof P Stojanov i Dr R Rajčev
daju Georgijevoj vladj široko re-preeentat- ivni
značaj
Možda još značajnija od samog
sastava vlade je činjenica da novi
članovi regenstva uključuju prof
V Ganeva prozvanim "mozak bu-garskog
pravosudja" koji je ne-pokolebiv
republikanac i demokra-ta
i Todora Pavlova koji je ko-munista
i jedan od najistaknutijih
marksističkih teoretičara Bugar-ske
Nova bugarska vlada nesmije
se smatrati konačnom riječju na-roda
ali je sigurno da ona znači
jedan radikalni prekid sa proiloJ--
ću
"Otečestvenl Front
Napiao: BOGDAN ft UH
L historiji naeg naroda nema
uzbudljivijeg trenutka od oog kad
CrM'na Armija stiže na mukotrp-na
tlo Jugoslavije Ma da hiljade
m Iju udaljeni od Jugoslavije mi
mu uvjereni da je sve zatreptalo
i da se sve dubokom snagom zata-lasalo
i ustalo da otvori vrata rus-koj
vojsci koja preko Dunava ide
ravno u Beograd: u kapiju Balka-na
Stoljećima je naš narod očekivao
ovaj dan Stotinama godinama
ovaj se trenutak očekuje u nada-ma
i željama svakog našeg čovje-ka
od krajnjih tragova Jadranskog
do krajnjih kraljičaka Crnog Mo-ra
Zar ima Srbina Hrvata Slo-venca
pa i Bugarina — kome na-žalost
pokvareno i zlo vodjstvo
nije dalo ni posljednju priliku da
smjesta ode u susret ruskoj braći
— ko nije ovih dana zadrhtao ci-jelim
svojim bićem digao svoju
ruku i krenuo pogledom i korakom
prema istoku odakle je slaven-skom
Balkanu oduvijek bio nago-viješten
njegov siguran preobra-žaj
Nije potrebno biti prorok pa
da se ustvrdi da su onog trenutka
dok su ruski vojnici prelazili Djer-pa- r
i zadnji slijepci progledali di-ljem
cijelog Balkana Sve priče o
gradjanskom ratu o medjusobnim
klanjima Srba i Hrvata o sukobi-ma
iimedju katolika i pravoslav-nih
morali su da smjesta nestanu
pod dubokim i neumoljivim pok-retnim
činjenicama logičnog i ne-minovnog
razvoja historije
Tito je imao pravo kad je kazao
na početku ove godine da će ratu
biti kraj na Balkanu kad se Rusi
budu pojavili na Dunav i pred vra-ta
Beograda Tito je svojom uro-djeno- m
pronicljivošću stvarno po-istovijeto- vao
težnje i očekivanja
naroda i narodnog genija iz koga
proizlazi: položivši sav smisao na-šeg
narodnog održanja i naše na-rodne
budućnosti u sudbinu Rusije
i njenog prisustva na jugoistoku
Europe To ispravno gledanje Ti-tovo
prodiralo je izravno iz na-rodnog
instinkta i iz historijskog
puta koji je našem napaćenom na-rodu
utro dugi niz krvavih i mu-čeničkih
iskustva Zato je Parti-zanstvo
od prvog početka saobra-zil- o
cio svoj nacionalni i medju-narod- ni
program u okviru narod-nih
težnja Ta spona Partizanstva
sa slovenskom Rusijom u ovim od-lučnim
trenutcima ljudske sudbi-ne
stvarno je zaključak stoljetnih
težnja svih iskonskih narodnih po-kreta
kod Južnih Slavena Tito i
Partizani dali su romantičkim i
pokadšto sladunjavim i neodredje--
nim težnjama našeg naroda u pro-šlosti
konačan aktlvistički oblik
kroz koji ideja postaje poslije du-gotrajnih
napora stvarnost Sla-venski
Balkan Južno Slavenstvo
Jugoslavija i Bugarska pored
strašnog izdajstva koga je tudjin-sk- a
vodeća klasa Bugarske poku-šala
