Nase Novine, July 06, 1983

              2-- NASE NOVINE, May 18,1983.
Kuda vodi Reaaanova Drugi
Ku
pi§u
Klux Klan
Da kapitalistidki sistem privrede
nosi sam u sebi klicu smrtnosne
bolesti'i da sam sebi kopa grob, bilo
je ved dobro poznato radnidkim
uditeljima Karlu Marxu i Fried rich u
Engelsu prije 135 godina, kada su
(1848), objavili svoj duveni Manifest.
Od toga doba milijuni radnika §irom
svijeta doSII su do spoznaje na
vlastitom iskustvu.
Zahvaljuju6i se na profitu prisvaja-nje- m
vikka vrijednosti proizvedenog
po radnidkoj klasi, kapitalistidki
sistem je u toku svoga razvoja sve
vi$e ovisio na nova trziSta za
izvazanje i prodaju proizvedene
robe. Kao $to znademo, to je dovelo
do osvajanja kolonija u Africi, Aziji i
drugim dijelovima svijeta. Zbog
trziSta izbijali su i ratovi i podjar-mljivan- je
drugih slabije razvijenih
zemalja.
Godine 1917. izbilaje velika Ruska
revolucija. Ona je potresla kapitalis-tidki
svijet. Kako i ne bi? Imperijalis-tim- a
je izmakla ispod kontrole jedna
Sestina kruglje zemaljske. Za osva-јаб- е
i pljadkaSe to nije bio madji
kaSalj, ved kost u grlu. Bio je to
teSki udarac i od toga doba kronidni
kapitalistidki bolesnik ne moze da
mirno spava. Hvata ga groza i on
smiSIja kako bi se otarasio te more.
Ta velika zemlja na jednoj Sestini
kruQIje zemaljske bila je svjetionik
ponizenima, izrabljivanima i potla-denim- a
Sirom svijeta. Naravno, to
nije bilo milo kronidnom bolesniku u
nijednoj njegovoj komponenti.
Kako su se stvari razvijale tokom
Drugog svjetskog rata, to nam je
prilidno dobro poznato. Na koncu,
bila je slomljena kidma njemadkom i
japanskom imperijalizmu, a doSlo je
i do raspada britanskog carstva.
Zemlje Istodne Evrope i velika Kina
krenuSe putem socijalizma, a u
mnogim kolonijalnim zemljama nik-nu- §e
pokreti za oslobodenje i neza-visnos- t.
To se nije svidalo imperija-listim- a,
ali poSto nije bilo drugog
izlaza, radunali su da 6e te pokrete
uspjeti zadrzati pod svojom kontro-lo- m
i tako osigurati izrabljivanje
njihovih prirodnih bogatstva i jeftine
radne snage.
Prije dvadesetak godina Kuba se je
oslobodila ispod imperijalistidkog
jarma. Nedavno je i Nicaragua poSIa
istim putem. Narodi drugih malih
zemalja Srednje Amerike bore se za
oslobodenje od domadih i stranih
pljadkaSa i njihovih zandara. I u
zemljama Juzne Amerike sve vi§e
vrije nezadovoljstvo i gnjev Sirokih
narodnih masa. Imperijalistima se
ne pi§e dobro i oni to znaju. Narodni
gnjev moze da bukne poput kakvog
vulkana i u Argentini i u dileu.
Drugdje pucaju stege i Siri se otpor
imperijalistidkoj pljadki.
Ni u zemljama Atlantskog saveza
(NATO) stvari se ne odvijaju kako bi
Direktorij militarne industrijske
sprege u Washingtonu zelio. Eko-noms- ka
kriza koja podgriza same
temelje kapitalistidkog svijeta, uk-Ijud- iv
i tvrdavu imperijalizma —
Sjedinjene Drzave, izazivlje unutar-nj- a
trvenja u samom Paktu i sve vedi
otpor radniStva i drugih slojeva
pudanstva u svima sastavnim zem-ljama.
