Nase Novine, April 20, 1983

              nsnwuu UliV ЈиДШЈ
n t l I V
Glad preti flf rid
SVAKI CETVRTI STANOVNIK "CRNOG KONTINENTA"
PATI OD NEUHRANJENOSTI ILI GLADI
BEOGRAD, Tanjug — Glad pono-v-o
kuca na vrata pojedinih afridkih
zemalja... Vlade apeliraju na medu-narodn- u
zajednicu da Sto hitnije
poSalje pomoc u hrani. "Zemlja ce
za dva meseca iscrpsti rezerve
hrane", kaze se u apelu Gane.
Istovremeno, izveStaj Organizacije
UN za ishranu i poljoprivredu (FAO)
potvrduje da se Afrika suo6ila sa
najve6om nestaSicom hrane, u pos-lednj- ih
deset godina. Svaki cetvrti
stanovnik kontinenta, na kome zivi
360 miliona stanovnika, pati od
neuhranjenosti ili gladi. Proizvodnja
hrane u poslednjih 10 godina opala
je za viSe od deset odsto.
"StanovniStvo afriCkih gradova
zivi od uvezene hrane, jer je doma6a
proizvodnja nedovoljna", kaze J.
Williams, izvrSni direktor svetskog
programa za hranu. Za uvoz skupe
hrane, afrifike zemlje odvajaju iz
svojih, ina6e, siromaSnih deviznih
rezevni poslednji dolar, dok se
istovremeno bogate trpeze u nekim
evropskim zemljama snabdevaju za
jevtine pare luksuznim poljoprivred-ni- m
proizvodima uzgajanim na naj-bolje- m
afriCkom zemljiStu.
Taj "manir" afrifikog izvoza, koji je
najviSe odgovarao nekadaSnjim ko-lonizatori-ma,
Afrikanci danas placa-j-u
gladu. I dok su cene hrane
uvezene u Africi porasle za 149
MOSKVA, Tanjug — "Sovjetski Savez ne
moze ostati ravnoduSan prema "vojnim
pripremama SAD i Japana na Dalekom
istoku" jer su one za njega "opasnost". To je
upozorenje moskovskog tjednika "Novoe
vremja" koji Tokiju savjetuje: "Ako Japan
zeli ostati na povrSini, to mu nece omoguciti
јабапје njegove vojne mo6i, nego davanje
doprinosa efikasnim putevima za јабапје
mira i za rjeSavanje o5trih politiCkih i drugih
suvremenih problema".
SliCnih upozorenja Moskve istodnom sus-jed- u
bilo je viSe posljednjih desetak dana.
Ona su dolazila poslije svake odluke nove
japanske vlade — o povecanju vojnog
odsto u odnosu na period pre pet
godina, dotle su cene afri6kog
izvoza sko6ile za svega 66 odsto.
Medu 25 najsiromaSnijih zemalja
sveta, 18 je iz Afrike. Prvi put je
nacionalni dohodak u najsiromaSni-ji- m
zemljama Afrike ispod nivoa
najsiromaSnije zemlje Azije. Pored
uvoza hrane, Afrika je, zbog najve-ce- g
priraStaja stanovniStva na svetu
(2,64 odsto godiSnje) i suSe koja
uniSti ponegde i polovinu setve (na
primer u Mauritaniji), kao i zbog
nepredvidenih ratnih pozara — stal-n- o
u situaciji da gladuje.
"Bivsl kolonizatori i najrazvijenije
industrijske zemlje, iz kojih deluju
multinacionalne kompanije, imaju
najve6u moralnu odgovornost da
pomognu Africi", izjavio je direktor
FAO-- a Eduard Sauma.
Direktna ротоб kapitalistifckih ze-malja
Africi samo je jedan od nafcina
da se ona pokuSa izvudi iz krize.
Mnogo zna6ajniji je plan akcija o
reformi unutraSnje ekonomske poli-tik- e,
usvojen na samitu u Lagosu i
prema kome bi Afrika trebalo da
ishranjuje sama sebe.
