000265 |
Previous | 2 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
2-- NASE NOVINE, May 18,1983. Kuda vodi Reaaanova Drugi Ku pi§u Klux Klan Da kapitalistidki sistem privrede nosi sam u sebi klicu smrtnosne bolesti'i da sam sebi kopa grob, bilo je ved dobro poznato radnidkim uditeljima Karlu Marxu i Fried rich u Engelsu prije 135 godina, kada su (1848), objavili svoj duveni Manifest. Od toga doba milijuni radnika §irom svijeta doSII su do spoznaje na vlastitom iskustvu. Zahvaljuju6i se na profitu prisvaja-nje- m vikka vrijednosti proizvedenog po radnidkoj klasi, kapitalistidki sistem je u toku svoga razvoja sve vi$e ovisio na nova trziSta za izvazanje i prodaju proizvedene robe. Kao $to znademo, to je dovelo do osvajanja kolonija u Africi, Aziji i drugim dijelovima svijeta. Zbog trziSta izbijali su i ratovi i podjar-mljivan- je drugih slabije razvijenih zemalja. Godine 1917. izbilaje velika Ruska revolucija. Ona je potresla kapitalis-tidki svijet. Kako i ne bi? Imperijalis-tim- a je izmakla ispod kontrole jedna Sestina kruglje zemaljske. Za osva-јаб- е i pljadkaSe to nije bio madji kaSalj, ved kost u grlu. Bio je to teSki udarac i od toga doba kronidni kapitalistidki bolesnik ne moze da mirno spava. Hvata ga groza i on smiSIja kako bi se otarasio te more. Ta velika zemlja na jednoj Sestini kruQIje zemaljske bila je svjetionik ponizenima, izrabljivanima i potla-denim- a Sirom svijeta. Naravno, to nije bilo milo kronidnom bolesniku u nijednoj njegovoj komponenti. Kako su se stvari razvijale tokom Drugog svjetskog rata, to nam je prilidno dobro poznato. Na koncu, bila je slomljena kidma njemadkom i japanskom imperijalizmu, a doSlo je i do raspada britanskog carstva. Zemlje Istodne Evrope i velika Kina krenuSe putem socijalizma, a u mnogim kolonijalnim zemljama nik-nu- §e pokreti za oslobodenje i neza-visnos- t. To se nije svidalo imperija-listim- a, ali poSto nije bilo drugog izlaza, radunali su da 6e te pokrete uspjeti zadrzati pod svojom kontro-lo- m i tako osigurati izrabljivanje njihovih prirodnih bogatstva i jeftine radne snage. Prije dvadesetak godina Kuba se je oslobodila ispod imperijalistidkog jarma. Nedavno je i Nicaragua poSIa istim putem. Narodi drugih malih zemalja Srednje Amerike bore se za oslobodenje od domadih i stranih pljadkaSa i njihovih zandara. I u zemljama Juzne Amerike sve vi§e vrije nezadovoljstvo i gnjev Sirokih narodnih masa. Imperijalistima se ne pi§e dobro i oni to znaju. Narodni gnjev moze da bukne poput kakvog vulkana i u Argentini i u dileu. Drugdje pucaju stege i Siri se otpor imperijalistidkoj pljadki. Ni u zemljama Atlantskog saveza (NATO) stvari se ne odvijaju kako bi Direktorij militarne industrijske sprege u Washingtonu zelio. Eko-noms- ka kriza koja podgriza same temelje kapitalistidkog svijeta, uk-Ijud- iv i tvrdavu imperijalizma — Sjedinjene Drzave, izazivlje unutar-nj- a trvenja u samom Paktu i sve vedi otpor radniStva i drugih slojeva pudanstva u svima sastavnim zem-ljama. Mirovni pokret Siri se i jada svuda u Zapadnoj Evropi i hvata sve vedi zamah u samim Sjedinjenim Driavama. I u samim redovima vladajude klase Sjedinjenih Drzava izbijaju nedou-mic- e o ditavoj vanjskoj politici sadanje administrate u Bijeloj Kudi. 6ak niti u vladajudoj republi-- ш kanskoj partiji nema suglasnosti o ispravnosti sadanjeg kursa Reaga-nov- e Wade. Cuju se glasovi protiv daljnjeg naoruzavanja krvave vojne hunte u Salvadoru i slidnih rezima u