Nase Novine, July 06, 1983

              if ' t~ 1Л
..
-
May 18,1983, NASE NOVINE --7
GOST REDAKCIJE: IZ CHICAGA
UU, w ШМ. Д--i tUH MJS 11 Ж Ji.lt.
Sava Laban i prof. V. Tomovic u nasoj redakciji
Nedavno nas je posetio ugledni likovni
umetnik izTitograda Sava Laban koji je bio u
privatnoj poseti, kod kcerke, u Kanadi.
NaS list je video kod naSeg saradnika
Vladislava Tomovica, profesora na Brook
University, St. Catharines, sa kojim je doSao
u redakciju
U toku duzeg, vrlo prijatnog razgovora,
Sava Laban se mteresovao za naS rad,
izjavivSi da treba da se ponosimo poluve-kovno- m
svetlom tradicijom jugoslovenske
progresivne Stampe u Kanadi.
— "NaSe novine" su vrlo ozbiljan, sadrzaj-n- o
kvalitetan list, a i tehni6ki izgled im je
zadovoljavajubi, pogotovu kad se ima u vidu
da vas je vrlo mail broj stalno zaposlenih u
redakciji
Sava Laban je posebno pohvalio izbor
izvesnih Stiva iz jugoslovenske Stampe, sa
napomenom i sugestijom da bi reprodukcije
iz jugoslovenske likovne umetnosti, povre-men- o
ubacene, osvezile novinarske strani-c- e
Bilo bi pozeljno da informacije iz
domovine koje bi mteresovale naSe citaoce,
dobijamo od saradnika iz Jugoslavije, jer za
njih je to mnogo jednostavnije nego za nas
ovde.
Verovatno 6emo Savu Labana ponovo
videti u Torontu krajem 1984. ill pocetkom
1985. godine, kada bude otvaranje njegove
samostalne izlozbe u vehkoj Public Art
Gallery u Hamiltonu. Na izvestan nacin, bide
to jubilarna izlozba, jer pada u vreme kada
Sava puni 60 godina zivota i 25 godma rada
kao Slobodan umetnik.
Do sada je ovaj crnogorski likovni umetnik
imao ukupno 27 izlozbi, od toga 19
samostalmh
1.
U nabujaloj reci mojih misli kupaju
se proledni zraci sunca
Na raskrsnici puteva mojih dostig- -
nuda
Nepomidno stoji stari putnik
I ceka prvi voz do svog glavnog cilja
Vetar робе pirkati
I uznemiravati moje tek rodene ideje
2.
Prerano sam krenuo kroz §umu bede
i nemaStine
Na mom zivotnom putu stoje odav-n- o
postavljeni saobradajni znaci
Medutim njih se niko ne pridrzava
Pa se iz dana u dan dogadaju teSki
udesi
3.
U Homolju ve6 godinama cvetaju
moje visokorodne red!
Pitomi i vredni Homoljci in gaje i
neguju
Jer daju dobre i kvalitetne plodove
— Ja bih zabranio slikanma da govore o
svom delu. Slikarsko delo samo sebe
objaSnjava.
PoSto je na ovaj nacin izrazio svoj
umetmdki stav, Sava nam je ipak sazeno
rekao o svom nacinu shkanja.
— Slikarstvo formiram tackom, all se ne
moze reci da pripadam pointizmu kao pravcu
u slikarstvu. Ono Sto slikam vrlo je
razumljivo, a hteo bih da bude i vrlo 6itljivo.
Ne mogu viSe od sedam slika godiSnje da
uradim, bez obzira Sto radim kontinuirano.
— Poslednjih godina moja preokupacija je
morsko dno. Hteo bih na slikama da dam
svoju viziju o poreklu zivota. Koristim obilnu
literaturu da bih doSao do Sto viSe saznanja
iz ove oblasti. Pogledao sam mnogo
dokumentarmh filmova2aka Kustoa, a i sam
sam ronio da bih Sto prisnije doziveo dno
mora Pocetku rada na platnu u ulju.pretho-d- i
mnoStvo skica i crteza, pomocu kojih se
oslobadam sirovog materijala. Kada робпет
sliku, to je vec psiholoSki proces.
