Nase Novine, April 20, 1983

              k ' 'I t I u
I , I. , A
6- - NASE NOVINE, February 23.19&3.
Or Mirko Markovi6:
- KRATKI TEORIJSKI PRIKAZ -
1,
Jedan bliski drug i prijatelj iz
SAD, koga znam — bez malo —
pedeset godina kao nepokolebljivog
marksistu, u pismu trazi od mene,
da ("makar ukratko") izlozim preko
"NaSih novina" (ni manje ni viSe)
suStinu marksizma-lenjinizm- a. "To
je, po mom miSljenju — piSe mi ovaj
prijatelj — potrebno ponajviSe radi
ovih mladih, koji nisu proSli naSu
Skolu... Drugo, potrebno je i zbog
onih, koji traze marksizam bez
lenjinizma. A znam, da ti umeS da
objasniS te stvari..."
Da umijem i mogu, to je ta6no, ali
zadatak, sam po sebi, nije baS
mali... malte-n-e kao tema za doktor-sk- u
disertaciju.
Pa dobro, da u6inim po volji mom
drugu i prijatelju.
Marksizam-lenjiniza- m je nauka o
opStim zakonima razvitka prirode i
druStva, o revolucijama potlafcenih i
eksploatisanih masa, o pobjedi
socijalizma i izgradnji komunistifc-ko- g
druStva. To je ideologija radnid-k- e
klase, teorijska osnova komuni-m- a,
snazno oruzje u rukama radnog
naroda u borbi za komunizam.
Tvorci marksizma bili su Karlo
Marks (1818 — 1883) i Fridrih
Engels (1820 — 1895). NastavljaC
njihovog stvaralaStva, njihove nauke
bio je Vladimir Lenjin (1870 —
1924), koji je dalje razvio i obogatio
marksizam u uslovima nove istorij-sk- e
epohe — epohe imperijalizma i
proleterskih revolucija, epohe prela-z- a
od kapitalizma u komunizam.
Marksizam je nastao Cetrdesetih
godina XIX vijeka, kada se ve6 bio
formirao kapitalistifcki druStveni sis-ter- n
u zemljama Zapadne Evrope,
kada su se ve6 bile zaoStrile klasne
suprotnosti izmedu burzoazije i
proleterijata, kada je proletariat ve6
bio stupio na istorijsku pozomicu
kao samostalna druStvena sila.
Marksizam se pojavio kao naudni
izraz korjenitih interesa radniCke
klase i u isto vrijeme kao zakoniti
rezultat prethodnog idejnog razvitka
druStva. K. Marks je dao odgovor na
pitanja, koja je vec bila postavila
napredna misao covje6anstva i revo-lucionar- ni
pokret radnicke klase.
UCenje Marksa — pisao je Lenjin —
nastalo je kao neposredni nastavak
velikih predstavnikadruStvenih nau-ka
i revolucionarne borbe; "ono je
zakoniti nasljednik svega najboljeg
Sto je stvorilo 6ovje6anstvo u XIX
vijeku preko пјетабке filozofije,
engleske politi6ke ekonomije, fran-cusk- og
socijalizma".
KritiCki preradivSi dostignuda na-ufi- ne
misli prethodnika, Marks i
Engels izvrSili su citavi prevrat u
nauci o druStvu i stvorili naucni
pogled proletarijata na svijet, pog-le- d
koji se odlikuje izuzetnom
dosljednoS6u i savrSenstvom. Iz
marksistickog pogleda na svijet ne
moze se izuzeti nijedna postavka,
nijedan teoretski elemenat, a da se
ne okrnji citava suStina ove nauke.
"Udenje Marksa — pisao je Lenjin —
je svemocno zato Sto je istinito. Ono
jecjelovito i skladno, dajuci ljudima
cjelovit pogled na svijet, pogled koji
se ne miri niskakvom sujevjernoScu,
ni sa kakvom reakcijom ni zaStitom
burzoaskog jarma".