Guatemali i Hondurasu, gdje se okupljaju kontrarevolucionarne ban-d- e protiv narodne vlasti u Nicaragui. I ekonomska politika Reaganove vlade nalazi se u potpunom darma-ru- . On i njegovi savjetnici ne znaju i nemaju nikakva uvjerljivog programa za rjeSenje rastude nezaposlenosti medu Sirokim slojevima radniStva, pa samo ponavljaju otrcane stare sibolete o navodnom oporavku priv-rede. Nezaposlenim samo poruduju neka se strpe pa de sve biti u redu kad privatna preduzeda prorade i podnu uposlivati. Medutim, i mnogi nezaposleni radnici podinju otvarati odi i sve glasnije protestiraju. Kao primjer moze posluziti nedavna de-monstra- cija u Pittsburghu. Kako saopdeno, Reagan nije imao kurazi da se pojavi pred torn gnjevnom skupinom od kojih pet hiljada ljudi i zena izbadenih s posla u delidnoj i drugim industrijama. DoSao je krio-mic- e u jedan hotel gdje su se tri dana vodilejalove rasprave o pitanju radnika izbadenih iz raznih industri-ja- , bez ikakva konkretnog programa za njihovo ponovno uposlenje. Nemajudi nikakva programa za izlaz iz privrednog dorsokaka, Rea-gan nastoji pokriti svoju golotinju raspirivanjem histerije protiv izmiS-Ijen- e "marksistidke konspiracije". Svu krivnju za nevolje u svijetu svaljuje na Sovjetski Savez i pod izlikom navodne "agresije" od te zemlje, trail dodatne milijarde za nova oruzja. Ali, i u republikanskom taboru duju se trijezniji glasovi medu- - politidarima i financijerima. Sve vi$e ih uvida da Reaganova politika ne vodi do rijeSenja privred-n- e krize, ved ju moze jo§ pogorSati kod kude i u ditavom kapitalistidkom svijetu, i ugroziti sam njegov op-stana- k. Promatra6 VECITIRA2STAMPE WASHINGTON - Ameri6ko udruzenje novinskih izdava6a saopgtilo je da je broj informativnih dnevnika u Americl i dalje u opadanju, ali da tiraz glasila koja Izlaze stalno raste. Krajem 1982. u SAD je bilo 1710 dnevnih novina - 35 manje nego 1980. i 50 manje nego 1960. Tiraz dnevnika bio je profile godine 62,4 millona, 1980. 61,4 miliona, a 1960. godine 58,8 miliona. E25ES3332E522 ташЕ Daniel Heap PARLAMENTARNA PREDNOST Daniel Heap je prije bio dlan gradskog vijeda Toronta (alderman). Sada je dlan federalnog parlamenta. Tamo je takozvani "backbencher". On kaze: "Ja nemam iluzija o modi dlana parlamenta koji sjedi u zadnjim klupama, aliznam toliko da se moze govoriti o nezaposlenosti i svjet-sko- m miru bez da te se zaustavi". Stajeumjereno? Neki kandidati za lidera kanadske Konzervativne stranke vole da se prikazuju "umjereni" (moderation). Medutim, jedan od njih, John Gamble kaze da je umjerenost "suvremena, srednje-putni6k- a, lijevo-socijalisti6- ka, polu-ребеп- а, polu-zavrSe- na ideja". On smatra da "umjerenost" nema mjesta u druStvu. Kakva bi Kanada bila ako bi Gamble bio premijer? Cudak? Ali za njega su glasali u North Yorku (predgrade Toronta) da bude 6lan parlamenta, a neki 6e glasati i zato da bude konzervativni lider. StamutoznaCi? Jedan kanadski list objavio je opSiran dlanak o madarskim filmovi-m- a. U dlanku se navodi da je filmski direktor Rezso Nyers izjavio: "Mi imamo politidku zvijezdu pred sobom. Mi nastojimo da je dostig-nem- o. Marksistidka ideologija treba biti modernizirana". $ta taj misli? $ta on razumijeva pod "modernizacijom"? ШИШIWU'il'MIJJMB gra,ffM Published everv Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC., 119 Spadlna Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: 593-502- 5 IZDAVACKI SAVET: MlloS Grubid, Vojin Grbid, Josip