sve do zadnjeg časa da izvede
protiv velikog bratskog ruskog
naroda zaboravljajući bajganjev-sk- i
na sve blagodati koje je Bu-garska
od 1878 stalno dalje prima-la
od Rusije nemože da opstane
bez prisustva jake i moćne Rusije
Jučerašnja i ranija iskustva po-ča- m
od oslobodjenja Balkana od
Turaka pa zatim od Austro-ugar- -
skog jarma pokazala su da Bal-kan
nemože opstati sam i osam-ljen
u sukobu svijeta koji još nije
završen Balkanske vodeće klase
osim radničkog i seljačkog vodj- -
stva bile su uvijek uglavnom dob-re
sluge svojih gospodara i pušta-le
su da bi se cdržale na vlasti
da tudji interesi zavladaju Balka-nom
i stalno razdvajaju ne samo
balkanske države ali i same poje-dine
narode medjusobno Vrijeme
izmedju dva rata nije nimalo zao-staja- lo
od ranijih vremena Bal-kanski
narodi bili su stalno ugro-žavani
bilo iz Rima bilo iz Berli-na
Otsustvo Rusije sa Balkana
dalo je sve mogućnosti i fašiimu
i nacizmu da ucijenjuje i uništava
balkanske narode Široke balkan-ske
mase osjećale su više no iko
drugi otsustvo Rusije Pariz i
London nisu bili u stanju da se
odupru fašističko-nacističko- m na
diranju na Balkan i njihovom im
perijalističkom i sveu ni Stava jućem
rušenju balkanske nezavisnosti
Kngleii u Ateni Francuzi u Beo-gradu
i Bukureštu Talijani u Ti-rani
najprije dakle Britanija i
Francuska i zatim Italija i Njema-čka
sa "politikom neutralnosti"
usretsredjenom u Ankari vodili su
ka likvidaciji Balkana i njegove
nezavisnosti Dok je vodjstvo Bal-kana
naglo mijenjalo politiku dot-le
su narodi ostali vjerni svom in-stinktu
i gledali sa nepokolebivom
garske trupe aktivno u rat!juju su
Crvenom Armijom u gonjenja
Nijemaca a u Makedoniji priklju- -
postao je čile su se Titovoj Narodnoj Oslo- -
sluibeni predstavnik naroda Bu-- 1 bodilačkoj Vojsci
Njenim u Itu-ij- u uvjereni da im
samo od nje može doći spašen ie i
od saveza onih sila sa Rusijom
koje kao i Rusija žele uistinu stva-ran
mir i kolektivnu bezbijednoat
Kada su formalni ratovi završava-li
svagdje na Balkanu sa hekatom-bam- a strašnih žrtava i kada ju
se planovi raznih diplomacija i ge-neralštab- ova
survavali u samo-ubijstv- a tako zvanog neutralizma
1 apizerstva sa najtragičnijim
primjerom Bugarske tada su na-rodi
pod dinamičkim pogledom
Rusije uzeli sami vodjstvo u ruke
i poili putem otpora u sigurno os- -
lobodjenje Rusija je predvodila i
utjelovljavala smisao njihovih ne-izmjernih
napora i beskrajnih žr-tava
svojim odredjenim gledanjem
na ovaj rat naroda Tu se Titoi
Partizani pojavljuju kao zaštitnici
i vodje jednog golorukog narodi
l vode ka neizbježnoj moralnoj
nacionalnoj i političkoj slobodi Tu
se okončavaju velika stremljenja
koja idu ravno iz prvih romanti-čki- h
narodnih ustanaka do ovih
današnjih realističkih ostvarenja
sa jasnim rezultatima i pogledima
na sutrašnjicu
Unutrašnje duhovne snage Juž-nog
Slavenstva i Balkana uopće
nisu nikada imale sigurnije i jas-nije
gledanje na život budućnosti
do danas Ja sam to u više mahova
i ranije ustvrdio One će neminov-no
morati da se sliju u jedno sve-ujedinjavaj- uće saglasje svih naših
