Nase Novine, April 20, 1983

              VOL 52, NO 8(541)
ЧМЖЈГШЖ SSETSISSESSSSSESSSSSISESISESESSuSnSE
Provincija Quebec je nekad imala
vrlo reakcionarnu vladu (premijer je
bio Duplesis). Zatim su na vlast
doSli liberali. Potom Parti Quebe-coi- s
koju predvodi Rene Levasque.
Ta se vlada smatra socijal-demo-kratsko- m.
Izgledalo je da je krenulo
n a bolje. Ali vlada se ubrzo zaplela
sa svojom nacionalistidkom politi-ko- m
(htjela je osamostaljenje Que-beca-).
DoSIa je ekonomska kriza.
Trebalo je pozajmljivati novae. Ali
ameri6ki bankari su postavili oStre
uvjete. ProSle godine vlada je pro-vincijaln- im
uposlenicima smanjila
pla6u za 20 posto i nametnula radne
uvjete i placu zatri godine. Koncem
januara izbio je Strajk. Vlada je
donijela vrlo reakcionaran zakon,
koji predvida otpuStanje StrajkaSa,
smanjivanje senioriteta tri godine
za svaki dan Strajka, odbacivanje
ubiranja unijske dlanarine, novCane
kazne. Kazu da u Kanadi jos" nije bilo
takvog zakona. StrajkaSi sada Le-vesque- ovu
vladu nazivaju faSistid-ko- m
vladom.
Strajk je робео 26. januara. Vlada
je uspjela da nagovori vode nekih
unija da prihvate njezine uvjete. Na
Strajku su ostali samo uditelji, viSe
od 70.000. Oni su proSle subote
odluCili da se vrate na rad za tri
tjedna (do 14. marta). Provincijalni
ministar prosvjete Camille Laurin je
obe6ao da 6e pregovarati o radnim
uslovima i sigumosti na poslu.
Vjeruje se da je ovaj Strajk stvorio
novu politiCku situaciju u Quebecu.
Narod se podvojio (novine piSu da je
ve6ina na strani StrajkaSa). Drzi se
da je vlada ozbiljno potkopala svoje
temelje i da moze biti porazena na
idudim izborima. Radnici su bili
njezini glavni podupiradi, a narofiito
vaznu ulogu igrali su uditelji. Ve6 je
iskrsao prijedlog da se stvori jedna
nova partija, koja bi okupila sve
radni6ke i demokratske snage.
Jedan od voda protestnih akcija u
Montrealu je rekao:
"Mi se nadamo da 6e pritisak
primorati vladu da promjeni drzanje.
Nije prekasno. Ja vjerujem da ce ovo
postati vazno kanadsko pitanje,
izborno pitanje".
VlSEOD 90.000
"NESTAliH" LATINO- -
madrid , Tanjug - Vise od 90.000
Latinoamerikanaca "nestalo" je u
naletu vojnih diktatura na ovom
kontinentu, istice se u saopstenju
latinskoamericke Federacije udruze-nj- a
porodica "nestalih" osoba na
zasjedanju u Madridu.
Shodno podacima ove federacije,
oko 50.000 "nestalih" je u Guatema-la
30.000 u Argentini, 2.500 u Cileu i
po vise hiljada u Urugvaju, Paragva-ju- ,
Salvadoru, Hondurasu i Haitima.
Na sastanku u Madridu, ova
federacija je odlucila da problem
"nestalih" pokrene pred Komisijom
UN za ljudska prava u 2enevi.
ч с
TORONTO, WEDNESDAY, 23,1983.
§§ - Ш -- КшНш
VodaStrajkujucih kebe6kih uCitelja
Yvon Charbonneau
4 — ' " ™ " IM' - i — Salvadorski re2im na
staklenim nogama
SAN SALVADOR — Salvadorska vojska i
snage sigurnosti stavljene su u stanje pune
pripravnosti, poslije najnovijih uspjeha bo-ra- ca
Fronte za nacionalno oslobodenje
Salvadora "Farabundo Marti", koji od pofcet-k- a
ove godine nize pobjede i neprekidno Sire
podrufije pod svojom kontrolom. Dok vojska
gotovo bespomocno prebacuje svoje trupe s
jednog kraja zemlje na drugi, u nastojanju
da sprijefii ustanifike prodore, strani promat-ra6- i
upozoravaju da salvadorski rezim stoji
na sve klimavijim nogama, usprkos opsez-no- j
vojnoj i ekonomskoj pomoci koju prima
od Sjedinjenih Drzava.