Kovadic, Stanko Muzdeka, Milena Bohd, Ivlca JuriSid, Ana Durovid, Lepa Rajnovid, Bomlav Ne&kovld, Rozalija Dlvjakovic, Duro Maljkovl6, Ivan Prlbanid, Mile Baljak, tllja Bubalo, Pavao Radmanld, Boia Pavkovid, Ostoja Kovadevld, Viktor Atar, Du&an Stanar, Milijan Petrovlc, John Severlnski, Luis Gregurac, Mato SiauS, Martin Karavanld, Paul Kudlnid, Ivan Boban, Peko Dmltrovid, Millca Mluchln, A.Gerlach, Leo Baclch. REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacic Stlepan MloSii (dru§tveno-politl6k- a plianja), Danol Pixlades (diuStvena pitanju t knjlzevnost), Katarina Kostid (poezlja I aktuelne teme), Jelena Gavrllovld (literature I umetnost za decu), Вобко Mladonovlt, Anka Nozlnld. STALNI DOPISNICI: Du&an Ptitmk (Chicago), Margaret Stardevld (Los Angeles), Bofo Spadek (New York), Frank Fudurid (Vancouver), Josp Stanld — Stanlos (Rim, ItalIJa), Dario TapSan}! (Pariz, Francuska), Lepa Toolanovld (Remscheld, Zap.Nema6ka). SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovid (uauka I druStvo), Prof. Ivan Dolanc (Slovenska Koruska i kulturna publlcistlka u Americl), Anton Kostelac (reportaze 1 price iz iseljenickog zlvota). DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovld, Luka Marhovld, Petar Kurtic, Miloi Kordid, Ahksandar Clric, Strahlnja Maletid, Novica Mllic. FOTOREPORTERI: Srdan Bodid, Aron Koen, Jordan Vasilievld. IZ JUGOSLAVI-JE: M. Vasiljevld — LILO. Subscription: $25.00 per year. (First Class Mall extra). Single copies 50 cents. Advertising rutes on request. Second class Mail Registration NO. 0378. "Na&o novlne" izlaze srijedom. Pretplata Iznosl $25.00 godiSnje; pojedlni prlmjerak 50 centl. CJene oglaba na zahtjev. "Na£e novlne" su nasljednik. "Jedlnstva", kome su prethodil! Hstovl: "Novostl", "Srpskl Glasnlk", "Edinost", "Slobodna Mlsao", "Pravda" I Doth", luio I Ntnodnl Glasnlk" 1 drugl naprednl llstovl kojl su mu prethodill u Sjedinjenim Drzavama. fledakclja odgoiara za nopotpisane mater Ijale. Potpisani clanci Izrazavaju mISIJenje autora. Dopisl se ne vracaju. WASHINGTON - Gledaoci ame-rick- e televizije mogli su na malim ekranima prije neSto viSe od tri godine jasno vidjeti kako grupa od desetak bijelaca otvara vatru iz pusaka i pistolja na povorku cmih gradana Greensboroa (Sjeverna Karolina) i hladno ubija petero sudionika unaprijed prijavljenog politi6kog marSa. Jos sestero sudionika povorke bilo je teze i lakSe ranjeno, dok su lokalni policajci mirno promatrali zlocin, udaljeni samo nekoliko sto-tin- a metara. Ubijeni i ranjeni Crnci bili su pripadnici malo poznate komunis-tick- e radnicke partije iz Greensboroa i okoline, koji su namjeravali odrzati politicki miting u dijelu grada nase-Ijeno- m samo Crncima. Ubojice je predvodio "Vitez" ame-rick- e organizacije bijelih rasista "Ku Klux Klana" Virgil Griffin, a s njima su bili clanovi rasistifike "nevidljive imperije" i pripadnici nacisticke partije SAD, do zuba naoruzani puSkama i pistoljima. Bijeli rasisti prvi su otvorili vatru i na nju nije odgovoreno iz povorke — jer je policija utvrdila da sudionici mar§a nisu nosili oruzje. Ubojice su uhapSene, zatim pu§-ten- e na slobodu. Pod pritiskom javnosti, lokalni tuzilac ipak ih je morao izvesti pred porotu. Dvanaest gradana — svi bijelci — donijelo je odluku "nisu krivi"! No Amerifiki Federalni sud u Washingtonu nije se slozio s presu-do- m lokalnog suda: upravo je odluceno da se bijelim rasistima koji su ubili petoro sudionika u politickom