volja i da pred dolaskom prvog ru-skog
vojnika na najudaljenije gra-nice
Slavenstva odakle pucaju po-gledi
slavenskog čovjeka na Za-pad
zapjevaju stoljetnu pjesmu
oslobodjenja zaplamsalog u ovome
spetuberu blagoslovane 1944 godi-ne
u praskozorju naše prve sve-obuhvataj- uće
zore
Kako mora danas biti tih i bla-žen
san svih onih poznatih i ne-poznatih
apostola ovoga velikog
narodnog čekanja od Marka Ma-ruli- ća
preko Jurja Križanića do
Dositeja Obradovića i Ljudevita
Gaja koji su kroz svoje vizije pje-snika
i naučnika naslućivali i na-goviješ- tall dan ovog dolaska
stvarno dan oslobodjenja dolaskom
Rusa na naše krvlju natopljene
strane? Zar može danas da se
zaboravi proročanska uzrečica sta-rog
političkog veterana Barčića
koji je u godinama našeg mraka i
ropstva proročanski uzviknuo da
slobode Balkanu i Slovenima ne it
biti dok kozačko kopito ne bude
odzvanjalo bečkim pločnikom? Zar
može danas da se zaboravi Stros- -
majerov pozdrav pravoslavnim cr-kvama
u drevnom i svetom Kijevu
ili Gajeva karta ujedinjenih Slave-na
oko Svete Rusije? Zar prisus-tvo
Vladimira Nazora u partizan
skoj Hrvatskoj i u slobodnoj Dal-maciji
koji je od Velog Jože nad
Učkom pa do Ilije Muromeca pred-vidja- o
i najavljivao dolazak sla-venske
Rusije na Balkan a pored
njega plemeniti glas Msgr Ritti-g-a
— zar sve to nisu najočigledni-j- i
dokazi ovog preobraženja koje
se svagdje u potsvijesti i svijesti
svake naše pojedinačne i kolektiv-ne
entitete osjećalo potsjećalo i
očekivalo? Kako će i Luj Adamić
i Drenovac i Gločar imati pravo
pred Jovanom Dučićem — koji je
svojom smrću zaključio jedno bi-jedno
poglavlje našeg književnog
oponašanja najbljedjeg Zapada u
trenutku kad se i sam Zapad kroz
oslobodjenje Pariza i Rima okreće
raskolačenim očima i uporno gle-da
u Moskvu — kao u jedan m1
najčvršćih stubova europske ob-nove?
Kad su ono savezničke vojska
otpočele oslobadjanjem europskog
Zapada one su osjetile 1 vidjele
da je Europa zadojena duhom Par-tizanstva
Europa je partizanska
šta su talijanski Partizani koji
na sjeveru Italije potpisuju ugo-vore
sa našim Partizanima do na-stavak
obnove koju su otpočeli Ju-goslavenski
Partizani? Šta su
francuski Maquis šta francuski
Partizani i francuske snage otpora
do završetak onog Partizanstva
koje je iz Rusije preko Jugoslavije
zahvatilo cijelu Europu plamenom
vjere u poltičko nacionalno I so-cijalno
oslobodjenje svih naroda
Pa čak i u samoj Bugarskoj to Je
partizanstvo moralo u zadnji tre-nutak
da sidje s gora i da spase
sudbinu jednog naroda koga je
izdalo njegovo vodjstvo Duboka
krvava 1 strašna europska noć je
završena u znaku partizanskog bu-djen- jo
Agonija Europe rasplinula
se uskrsenjem Europe Sada će
uskoro prestati i melankonične
pjesme o Balkanu gdje nema da-na
Petokrata zvijezda koju je
vidoviti Nazor vidio kako s ruskog
neba pada na čela balkanskog čov-jeka
biti će putokaz narodima u
oslobodjenju Ne će to biti samu
na Balkanu već i cijelom Euro-pom
Ne treba da se apiseri i reak-cionar- ci
plaše bljeska petokrate
zvijezde Ona bi jesti i sjaji u Ri-(Pre- no
na str 4)