Mirovni pokret Siri se i jada
svuda u Zapadnoj Evropi i hvata sve
vedi zamah u samim Sjedinjenim
Driavama.
I u samim redovima vladajude klase
Sjedinjenih Drzava izbijaju nedou-mic- e
o ditavoj vanjskoj politici
sadanje administrate u Bijeloj
Kudi. 6ak niti u vladajudoj republi--
ш
kanskoj partiji nema suglasnosti o
ispravnosti sadanjeg kursa Reaga-nov- e
Wade. Cuju se glasovi protiv
daljnjeg naoruzavanja krvave vojne
hunte u Salvadoru i slidnih rezima u
Guatemali i Hondurasu, gdje se
okupljaju kontrarevolucionarne ban-d- e
protiv narodne vlasti u Nicaragui.
I ekonomska politika Reaganove
vlade nalazi se u potpunom darma-ru- .
On i njegovi savjetnici ne znaju i
nemaju nikakva uvjerljivog programa
za rjeSenje rastude nezaposlenosti
medu Sirokim slojevima radniStva,
pa samo ponavljaju otrcane stare
sibolete o navodnom oporavku priv-rede.
Nezaposlenim samo poruduju
neka se strpe pa de sve biti u redu
kad privatna preduzeda prorade i
podnu uposlivati. Medutim, i mnogi
nezaposleni radnici podinju otvarati
odi i sve glasnije protestiraju. Kao
primjer moze posluziti nedavna de-monstra- cija
u Pittsburghu. Kako
saopdeno, Reagan nije imao kurazi
da se pojavi pred torn gnjevnom
skupinom od kojih pet hiljada ljudi i
zena izbadenih s posla u delidnoj i
drugim industrijama. DoSao je krio-mic- e
u jedan hotel gdje su se tri
dana vodilejalove rasprave o pitanju
radnika izbadenih iz raznih industri-ja- ,
bez ikakva konkretnog programa
za njihovo ponovno uposlenje.
Nemajudi nikakva programa za
izlaz iz privrednog dorsokaka, Rea-gan
nastoji pokriti svoju golotinju
raspirivanjem histerije protiv izmiS-Ijen- e
"marksistidke konspiracije".
Svu krivnju za nevolje u svijetu
svaljuje na Sovjetski Savez i pod
izlikom navodne "agresije" od te
zemlje, trail dodatne milijarde za
nova oruzja. Ali, i u republikanskom
taboru duju se trijezniji glasovi
medu- - politidarima i financijerima.
Sve vi$e ih uvida da Reaganova
politika ne vodi do rijeSenja privred-n- e
krize, ved ju moze jo§ pogorSati
kod kude i u ditavom kapitalistidkom
svijetu, i ugroziti sam njegov op-stana- k.
Promatra6
VECITIRA2STAMPE
WASHINGTON - Ameri6ko udruzenje
novinskih izdava6a saopgtilo je da je broj
informativnih dnevnika u Americl i dalje u
opadanju, ali da tiraz glasila koja Izlaze
stalno raste. Krajem 1982. u SAD je bilo
1710 dnevnih novina - 35 manje nego 1980. i
50 manje nego 1960. Tiraz dnevnika bio je
profile godine 62,4 millona, 1980. 61,4
miliona, a 1960. godine 58,8 miliona.
E25ES3332E522 ташЕ
Daniel Heap
PARLAMENTARNA
PREDNOST
Daniel Heap je prije bio dlan
gradskog vijeda Toronta (alderman).
Sada je dlan federalnog parlamenta.
Tamo je takozvani "backbencher".
On kaze:
"Ja nemam iluzija o modi dlana
parlamenta koji sjedi u zadnjim
klupama, aliznam toliko da se moze
govoriti o nezaposlenosti i svjet-sko- m
miru bez da te se zaustavi".
Stajeumjereno?
Neki kandidati za lidera kanadske
Konzervativne stranke vole da se
prikazuju "umjereni" (moderation).