marSu koji je policija odobrila — ponovo sudi. Nezavisna ovogodi§nja istraga pokazala je da je "Vitez" rasistifike organizacije "Ku Klux Klana" na jednom sastanku trazio od sljedbe-nik- a da se naoruzaju i "pobiju" sudionike politifikog mitinga u Greensborou, koji je nazvao pogrd-ni- m imenom "nigeri". Utvrdeno je cak da je uo6i tog mitinga na ulicama Greensboroa bilo plakata koji su pozivali na ubojstvo sudioni-ka marsa. Grupe bijelih rasista okupljenih u "Ku Klux Klanu" — poglavito na ameri6kom jugu, nemaju veliki broj clanova. Povremeno, pak, бак i na stotinjak kilometara od "Washing-ton- a — "pale krizeve" i hodaju u bijelim odorama s visokim Siljatim kapama i pla§e ljude ostalih rasa. No zabrinjava pojava rasizma u politickoj borbi na izborima za gradonaCelnike i izborne organe lokalnih uprava. Takav sludaj zabi-Ijez- en je nedavno u Chicagu, a ima izgleda da bi i predizborna kampanja za izbor gradona6elnika Philadelphi-j- e mogla poprimiti nezeljene tonove. Slobodan Obradovic ("Tanjug") NOVOSTI u Stampanju knjiga BRAJEVOMAZBUKOM OSLO — Stru6njaci nekoliko norveSkih firmi na6inili su kompjuterizovanu maSinu za §tampanje knjiga Brajevom azbukom. Prvi primerci knjiga nafiinjeni na taj naCin ved se koriste u jednoj §koli za decu sa oslabljenim vidom, saopStila je Nacionalna fondacija za паибпа i industrijska istrazivanja. Elektron-sk- i impuls sa kompjutera prenosi se na posebnu Stamparsku ma§inu sa Brajevom azbukom i operater podeSava maSinu na odreden broj kopija. Stranice knjige koje Stampa nova maSina imaju Brajeve znake na obema povrSinama lista, Sto je znafiajna novina.
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, July 06, 1983 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1983-05-18 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000203 |
Description
Title | 000265 |
OCR text | 2-- NASE NOVINE, May 18,1983. Kuda vodi Reaaanova Drugi Ku pi§u Klux Klan Da kapitalistidki sistem privrede nosi sam u sebi klicu smrtnosne bolesti'i da sam sebi kopa grob, bilo je ved dobro poznato radnidkim uditeljima Karlu Marxu i Fried rich u Engelsu prije 135 godina, kada su (1848), objavili svoj duveni Manifest. Od toga doba milijuni radnika §irom svijeta doSII su do spoznaje na vlastitom iskustvu. Zahvaljuju6i se na profitu prisvaja-nje- m vikka vrijednosti proizvedenog po radnidkoj klasi, kapitalistidki sistem je u toku svoga razvoja sve vi$e ovisio na nova trziSta za izvazanje i prodaju proizvedene robe. Kao $to znademo, to je dovelo do osvajanja kolonija u Africi, Aziji i drugim dijelovima svijeta. Zbog trziSta izbijali su i ratovi i podjar-mljivan- je drugih slabije razvijenih zemalja. Godine 1917. izbilaje velika Ruska revolucija. Ona je potresla kapitalis-tidki svijet. Kako i ne bi? Imperijalis-tim- a je izmakla ispod kontrole jedna Sestina kruglje zemaljske. Za osva-јаб- е i pljadkaSe to nije bio madji kaSalj, ved kost u grlu. Bio je to teSki udarac i od toga doba kronidni kapitalistidki bolesnik ne moze da mirno spava. Hvata ga groza i on smiSIja kako bi se otarasio te more. Ta velika zemlja na jednoj Sestini kruQIje zemaljske bila je svjetionik ponizenima, izrabljivanima i potla-denim- a Sirom svijeta. Naravno, to nije bilo milo kronidnom bolesniku u nijednoj njegovoj komponenti. Kako su se stvari razvijale tokom Drugog svjetskog rata, to nam je prilidno dobro poznato. Na koncu, bila je slomljena kidma njemadkom i japanskom imperijalizmu, a doSlo je