Velika zasluga Marksa i Engelsa
bilo je otkri6e i obrazlozenje istorij-sk- e
uloge proletarijata kao grobara
kapitalizma i graditelja novog, ko- -
munistidkog druStva. UopStavajuci
iskustvo revolucionarne borbe rad-nid- ke
klase, oni su pokazali put
oslobodenja od eksploatacije. Klas-n- a
borba proletarijata neizbjezno
dovodi do pobjede socijalisti6ke
revolucije i uvodenja diktature prole-tarijata.
RadniSkaklasa koristi svoju
vlast za pretvaranje krupne kapitalis-tiCk- e
svojine, kao Sto su banke,
fabrike, rudnici, zeleznice i si. u
druStvenu svojinu, te za izgradnju
bezklasnog druStva — komunizma.
Marks i Engels spojili su neraski-divi- m
vezama teoriju i praksu klasne
borbe proletarijata, razradili su
program i taktiku te borbe. Aktivno
ucestvujudi u radnifikom pokretu,
oni su osnovali "Savez komunista",
udarili temelje revolucionamoj parti-j- i
пјетабке radnidke klase i stvorili
Medunarodno udruzenje radnika —
Prvu intemacionalu, odnosno prvu
medunarodnu klasnu organizaciju
proletarijata, koja je onda ujedinila
sve napredne elemente radnidkog
pokreta mnogih zemalja svijeta.
Tvorci naufcnog marksizma vodili su
nepomirljivu i neprekidnu borbu
protiv burzoaskih i sitnoburzoaskih
uticaja naradnidku klasu, protiv svih
oportunista i anarhista, protiv svih
reform ista, sektaSa i drugih neprija-telj- a
radnickog pokreta.
Tako je marksizam postao prog-ram
borbe svjesnog proletarijata u
svim zemljama svijeta. Tako je on u
drugoj polovini proSlog vijeka i
odrzao pobjedu nad sitnoburzoas-ski- m
i utopistickim oblicima socija-lizma
u radnickom pokretu.
Medutim, poslije smrti Marksa i
Engelsa digla su glavu i ojaCala
razna oportunistiCka strujanja u radnickim partijama Evrope i Ameri-k- e. Socijalna baza, toga oportuniz-ma- ,
koji se kasnije is6aurio u razne
socijalistiCke i socijal demokratske
parti je, bila je i ostala radni6ka
aristokratija, visoko plabeni sloj
proletarijata, koji prihranjuje i pod-hranju- je burzoazija na габип ekstra
profita, dobivenih iz kolonija i
--
E-Moskva.
— Jed- -
na od osnovnih poruka nove
knjiige Andreja Q-romik- a, Vanj-sk- a
ekspanzija kapitala — hi-ston- iia
i suvremenost, koja je
tek izala iz §tampe, jest da na-ila- ze
tegki deceniji. Autor je
objasnio da svijet sebi vise ne
moze' dozvoliti luksuz kao sto
su neodgovorna politika, pretje-ran- o
trosenje dobaTa, bezumna
trka u naoruzanju, odsustvo su-radn- je,
poremedaji svjetskih e-kono- mskih veza zbo£ meduna-rodno
zatefinutcsti, itd.
Kao jcdinu alternativu koja
moze spasiti od
katastrofe. Gromiko istice po-Iiiti- ku
mira i Do-du- se,
on kaze da mirna koegzi-stenci- ja
i popustanje sami po
sebi ne mogu otkloniti ekonom-sk- e
te§koce koje su se nadvi-l- e
nad svijetom, ali se istovre-mn- o
bez takvih odnosa ne mo-ze'
pristupiti njihovom rjesava?
nju. Autor time podsjeca ima-ju- 6i
na umu u prvom redu od-no- se
Istok— Zapad, u kakvom su
odnosu i u kolikoj su mjeri da
zavisnih zemalja. Priznajuci marksi-zam
na rije6ima, razni oportunisti,
razni Spekulanti, odbacuju njegovu
revolucionarnu suStinu, njegovu
duSu (Sto i danas rade)... Ovako i
onako, marksizam je popularan u
masama radnog naroda. Tu popular-no-st
koriste razni Spekulan-ti,
pa — nazivajuci sebe marksisti-m- a, rade protiv interesa proletarijata
i klasne borbe.