Razgovor se vrlo brzo preneo na opSte
teme, na opSteljudske vrednosti. Budu6i da
pripada generaciji koja je iznela naSu
revoluciju na svojim plecima, ciji su se ideali
iz mladosti za bolje sutra ostvarili, iz Save
Labana, govori spoznaja o suStinskim
vrednostima ljudskog bica, nepokolebljivoj
veri u njega, kada nam, u vidu natalozene
narodne mudrosti, рогибије:
— Negujte opSte ljudsko, samim tim
negujete ideale naSe domovine. Nema
zabludelih i nezabludehh, vec dobro i loSe
informisanih.
Katanna KOSTlC
Za njihovu bududnost uop§te ne
strep im
4.
Trnovite su staze mojih rezultata
Svakog proieda o&tri madevi moga
rada
Kose bodljivako Siblje na njima
Ali ga do danas ne unis'tis'e
Mirisnog cve6a na stazama skoro i
nema
5.
Trgoh se iz sna
I reSih da krenem na sajam mojih
govora
Ve6 nekoliko godina uzaludno 6e-ka- m avion
Dapoleti za postojbinu mira lepote i
blagostanja
Cekaju6i ga ja i dalje kujem pesme
I bri§em znoj sa svog garavog i
oronulog lica
Tomislav 2. Vujcic
Veliko Laole
A ™ ™ Ж ™" I ™
U velikom iseljenidkom centru u
Chicagu osniva se, po prvi put u
istoriji jugoslovenskih iseljenika
ovoga grada, znadajna kulturnoisto-rijsk- a
ustanova, arhiv jugosloven-skih
iseljenika.
Arhiv 6e se baviti prikupljanjem i
duvanjem svih istorijskih dokume-nat- a
iseljenika u Chicagu, bez obzira
na nacionalnu i politidku pripadnost
organizacije Sto znadi da 6e sva
iseljenidka druStva modi predavati
svoje papire na cuvanje ovom ar-hiv- u.
Istorijski arhiv jugoslovenskih
iseljenika u Chicagu osniva DuSan
D. PUTNIK, potpisnik ovog izveS-taj- a.
Kako smatram da 6e biti dosta
posla i za druge, molim zaintereso-van- e
da mi se obrate radi dogovora o
radii i vodenju ovog arhiva.
Verujem da "NN" poseduju dovolj-n- o
materijala o Chicagu koji bi
mogao biti od vedeg znadaja za ovaj
arhiv, pa se nadam da 6emo ne§to
dobit i od toga na duvanje. Arhiv ved
sada poseduje oko 300 raznih starih
knjiga kao i papire o osnivanju
HI D i_ u
I u
Dana 8. aprila o.g. u smiraj dana, u
sumrak, u 84. godini zivota prestalo je da
kuca sree Muharema Silajdii6a — Dede,
najstanjeg planinara u olimpijskom gradu
Sarajevu a takoder TBosm i Hercegovim.
Po zanimanju poStar, kasnije poStanski
penzioner, SilajdZic je posebno bio poznat
po tome, Sto je znao veoma lijepo pjevati i
svirati uz malu harmoniku "dugmetaru" sve
moguce narodne, zabavne, starogradske i
druge pjesme. Od svoje se harmonike
nikada mje odvajao i ona mu je bila vjeCiti
saputnik po svim planinama Jugoslavije, pa
i po planinama van naSe zemlje, u koje je
ponekad odlazio.
nikada nijedan planmar nije toliko
omiljen kao naS popularni Dedo koji je
svojom melodifinom pjesmom i svirkom
znao znalafiki zabavljati danima i nocima
brojne planinare, posebno u planinarskim
domovima, za vrijeme dugih zimskih noci.
Uz njega su pjevali i svi ostali je ovaj
veseljak stvarao odlicno raspoloienje. A
dogadalo se ponekad i to, da oni planlnari
koji nikada u 2ivotu nisu pjevali, propjevaju
uz Dedinu pjesmu i svirku. Citav njeg6v 2ivot
je bilo ovo: Pjesma i svirka na planinama
medu planinarima od 7 do 77 i viSe godina.