Medutim, jedan od njih, John
Gamble kaze da je umjerenost
"suvremena, srednje-putni6k- a,
lijevo-socijalisti6- ka, polu-ребеп- а,
polu-zavrSe- na ideja".
On smatra da "umjerenost" nema
mjesta u druStvu.
Kakva bi Kanada bila ako bi
Gamble bio premijer?
Cudak? Ali za njega su glasali u
North Yorku (predgrade Toronta) da
bude 6lan parlamenta, a neki 6e
glasati i zato da bude konzervativni
lider.
StamutoznaCi?
Jedan kanadski list objavio je
opSiran dlanak o madarskim filmovi-m- a.
U dlanku se navodi da je filmski
direktor Rezso Nyers izjavio: "Mi
imamo politidku zvijezdu pred
sobom. Mi nastojimo da je dostig-nem- o.
Marksistidka ideologija treba
biti modernizirana".
$ta taj misli? $ta on razumijeva
pod "modernizacijom"? ШИШIWU'il'MIJJMB gra,ffM
Published everv Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC.,
119 Spadlna Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: 593-502- 5
IZDAVACKI SAVET: MlloS Grubid, Vojin Grbid, Josip Kovadic, Stanko Muzdeka,
Milena Bohd, Ivlca JuriSid, Ana Durovid, Lepa Rajnovid, Bomlav Ne&kovld,
Rozalija Dlvjakovic, Duro Maljkovl6, Ivan Prlbanid, Mile Baljak, tllja Bubalo, Pavao
Radmanld, Boia Pavkovid, Ostoja Kovadevld, Viktor Atar, Du&an Stanar, Milijan
Petrovlc, John Severlnski, Luis Gregurac, Mato SiauS, Martin Karavanld, Paul
Kudlnid, Ivan Boban, Peko Dmltrovid, Millca Mluchln, A.Gerlach, Leo Baclch.
REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacic
Stlepan MloSii (dru§tveno-politl6k- a plianja), Danol Pixlades (diuStvena pitanju t
knjlzevnost), Katarina Kostid (poezlja I aktuelne teme), Jelena Gavrllovld (literature
I umetnost za decu), Вобко Mladonovlt, Anka Nozlnld.
STALNI DOPISNICI: Du&an Ptitmk (Chicago), Margaret Stardevld (Los Angeles),
Bofo Spadek (New York), Frank Fudurid (Vancouver), Josp Stanld — Stanlos
(Rim, ItalIJa), Dario TapSan}! (Pariz, Francuska), Lepa Toolanovld (Remscheld,
Zap.Nema6ka).
SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovid (uauka I druStvo), Prof. Ivan
Dolanc (Slovenska Koruska i kulturna publlcistlka u Americl), Anton Kostelac
(reportaze 1 price iz iseljenickog zlvota).
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovld, Luka Marhovld, Petar Kurtic,
Miloi Kordid, Ahksandar Clric, Strahlnja Maletid, Novica Mllic.
FOTOREPORTERI: Srdan Bodid, Aron Koen, Jordan Vasilievld. IZ JUGOSLAVI-JE:
M. Vasiljevld — LILO.
Subscription: $25.00 per year. (First Class Mall extra). Single copies 50 cents.
Advertising rutes on request. Second class Mail Registration NO. 0378.
"Na&o novlne" izlaze srijedom. Pretplata Iznosl $25.00 godiSnje; pojedlni
prlmjerak 50 centl. CJene oglaba na zahtjev. "Na£e novlne" su nasljednik.
"Jedlnstva", kome su prethodil! Hstovl: "Novostl", "Srpskl Glasnlk", "Edinost",
"Slobodna Mlsao", "Pravda" I Doth", luio I Ntnodnl Glasnlk" 1 drugl naprednl
llstovl kojl su mu prethodill u Sjedinjenim Drzavama.
fledakclja odgoiara za nopotpisane mater Ijale. Potpisani clanci Izrazavaju
mISIJenje autora. Dopisl se ne vracaju.