Organizacija FAO, sa 580 raznih
projekata, sada je u situaciji da i
sama zbog nedostatka izvora finan-siran- ja
obustavlja neke od predvide-ni- h
akcija i sredstva prebacije za
direktnu pomoc gladnima u Africi.
MILITARIZACIJA JAPANA
drzavnog budzeta, ve6em japanskom ибебси
u pokrivanju troSkova ameri6kih baza na
svojem teritoriju, poslije odluke o podetku
izvoza ratne tehnologije u SAD i poslije
odobrenja pomo6i Juznoj Koreji u iznosu od
Cetirl milijarde dolara.
Sovjetska Stampa u priblizavanju Tokija
Seulu i Washingtonu vidi stvaranje trojne
"vojne osovine" i zakljufiuje da je u Zemlji
izlazedeg sunca poCela "militarizacija" i, Sto
je najopasnije, da je otvoren put za
"integraciju" атепбке i japanske vojne
tehnologije, odnosno ukljudivanje Tokija u
trku naoruzavanja i proizvodnju oruZja za
trziste.
Tog zimskog jutra, 9. veljace 1573, u Stubickoj dolini
okupila se sva seljacka vojska. Kose, motke, koplja i tek
poneka puska spremno su ocekivali juris feudalne vojske.
U daljini su jecale bojne trube neprijatelja, svrstavali se
oklopnici i pjesaci, napinjale muskete i punili topovi. Za
koji sat pitoma dolina, okruzena Zagrebackom gorom i
zagorskim brezuljcima, pretvorit ce se u popriste krvavog
obracuna izmedu seljaka ustanika i dobro naoruzanih iz-vjezb- anih banskih ceta.
Seljacki voda Matija Gubec, kako navodi povjesnicar
Vjekoslav Klaic, obratio se uoci bitke svojim borcima:
— Pomislite sto ce biti od vas, sto li od vase djece,
ako vas plemici pobijede. Nema muke koju necete imati
podnijeti, nema tereta koji na vas navaliti nece. Sad valia
pobijeditiili umrijeti, valja ili oruzjem steci staru slobodu
i stare pravjce ili sramotno pasti u staro ropstvo!
Ustanak hrvatskih seljaka buknuo je potkraj sijecnja
1573. godine u znak otpora protiv feudalnog tlacenja a
posebno zvjerstava susedgradskog gospodara Franje
Tahija. Buna je istodobno planula na mnogim vlastelinstvi-ma- ,
sto govori o dugim i uspjesnim pripremama, a na celu
joj je bio slobodnjak Ambroz, zvani Gubec beg, kojem
je narod s vremenom dao ime Matija, pomijesavsi zbilju
s legendom o dobrom kralju Matiji Korvinu. Ustanak je
imao izrazit antifeudalni karakter s maglovitim socijalnim
programom. Ustanici su zeljeli stvoriti seljacku drzavu
bez gospode u kojoj bi sami ubirali porez i branili je od
nasrtaja Turaka. Pritom su prisizali na vjernost habsbur-sko- m
cam, tadasnjem kralju Hrvatske i Ugarske.
Mnogo je jasnija bila ratna koncepcija koju je razra-di- o
iskusan ratnik llija Gregonc, glavni zapovjednfk -- selja-cke
vojske. Prema njegovom planu glavnina ustanika .osa-l- a
je u obrani Stubice --a dio vojske u dva je kraka, jedan
prema Celjua drugi prema kranjskim gradovima, trebao
pobuniti mase slovenskog seljastva s tim da kasnije udru-zeni- m
snagama svi zajedno udare na Zagreb i diktiraju
BEZATOMSKA EVROPA?
Dva петабка
"modela"
BONN — Rakete uvla6e podeljene Nemce
u razdor u oba slucaja: i kada se postavljaju
nove baze i kada se predlaze bezatomska
zona. Dve петабке vlade nisu mogle da
zaobidu predlog Svedske o bezatomskoj
zoni u Evropi — jer se najvece koncentracije
raketnih oruzja supersila ukrStaju upravo
nad nemackim prostorom. Ali, prilika da se
iz Svedske inicijative razvije sada I nemaCki
doprinos — ostala je neiskoriScena. Napro-tl- v,
umesto dogovora Berlina i Bonna —
iskrsle su nove medunemacke trzavlce i
nesuglasice oko bezatomske zone.