Neizmjemo je mnogo volio sve ljude
obzira na nacionalnu pripadnost i na vjeru ali
su zato i oni njega poStovali, cjenili i volili.
On je to duboko osjedao i u tome je u2ivao.
Do samoga kraja svoga dugog Zivota je
pjevao i svirao pa i uodi onoga dana kada
je otiSao u bolnicu, gdje je nakon svega
deset dana umro.kao da je zaspao.
Jednom prilikom, tafcnije 20. januara
1973. godine, tragifino preminuli predsjed-ni- k
Savezne vlade Jugoslavije Bijedi6 Dze-ma- l,
u Cijem je druStvu na planini Crepoljsko
Jugoslovenskog odbora solidarnos-ti- ,
JACK-- a i drus~tva "FruSka Gora".
Od drugih organizacija ne poseduje-m- o
nikakav materijal pa ih umoljava-m- o
da postojedi materijal po mo-gudno- sti
predaju na duvanje ovom
arhivu.
Arhiv biti pet godina zatvoren za
sve. Nakon pet godina tj. 1988
godine, on 6e se otvoriti za sve
istoridare.
Pored zna6ajnih dokumenata, arhiv
6e prikupljati i ostale istorijske
predmete koji su vezani za neko
druStvo, kao Sto su zastave, pehari,
sportski trofeji, razne znadke
drugo. Arhiv 6e za sada biti smeSten
u starim prostorijama kluba "FruSka
Gora", na 4831 N. Talman u
Chicagu.
Arhiv ce pored dokumenata veza-ni- h
za Chicago i njegove organizaci-je
6uvati i ostala dokumenta iz
drugih gradova Sjed. Drzava i Kana-d- e,
§to znadi da nede biti zabaden ni
jedan dokumenat o jugoslovenskim
iseljenicima, bez obzira o demu
govori i odakle je.
D.D Putnik
° iQli
J J
prvi
JoS bio
jer
bez
6ak
6e
St.
kod Sarajeva 6esto bio i SilajdZic sa svojom
harmonikom, upisao je u njegov tj Sllajdfi-ce- v
planinarski dnevnik i ovo: "Proveli smo
mnogo prijatnih i lijepih 6asova uz pjesmu i
muziku" — Bijedi6 Dzemal.
I zato poslije smrti Silajd2ica tuguju
mnoge planine, jer njima viSe ne odjekuje
pjesma i svirka planinara, veseljaka, Siladzi-6- a,
naSeg dragog i voljenog Dede. Posebno
tuguju Sarajevu najblize planine Trebevid,
Jahorina, Romanija, Crepoljsko, Bukovik,
Igman, BjelaSnica, Treskavica koje je Dedo
najviSe volio i koje je najfieSde posjedivao.
Na ovim i drugim planinama smjenjivale su
se pjesme: "Kolika je Jahorina planma",
"Ide Tito preko Romanije", "Sjajni mjesec na
Trevid sjeo", "Sa Igmana pogledat je
lijepo", "Sarajevo divno mjesto" i mnoge
druge.
Svoj posljednji rodendan 2. avgusta
proSle godine ovaj izuzetno drag i voljen
planinar proslavio je veoma veselo na planini
Bukovik kod Sarajeva, u prisustvu viSe od 80
planinara i svoje supruge Zinete. Raspoloze-nj- e
sviju je bilo neobicno veliko, kao da se
pretpostavljalo da je ovo posljednji roden-dan.
Silajdzidev odlazak na posljednji put, do
vjecnog prebivaliSta, do groba, odakle puca
pogled na planine Trebevic, Crepoljsko i
Bukovik, pratilo je po divnom sundanom
danu viSe od hiljadu i po planinara, ne samo
iz Sarajeva nego i iz mnogih drugih gradova i
mjesta uz veliki broj vjenaca i buketa svjezeg
evijeca.
Odrzani govori posljednjeg oproStaja
mnogima su natjerali suze na oci. Jer, svi su
naSi planinari izgubili mnogo, veoma
mnogo.
M. Vasiljevid — LILO