Najvedi ustanidki uspjeh proteklih dana
bio je zauzimanje grada Berlin, s gotovo 30
tisuca stanovnika oko 100 kilometara isto6-n- o
od San Salvadora. Armija je bila
prisiljena da hitno iz provincije Morazan
prema Berlinu prebaci dvije od Sest tisuca
vojnika angaziranih u ofanzivi protiv ustani-k- a
u torn dijeiu zemlje, ali uzalud. Ustanici
su nakon dva dana napustili Berlin, izbjega-vaju- ci
sukob s vojskom. Na sliCan nacln,
ustanici su proteklih dana zauzeli јоб
nekoliko gradova i zatim in napustili prije
dolaska brojnih vojnih jedinica. Zbog takve
taktike, vojska znatan dio svojih snaga troSi
na udarce u prazno, dok ustanici osvajaju
teren na drugim stranama.
Neuspjehom se zavrSila i velika ofanziva
armije u provinciji Morazan, u kojoj je
nekoliko tjedana od po6etka godine bila
angazirana cetvrtina rezlmskih trupa. Kako
je saopcio ustani6ki radio "Venceremos",
vojska nije ubila ni jednog ustanika u toj
ofanzivi koja je, prema ustanifikoj radio-stanic- i,
"jedna od najvedih, najskupljih i
najbesmislenijih operacija" od svih koje je
poduzeo rezim u San Salvadoru.
O armije govore i izvjeSta-j-i
s oslobodenih teritorija, gdje je organizira-n- a
nova ustaniika vlast i gdje se, бак i u
neposrednoj blizini gradova koji se nalaze u
rukama rezima, zivot odvija gotovo sasvim
normalno.
Prema ocjenama stranih promatrada, naj-nov- iji
uspjesi boraca Fronta "Farabundo
Marti" pokazuju da nije iskljufiena moguc-no- st
vojne pobjede ustanika, 5to se do
nedavno smatralo nemogucim zbog podrske
koju SAD pruzaju reiimu u San Salvadoru.
U ONTARIJU JOS
25.000 NEZAPOSLENIH
Board of Canada tvrdi
da ce se broj nezaposlenih u
provinciji Ontario do mjeseca juna
pove6ati za 25.000.
I
NGgosJav VXfeekly
A Community
Newspaper
Established 1931
tTnvrg &? tSswai a :jласздагза gasa-- m real
ONTARIO, FEBRUARY
bespomo6nosti
Konference
т1ггм-ц-.Т:Гју;- ..
ta ЕЗ Ш 0
Pise: DAVID LONCARie
Nedavna Gallupova anketa je
pokazala da je 55.5 posto Kanadana
protiv isprobavanja ameridkog oruz-j- a
u Kanadi. Oni se narodito protive
pro bam a krstaredih projektiva (Crui-se
missile) u sjevernoj Alberti i
Northwest Territories.
Krstaredi projektili su straSno
oruzje. Brzina im je 800 km na sat, a
mogu da predu 5.000 km. Taj
projektil je nasljednik nacisti6kih
buzz-bomb- i, kojima su Njemci na-pad- ali
London u Drugom svjetskom
ratu. Ima nuklearnu glavu dvadeset
puta јаби od atomskih bombi ba6e-ni- h
na HiroSimu i Nagasaki. Mote
da izbjegne radar i podini strahovito
razaranje, i da ubije milijune ljudi.
To je najopasnije oruzje §to je dosad
izmiSljeno. Njegovo postojanje po-veda- va
opasnost nuklearnog suko-b- a,
koji moze da uniSti sve forme
zivota.
Krstaredi projektil moze biti land-ra- n
iz kamiona prosjedne velidine,
podmornica i aviona. To ga pretvara
u oruzje prvog napada, povedava
trku u naoruzanju i dovodi svijet do
ruba nuklearnog rata.
Taj projektil ugrozava pregovore
za smanjivanje naorulanja koji se
vode u Zenevi.Ako vlade ne mogu da
kontroliSu proizvodnju i smjeStaj
oruzja, one bi mogle da napuste
pregovore za smanjivanje naoruza-nj- a.
Nade dovjedanstva zavise od
uspjeha zenevskih pregovora. Ras-tu- 6i
svjetski mirovni pokret moze da
dovede do uniStenja nuklearnih
raketa i njihovog sistema dostave.