WASHINGTON - Gledaoci ame-rick- e
televizije mogli su na malim
ekranima prije neSto viSe od tri
godine jasno vidjeti kako grupa od
desetak bijelaca otvara vatru iz
pusaka i pistolja na povorku cmih
gradana Greensboroa (Sjeverna
Karolina) i hladno ubija petero
sudionika unaprijed prijavljenog
politi6kog marSa.
Jos sestero sudionika povorke
bilo je teze i lakSe ranjeno, dok su
lokalni policajci mirno promatrali
zlocin, udaljeni samo nekoliko sto-tin- a
metara.
Ubijeni i ranjeni Crnci bili su
pripadnici malo poznate komunis-tick- e
radnicke partije iz Greensboroa
i okoline, koji su namjeravali odrzati
politicki miting u dijelu grada nase-Ijeno- m
samo Crncima.
Ubojice je predvodio "Vitez" ame-rick- e
organizacije bijelih rasista "Ku
Klux Klana" Virgil Griffin, a s njima
su bili clanovi rasistifike "nevidljive
imperije" i pripadnici nacisticke
partije SAD, do zuba naoruzani
puSkama i pistoljima.
Bijeli rasisti prvi su otvorili vatru i
na nju nije odgovoreno iz povorke —
jer je policija utvrdila da sudionici
mar§a nisu nosili oruzje.
Ubojice su uhapSene, zatim pu§-ten- e
na slobodu. Pod pritiskom
javnosti, lokalni tuzilac ipak ih je
morao izvesti pred porotu. Dvanaest
gradana — svi bijelci — donijelo je
odluku "nisu krivi"!
No Amerifiki Federalni sud u
Washingtonu nije se slozio s presu-do- m
lokalnog suda: upravo je
odluceno da se bijelim rasistima
koji su ubili petoro sudionika u
politickom marSu koji je policija
odobrila — ponovo sudi.
Nezavisna ovogodi§nja istraga
pokazala je da je "Vitez" rasistifike
organizacije "Ku Klux Klana" na
jednom sastanku trazio od sljedbe-nik- a
da se naoruzaju i "pobiju"
sudionike politifikog mitinga u
Greensborou, koji je nazvao pogrd-ni- m
imenom "nigeri". Utvrdeno je
cak da je uo6i tog mitinga na
ulicama Greensboroa bilo plakata
koji su pozivali na ubojstvo sudioni-ka
marsa.
Grupe bijelih rasista okupljenih u
"Ku Klux Klanu" — poglavito na
ameri6kom jugu, nemaju veliki broj
clanova. Povremeno, pak, бак i na
stotinjak kilometara od "Washing-ton- a
— "pale krizeve" i hodaju u
bijelim odorama s visokim Siljatim
kapama i pla§e ljude ostalih rasa.
No zabrinjava pojava rasizma u
politickoj borbi na izborima za
gradonaCelnike i izborne organe
lokalnih uprava. Takav sludaj zabi-Ijez- en
je nedavno u Chicagu, a ima
izgleda da bi i predizborna kampanja
za izbor gradona6elnika Philadelphi-j- e
mogla poprimiti nezeljene tonove.
Slobodan Obradovic
("Tanjug")
NOVOSTI u Stampanju knjiga
BRAJEVOMAZBUKOM
OSLO — Stru6njaci nekoliko norveSkih
firmi na6inili su kompjuterizovanu maSinu
za §tampanje knjiga Brajevom azbukom. Prvi
primerci knjiga nafiinjeni na taj naCin ved se
koriste u jednoj §koli za decu sa oslabljenim
vidom, saopStila je Nacionalna fondacija za
паибпа i industrijska istrazivanja. Elektron-sk- i
impuls sa kompjutera prenosi se na
posebnu Stamparsku ma§inu sa Brajevom
azbukom i operater podeSava maSinu na
odreden broj kopija. Stranice knjige koje
Stampa nova maSina imaju Brajeve znake na
obema povrSinama lista, Sto je znafiajna
novina.