i do raspada britanskog carstva. Zemlje Istodne Evrope i velika Kina krenuSe putem socijalizma, a u mnogim kolonijalnim zemljama nik-nu- §e pokreti za oslobodenje i neza-visnos- t. To se nije svidalo imperija-listim- a, ali poSto nije bilo drugog izlaza, radunali su da 6e te pokrete uspjeti zadrzati pod svojom kontro-lo- m i tako osigurati izrabljivanje njihovih prirodnih bogatstva i jeftine radne snage. Prije dvadesetak godina Kuba se je oslobodila ispod imperijalistidkog jarma. Nedavno je i Nicaragua poSIa istim putem. Narodi drugih malih zemalja Srednje Amerike bore se za oslobodenje od domadih i stranih pljadkaSa i njihovih zandara. I u zemljama Juzne Amerike sve vi§e vrije nezadovoljstvo i gnjev Sirokih narodnih masa. Imperijalistima se ne pi§e dobro i oni to znaju. Narodni gnjev moze da bukne poput kakvog vulkana i u Argentini i u dileu. Drugdje pucaju stege i Siri se otpor imperijalistidkoj pljadki. Ni u zemljama Atlantskog saveza (NATO) stvari se ne odvijaju kako bi Direktorij militarne industrijske sprege u Washingtonu zelio. Eko-noms- ka kriza koja podgriza same temelje kapitalistidkog svijeta, uk-Ijud- iv i tvrdavu imperijalizma — Sjedinjene Drzave, izazivlje unutar-nj- a trvenja u samom Paktu i sve vedi otpor radniStva i drugih slojeva pudanstva u svima sastavnim zem-ljama. Mirovni pokret Siri se i jada svuda u Zapadnoj Evropi i hvata sve vedi zamah u samim Sjedinjenim Driavama. I u samim redovima vladajude klase Sjedinjenih Drzava izbijaju nedou-mic- e o ditavoj vanjskoj politici sadanje administrate u Bijeloj Kudi. 6ak niti u vladajudoj republi-- ш kanskoj partiji nema suglasnosti o ispravnosti sadanjeg kursa Reaga-nov- e Wade. Cuju se glasovi protiv daljnjeg naoruzavanja krvave vojne hunte u Salvadoru i slidnih rezima u Guatemali i Hondurasu, gdje se okupljaju kontrarevolucionarne ban-d- e protiv narodne vlasti u Nicaragui. I ekonomska politika Reaganove vlade nalazi se u potpunom darma-ru- . On i njegovi savjetnici ne znaju i nemaju nikakva uvjerljivog programa za rjeSenje rastude nezaposlenosti medu Sirokim slojevima radniStva, pa samo ponavljaju otrcane stare sibolete o navodnom oporavku priv-rede. Nezaposlenim samo poruduju neka se strpe pa de sve biti u redu kad privatna preduzeda prorade i podnu uposlivati. Medutim, i mnogi nezaposleni radnici podinju otvarati odi i sve glasnije protestiraju. Kao primjer moze posluziti nedavna de-monstra- cija u Pittsburghu. Kako saopdeno, Reagan nije imao kurazi da se pojavi pred torn gnjevnom skupinom od kojih pet hiljada ljudi i zena izbadenih s posla u delidnoj i drugim industrijama. DoSao je krio-mic- e u jedan hotel gdje su se tri dana vodilejalove rasprave o pitanju radnika izbadenih iz raznih industri-ja- , bez ikakva konkretnog programa za njihovo ponovno uposlenje. Nemajudi nikakva programa za izlaz iz privrednog dorsokaka, Rea-gan nastoji pokriti svoju golotinju raspirivanjem histerije protiv izmiS-Ijen- e "marksistidke konspiracije". Svu krivnju za nevolje u svijetu svaljuje na Sovjetski Savez i pod izlikom navodne "agresije" od te zemlje, trail dodatne milijarde za nova oruzja. Ali, i u republikanskom taboru duju se trijezniji glasovi medu- - politidarima i financijerima. Sve vi$e ih uvida da Reaganova politika ne vodi do rijeSenja privred-n- e krize, ved ju moze jo§ pogorSati kod kude i u ditavom kapitalistidkom svijetu, i ugroziti sam njegov op-stana- k. Promatra6 VECITIRA2STAMPE WASHINGTON - Ameri6ko udruzenje novinskih izdava6a saopgtilo je da je broj informativnih dnevnika u Americl i dalje u opadanju, ali da tiraz glasila koja Izlaze stalno raste. Krajem 1982. u SAD je bilo 1710 dnevnih novina - 35 manje nego 1980. i 50 manje nego 1960. Tiraz dnevnika bio je profile godine 62,4 millona, 1980. 