Ako bi se to postiglo, u svijetu bi
zavladao mir i sigurnost za cijelo
dovjedanstvo.
Kanadski protesti
U detvrtak 10. februara, kanadski
ministar vanjskih poslova Allen
MacEachen je parlamentu podnio
"framework agreement" sa Sjed.
Drzavama o isprobavanju oruzja u
Kanadi. Kad je "Note No. 64"
potpisan u Washingtonu, po kanad-sko- m
ambasadoru Allanu Gotliebu i
aktujudem drzavnom sekretaru Ke-nnet- hu
Damu, bio je prisutan samo
fotograf State Departmenta da zabi-Ije- zi
dogadaj. Kanadane ne spada da
znaju uvjete ugovora i paktova koje u
njihovo ime potpisuje vlada?
Osvrcudi se na potpisani ugovor u
parlamentu, predstavnik Nove de-mokratske
partije Pauline Jewett je
pozvala Kanadane da protestiraju
protiv koriStenja njihove zemlje za
isprobavanje ameridkog oruzja. List
Star (iz Toronta) je report irao da je
dvadeset liberalnih poslanika protiv
stanovis'ta svoje partije o probama.
Nema sumnje da su zabrinuti i
mnogi drugi parlamentarci.
w.iiu.jm'.i'I'
50 CENTS PER COPY
!-Т-ГЈ№"".Г-
тГ-'Г"''!-'!""У
Operacija raspuStanja (Operation
Dismantle) iz Ottawe namjerava da
trail sudsku zabranu proba. Ta
organizacija tvrdi da isprobavanje
tudeg oruzja predstavlja povredu
kanadske Povelje o pravima. Neki su
se lancima vezali za vrata parlamen-t- a
da izraze svoje protivljenje pro-bama.
Koliko se kanadski narod protivi
probama oruzja mole se suditi po
protestnim demonstracijama odria-ni- m
12. februara. Jedni su demon-strira- li
pred кибот premijera Tru-dea- u
u Montrealu, a drugi pred
gradskom vijednicom u Edmonton u.
Javljeno je da su dvadesetorica u
Edmontonu okupirala ured za regru-tiranj- e
u kanadsku vojsku.
Vi§e od 5.000 ljudi sudjelovalo je
na demonstraciji u Torontu, profe-sionalc- i,
studenti, domadice, stari
gradani, predstavnici crkava i politi-6ar- i.
Svi su oni zabrinuti zbog
ројабапја trke u naorufanju i za
sudbinu sv&je zemlje.
Nose6i plakate i uzvikujudi parole,
demonstranti su se iskupili pred
uredom Liberalne stranke na King
Street i odatle poSli do ameridkog
konzulata na University Avenue.
Njihove glasne parole parale su
zrak:
Refuse the Cruise!
Test Students — not Missiles!
Give Peace a chance!
One, two, three, four — we don't
want nuclear war!
Five, six, seven, eight — we don't
want to radiate!
Pred ameridkim konzulatom prodi-tan- a
je izjava da se obustavi trka u
naoruzanju i da se odbaci ugovor o
probama projektila na kanadskom
tlu. '
Na mitingu koji je poslije odrzan na
Nathan Phillips Square ispred grad-sk- e
vijednice (City Hall) ontarijski
voda Nove demokratske partije Bob
Rae je izjavio da put k miru ne moze
biti postignut pravljenjem i probama
bo Ijeg i tehnidki savrSenijeg sistema
dostave nuklearnog oruzja. "Potpi-sani
ugovor je lo§ ugovor", rekao je
Rae. Torontski nadelnik i dlan
Liberalne stranke Art Eggleton nije
se pojavio na ovoj demonstraciji.
Kanadski mirovni pokret zahvada
ljude raznih politidkih i vjerskih
opredjeljenja. To je pokret koji 6e
rasti, uvlateti u svoje redove sve
vedi broj Kanadana koji su ozbiljno
zabrinuti za bududnost svoje lijepe
zemlje. Kanadani jasno govore libe-raln- oj
vladi u Ottawi i nuklearnom
cowboy-- u u Washingtonu da su im
dva svjetska rata bila dosta, da stoje
6vrsto u obrani svoje zemlje, u
obrani mira, za razoruianje i medu-narodn- o
prijateljstvo.