Kancelar Helmut Kohl je primio pismo
predsednika Drzavnog saveta NDR feriha
Honekera, u kome se saop§tava da je NDR
spremna da "celu svoju teritoriju stavi na
raspolaganje za bezatomsku zonu", ako isto
ucine i druge drzave. Honeker je, pri torn,
pozvao Zapadnu Nemaiku na adekvatni
korak i u pismu zamolio kancelara Kohla da
ga "obavesti o odluci SR Nema6ke".
Kancelar Kohl je u intervjuu "Bild
cajtungu" nd pitanje o ponudenoj bezatom-skoj
zoni rekao: "To za mene nije tema".
AFRlCKE DR2AVETRA2E DA
JU2NA AFRIKA
NAPUSTI ANGOLU
U Harare, glavnom gradu Zimbabve odr-za- n
je sastanak Sefova Sest africkih drzava
(Tanzanija, Angola, Mozambik, Zimbabve,
Zambija i Bosvana), koji su zatrazili da
Juzna Afrika povuce svoje trupe iz Angole.
Oni su takoderosudill zapadno odugovla-Cenj- e
pregovora o Namibiji, koju Juzna
Afrika drzi pod svojom okupacijom.
ANTIRATNA KONFERENCUA
BEC (Tanjug) — U Веби je
odrzana petodnevna medunarodna
konferencija za uklanjanje ratne
opasnosti u Evropi, na kojoj je
sudjelovalo 250 predstavnika —
poznatih MCnosti iz 35 zemalja, koje
su u Helsinkiju 1975. godine potpi-salezavrS- ni dokument o sigurnosti i
suradnji u Evropi.
Jedan od osnovnih ciljeva konfe-renci-je
je da svojim inicijativama,
koje je istaknuto prilikom njezinog
otvaranja, pridonose pozitivnom raz-vo- ju
razgovora o razoruzavanju,
odnosno smanienju naoruzavanja,
koji se vode u zenevi i Becu.
9. veljace 1573.
Stubica 1573, detalj slike Zorislava Drempetica-Hrcic- a
gospodi mir. Taj dobro srryisljeni strateski koncept brzp
je propao u porazima kodrskog i Senpetra, pa je feu- -
7
February 23,1983, NASE NOVINE --7
DEKLARACIJA
NESVRSTANIH
UJEDINJENI NARODI, Tanjug - Na
sastanku predstavnika nesvrstanih zemalja u
Ujedinjenim narodima, koji je ovdje odrzan,
Indija je podnijela nacrt deklaracije za idu6u
Sedmu konferenciju Sefova drzava ili vlada
nesvrstanih zemalja koja ce se odrzati u New
Delhiju. Indijski ambasador Kricnan rekao je
torn prilikom dace ovaj nacrt deklaracije biti
predmet bilateralnih konzultacija medu nes-vrstani- m
zemljama od odrzavanja, sedmog
samita. On je pozvao sve nesvrstane zemlje
da u meduvremenu iznesu svoje primjedbe i
prijedloge na podneseni dokument.
Kako se saznaje, nacrt deklaracije sadrzi
preambulu u kojoj se govorl o ulozi
nesvrstanih, ocjenjuje sada§nju svjetsku
politiiku situaciju i iznosi stavove o pojedi-ni- m
kriznim zariStima u raznim dijelovima
svijeta. Na kraju se govori o miroljubivom
rjeSavanju sporova, principima nemijesanja i
neintervencije, svjetskom informativnom
poretku i o Ujedinjenim narodima.