61,4 miliona, a 1960. godine 58,8 miliona. E25ES3332E522 ташЕ Daniel Heap PARLAMENTARNA PREDNOST Daniel Heap je prije bio dlan gradskog vijeda Toronta (alderman). Sada je dlan federalnog parlamenta. Tamo je takozvani "backbencher". On kaze: "Ja nemam iluzija o modi dlana parlamenta koji sjedi u zadnjim klupama, aliznam toliko da se moze govoriti o nezaposlenosti i svjet-sko- m miru bez da te se zaustavi". Stajeumjereno? Neki kandidati za lidera kanadske Konzervativne stranke vole da se prikazuju "umjereni" (moderation). Medutim, jedan od njih, John Gamble kaze da je umjerenost "suvremena, srednje-putni6k- a, lijevo-socijalisti6- ka, polu-ребеп- а, polu-zavrSe- na ideja". On smatra da "umjerenost" nema mjesta u druStvu. Kakva bi Kanada bila ako bi Gamble bio premijer? Cudak? Ali za njega su glasali u North Yorku (predgrade Toronta) da bude 6lan parlamenta, a neki 6e glasati i zato da bude konzervativni lider. StamutoznaCi? Jedan kanadski list objavio je opSiran dlanak o madarskim filmovi-m- a. U dlanku se navodi da je filmski direktor Rezso Nyers izjavio: "Mi imamo politidku zvijezdu pred sobom. Mi nastojimo da je dostig-nem- o. Marksistidka ideologija treba biti modernizirana". $ta taj misli? $ta on razumijeva pod "modernizacijom"? ШИШIWU'il'MIJJMB gra,ffM Published everv Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC., 119 Spadlna Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: 593-502- 5 IZDAVACKI SAVET: MlloS Grubid, Vojin Grbid, Josip Kovadic, Stanko Muzdeka, Milena Bohd, Ivlca JuriSid, Ana Durovid, Lepa Rajnovid, Bomlav Ne&kovld, Rozalija Dlvjakovic, Duro Maljkovl6, Ivan Prlbanid, Mile Baljak, tllja Bubalo, Pavao Radmanld, Boia Pavkovid, Ostoja Kovadevld, Viktor Atar, Du&an Stanar, Milijan Petrovlc, John Severlnski, Luis Gregurac, Mato SiauS, Martin Karavanld, Paul Kudlnid, Ivan Boban, Peko Dmltrovid, Millca Mluchln, A.Gerlach, Leo Baclch. REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacic Stlepan MloSii (dru§tveno-politl6k- a plianja), Danol Pixlades (diuStvena pitanju t knjlzevnost), Katarina Kostid (poezlja I aktuelne teme), Jelena Gavrllovld (literature I umetnost za decu), Вобко Mladonovlt, Anka Nozlnld. STALNI DOPISNICI: Du&an Ptitmk (Chicago), Margaret Stardevld (Los Angeles), Bofo Spadek (New York), Frank Fudurid (Vancouver), Josp Stanld — Stanlos (Rim, ItalIJa), Dario TapSan}! (Pariz, Francuska), Lepa Toolanovld (Remscheld, Zap.Nema6ka). SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovid (uauka I druStvo), Prof. Ivan Dolanc (Slovenska Koruska i kulturna publlcistlka u Americl), Anton Kostelac (reportaze 1 price iz iseljenickog zlvota). DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovld, Luka Marhovld, Petar Kurtic, Miloi Kordid, Ahksandar Clric, Strahlnja Maletid, Novica Mllic. FOTOREPORTERI: Srdan Bodid, Aron Koen, Jordan Vasilievld. IZ JUGOSLAVI-JE: M. Vasiljevld — LILO. Subscription: $25.00 per year. (First Class Mall extra). Single copies 50 cents. Advertising rutes on request. Second class Mail Registration NO. 0378. "Na&o novlne" izlaze srijedom. Pretplata Iznosl $25.00 godiSnje; pojedlni prlmjerak 50 centl. CJene oglaba na