Odlufian otpor revizionizmu dao je
Lenjin, raskrinkavajuci oportuniste
kao agente burzoazije u radnifikom
pokretu. Ali Lenjin nije samo odbra-ni- o
marksizam od raznih falsifikato-r- a
i reformista; stvaralafiki primje-njuju- ci
marksizam u novim istorij-ski- m
uslovima, on ga je obogatio
postavkama, dalje je razra-di- o
sve sastavne djelove marksizma.
Pored ostalog, Lenjinovo djelo
"Imperijalizam kao posljednja etapa
kapitalizma" s pravom se smata
neposrednim nastavkom Markso-vo- m
"Kapitala".
Drugim rijeCima, lenjinizam je
marksizam epohe imperijalizma i
proleterskih revolucija, epohe prela-z- a
druStva od kapitalizma ka socija-lizm- u.
Lenjinizam je teorija i taktika
proleterske revolucije i diktature
proletarijata.
I ma slufiajeva kada se u ime
marksizma pokuSava izostaviti lenji-nizam,
zaobici ga u teoriji, progra-m- u
i praksi. Takav je bio skoraSnji
sludaj sa Santijagom Kariljom i CK
U
U petak, 25. februara, u 11 6asova
pre podne demonstranti ce se
sakupiti kod Regional Government
Offices — McNab and King, kreta6e
se prema Hamilton City Hall, zatim
6e produziti do Federal Government
Buildings.
U Hamiltonu je trenutno oko 50
hiljada nezaposlenih, hiljade Ijudi
VAMJSKA KAPITAUk
~%T ш1 v.l ш
covjefianstvo
popuStanja.
politidki
mnogim
nas meflusobno zavisni palitika
i ekonomika.
Kao glavne izvore tevoza rae-dunarod- nog kapitala autor vidi
u brzom razvoju prodzvodndh
snaga, internacionalizacdji pro-izvod-nje,
бцгепји djelovanja
multiinacianainih kotmpanija i
si., alj Groinitoo podsjeca da to
svjedo&'-- o nesposobnosifi suvre-men- og
kapitailizma da rijesi pro-ble- me
svog razvoja. ч
Medutim. on isto tako stavlja
do znanja da kapdtalizam nije
zamrznut u svom razvoju, jer
on ima velike rezerve. To je
formulacida koja se ovdje rijet-k- o
бије, jer se u raapravama o
razvoju kapitalizma, uglavnom,
zastupa teza o njegovom hodu
u mjestu.
Kao sto se moglo i ocekitvati,
sovjetski mdinistar vanjskih po-slo- va je veliki prostor posvetio
rastu ekspanziondistickih te2nji-SA- D
i nastojanjlima da se sa5u-v- a
i u5vrsti imperlja dolara,
kako je to rekao autor. On je
kao glavnu opasnost za ostva-ren- je
amerifikih teznji istakao
protivljenje ostarltiih zapadnih ze-malja,
koja ameriJHd imperija
KP Spanije. Pa Sta se desilo?
RadniStvo, ogromna vecina 6lanstva
je napustila takav "marksizam",
takvu Partiju... Kariljovim pravcem
jedno vrijeme je bio krenuo i 2orz
MarSe, voda KP Francuske, ali se
brzo trgao, jer su ga francuski
komunisti upozorili, da oni nece i6i
tim putem, putem takozvanog "evro-komunizma- "...
Marksisti6ko-lenjinistiCk- a teorija,
koja je neraskidivo povezana sa
praksom, naoruzava radnicku klasu
znanjem o zakonima druStvenog
razvitka i politiCke borbe, pomaze
otkrivanju unutraSnjih veza raznih
dogadaja, odnosa klasnih snaga u
datom trenutku, јаба uvjerenost u
pobjedu radnog naroda. Ona osvjet-Ijav- a radnicima i seljacima put ka
svrgavanju kapitalizma i izgradnji
socijalizma.