U drugom dijelu nacrta deklaracije koji je
posvecen ekonomskim pitanjima ocjenjuje
se svjetska privredna situacija, pregovori o
uspostavljanju novog medunarodnog eko-nomsk- og
poretka i globalni pregovori o
medunarodnoj suradnji. Zatim se potanko
iznose stavovi o glavnim podrucjima tih
pregovora i na kraju govori o najmanje
razvijenim zemljama i o suradnji medu
samim zemljama u razvoju.
Stalni predstavnik SFRJ u OUN Ignac
Golob visoko je ocijenio napore koje je
Indija ulozila u dosadaSnjim pripremama za
Sedmi samit. On je podsjetio na to da je
Indija vec u pripremama nacrta deklaracije
odrzala iscrpne konzultacije s velikim bro-je- m
nesvrstanih zemalja. Jugoslavenski
ambasador je posebno pozdravio zelju Indije
za daljim konzultacijama o nacrtu dokumen-t- a
koji je upravo podnijela.
Na plenarnom je sastanku nesvrstanih
odluCeno da 6e se Koordinacioni biro
nesvrstanih kao pripremni Komitet za Sedmi
samit sastati u sjediStu Svjetske organiza-cije.
IZRAEL MEDU NAJZADU2ENIJIMA
N A SVETU
KAIRO, Tanjug — Prema najnovljem
izveStaju izraelske drzavne banke, spoljni
dugovi Izraela dostigli su rekordni nivo od
20,3 milijardi dolara, za 2,4 milijarde viSe
nego 1981. godine. Sa tim dugovima, u
odnosu na broj stanovnika, Izrael je dospeo
u sam vrh svetskih duznika. Izrael je u vrhu i
po inflaciji, koja vec dve-t- ri godine ne silazi
ispod 130 odsto.
dalnoj vojsci, koja se skupljala sa svih strana, ostao su-protstavl- jen samo Matija Gubec s oko 15 tisuca ljudi kod
Stubice.
Odlucna bitka pocela je u poslijepodnevnim satima.
Podban Gaspar Alapic rasporedio je pet tisuca svojih
vojnika po tadasnjim ratnim pravilima: u sredinu je smje-sti- o
pjesake a na oba krila konjanike, Boj je poceo uz
veliku viku i galamu radi zastrasivanja protivnika. Prvi su
na juris krenuli feudalni oklopnici ali je njihov celicni klin,
mimo ocekivanja, naisao na zilav i hcabar otpor slabije
naoruzanih seljaka. Puna cetiri sata, --kako navode suvre-menic- i,
cete Matije Gupca odolijevale su napadima pro-- ,
fesionalne banske vojske. Na kraju-s- u seljacke mase po-tisnu- te
u bijeg. Na strani plemica veliku je ulogu odigrala
konjica koju seljaci nisu imali. U posljednjem trenutku,
presudnom za ishod bitke, podban Alapic uveo je u bor--b- u
dvije cete banskih haramija koje su pomogle feudalnpj
vojsci da razbiju kmetove.
Bio je to kraj seljacke bune, prve socijalne revolucije
na nasem tlu. U visednevnoj odmazdi plemici su poubijali
i osakatilina tisuce ljudi, popalili njihove domove. Teror
je bio tako strahovit da su cak i kmetovima neskloni kro-nica- ri
pisali da jadni seljaci placaju sve, da nisu poste-den- i
ni .zene, ni djeca, ni kuce ni sela. Pustosi se i pali
kako ne bi radili ni Turci.
Samo sest dana poslije bitke u Zagrebu je na najo-krutni- ji
nacin pogubljen seljacki voda Matija Gubec. Qo-spo- da
na celu s banom i zagrebackim biskupom Зигјет
Draskovicem nastojala su izbrisati i potpuno obezvrijediti
znacenje, domasaj i ciljeve seljacke bune, ali je-on- a ipak
prerasla u legendu na kojoj su se odgajale gehercoije
boraca za slobodu i sopijalnu pravdu. Ta je legenda sto-Ijeci- ma
cuvala slobodarske tradicije naroda da bi se
ostvarila u jednom drugom vremenu. s drugim junaci-- .
ma.