zahtjev. "Na£e novlne" su nasljednik. "Jedlnstva", kome su prethodil! Hstovl: "Novostl", "Srpskl Glasnlk", "Edinost", "Slobodna Mlsao", "Pravda" I Doth", luio I Ntnodnl Glasnlk" 1 drugl naprednl llstovl kojl su mu prethodill u Sjedinjenim Drzavama. fledakclja odgoiara za nopotpisane mater Ijale. Potpisani clanci Izrazavaju mISIJenje autora. Dopisl se ne vracaju. WASHINGTON - Gledaoci ame-rick- e televizije mogli su na malim ekranima prije neSto viSe od tri godine jasno vidjeti kako grupa od desetak bijelaca otvara vatru iz pusaka i pistolja na povorku cmih gradana Greensboroa (Sjeverna Karolina) i hladno ubija petero sudionika unaprijed prijavljenog politi6kog marSa. Jos sestero sudionika povorke bilo je teze i lakSe ranjeno, dok su lokalni policajci mirno promatrali zlocin, udaljeni samo nekoliko sto-tin- a metara. Ubijeni i ranjeni Crnci bili su pripadnici malo poznate komunis-tick- e radnicke partije iz Greensboroa i okoline, koji su namjeravali odrzati politicki miting u dijelu grada nase-Ijeno- m samo Crncima. Ubojice je predvodio "Vitez" ame-rick- e organizacije bijelih rasista "Ku Klux Klana" Virgil Griffin, a s njima su bili clanovi rasistifike "nevidljive imperije" i pripadnici nacisticke partije SAD, do zuba naoruzani puSkama i pistoljima. Bijeli rasisti prvi su otvorili vatru i na nju nije odgovoreno iz povorke — jer je policija utvrdila da sudionici mar§a nisu nosili oruzje. Ubojice su uhapSene, zatim pu§-ten- e na slobodu. Pod pritiskom javnosti, lokalni tuzilac ipak ih je morao izvesti pred porotu. Dvanaest gradana — svi bijelci — donijelo je odluku "nisu krivi"! No Amerifiki Federalni sud u Washingtonu nije se slozio s presu-do- m lokalnog suda: upravo je odluceno da se bijelim rasistima koji su ubili petoro sudionika u politickom marSu koji je policija odobrila — ponovo sudi. Nezavisna ovogodi§nja istraga pokazala je da je "Vitez" rasistifike organizacije "Ku Klux Klana" na jednom sastanku trazio od sljedbe-nik- a da se naoruzaju i "pobiju" sudionike politifikog mitinga u Greensborou, koji je nazvao pogrd-ni- m imenom "nigeri". Utvrdeno je cak da je uo6i tog mitinga na ulicama Greensboroa bilo plakata koji su pozivali na ubojstvo sudioni-ka marsa. Grupe bijelih rasista okupljenih u "Ku Klux Klanu" — poglavito na ameri6kom jugu, nemaju veliki broj clanova. Povremeno, pak, бак i na stotinjak kilometara od "Washing-ton- a — "pale krizeve" i hodaju u bijelim odorama s visokim Siljatim kapama i pla§e ljude ostalih rasa. No zabrinjava pojava rasizma u politickoj borbi na izborima za gradonaCelnike i izborne organe lokalnih uprava. Takav sludaj zabi-Ijez- en je nedavno u Chicagu, a ima izgleda da bi i predizborna kampanja za izbor gradona6elnika Philadelphi-j- e mogla poprimiti nezeljene tonove. Slobodan Obradovic ("Tanjug") NOVOSTI u Stampanju knjiga BRAJEVOMAZBUKOM OSLO — Stru6njaci nekoliko norveSkih firmi na6inili su kompjuterizovanu maSinu za §tampanje knjiga Brajevom azbukom. Prvi primerci knjiga nafiinjeni na taj naCin ved se koriste u jednoj §koli za decu sa oslabljenim vidom, saopStila je Nacionalna fondacija za паибпа i industrijska istrazivanja. Elektron-sk- i impuls sa kompjutera prenosi se na posebnu Stamparsku ma§inu sa Brajevom azbukom i operater podeSava maSinu na odreden broj kopija. Stranice knjige koje Stampa nova maSina imaju Brajeve znake na obema povrSinama lista, Sto je znafiajna novina. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000265