Pod zastavom marksizma-lenjinizm- a,
koji je visoko podigla Oktobar-sk- a
revolucija 1917. godine, mnogi
narodi svijeta su pobijedili i danas
grade socijalizam. Pod torn zasta-vom
na celu sa proletarijatom,
danas vode borbu narodne mase u
citavom kapitalistidkom svijetu —
protiv sila reakcije i imperijalizma.
Glavni djelovi marksizma-lenjinizm- a
su: marksisitifika filozofija, poli-ti6- ka
ekonomija i teorija naucnog
komunizma.
(U nastavku bide rijedi
o tim djelovi ma)
DEMONSTRACIJE HAMILTONU
EKSPANZUA
su na welfare, i ima joS mnogo onih
koji nemaju nikakva sredstva za
zivot, a za njih nema statistiCkih
podataka.
Iznad 40% malih biznisa osudeno
je na propast.
Vlada na svim nivoima nastavlja
da vrSi pritisak na radnike da
phvatesmanjenje i kontrolu plata.
Svi radnici iz ovog grada treba da
izadu na demonstracije.
fffira§l flfilemiiriWllB ~!m' i
lizam potiskuje medunarod-no- g
domaceg trzita.
Gromiko knjfczi istice, tako-de- r,
velikp znaoajnq suprotsta- -'
vljaiije amecridkom kapitalu
etalan rast drugiih progresivniih
sraaga. svijetu, prije svega
avjetskog socijalizma. Svijet
razvdja, pise autor, objek-ti'Vni- m
zakonima marksizma-le-rijiinlizm- a.
rasporedu
Sjedimjenih Drzava onih sna-ga
koje nalaze kapetan-fiko- m
mostu americke vanjske
rjolitike.
Porast izvoza kapitala pove-zan'- je
objektivnim procesom
razvoja privrede svijetu, pod-sjeca
autor. dodaje treba
naci pozitivne puteve inter-nacionaliza- ciju
proiizvodnje, kao
forme medunarodne podjele
rada koje predstavljale
etosport eksploatacije.
Vradajuoi stalno 6adasnj.im
odnosdima procjenaraa per-spekt- ive svijeta, Gromiko
naveo prim jer kraju
ovog stoljeca biti potrebno otva-ran- je
milijairdu novih radnih
mdesta svako njih
bit! potrebna ulagianja 40.000
"Ш "Ш
f I tsil .ff"" iЛ fn" "a" "m "s" "и iJsliti ЛјшИЛт ЈШIЛ. Ш
sa
a
' u
i
i
u
se
po
a ne po
i
se na
s
u
i da
za
a
ne bi
se
i
je
da ce na
i da ce za od
od
£m
m
Ш
УГ- Д-
dolara, sto govord da ce se mo-ra- ti
naci drukfcija rjesenia za
medunarodnu podjelu rada. Ilu-striraj- uci eksploatatorski izvoz
kapitala autor je naveo prim jer
da su zemlje u razvoju na kra-i- u
prosle godine dugovale 625
milijarda dolara, taJco da od no-vih
kredita izdavajaju vise od 90
posto za podmiirenje kamata.
Ovo je druga Gromikova knji-g- a
poslye 1979. godine, kada su
izdani njegovi govori i clanci
ood naslovom U ime pobjede
lenjinisticke vainjske poiitike.
Gromiko je ina£e objavio vile
publicistiCkih radova i studija,
ali mnoge od njih pod pseudo-nimo- m
G. Andrejev, sto je ovdje
siroj javnosti vrlo malo pozna-t- o.
U recenziji knjige Vanjsika
ekspanzija kapitala — bistorija
i suvremenost, posebno se pod-sjeca
da ie Andre j Gromiko do-kt- or
ekonomskih nauka i da ,je
knjiga rezultat njegovog velilkog
iskuetva, jer je za 26 godina,
kolikso je sovjetski ministar
vanjskih poslova, neposredno
suddelovao u rjesavanju' mno-gih
svjetskih zbivania.
("Borba")