000018 |
Previous | 6 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
Шr%№Јt%ГJWЕr.ft4"',Н¥ Ш1 ,
IS
4 1
~-A"rVi.r£,4WitrSr,Tli-fl)'
jr%tH J -- 1 -- 1' Sj, I nl„(Si"' wip .
1 ' (i - , ffJi „ 4--- ".'
k
Dr. Mirko MARKOVIC: JUNASTVO SE NE ZABORAVLJA
KUNE SE U TITA :: PONOSNA SMRT VOJNIKA SMITA I PORICE GA
Godinama se Koca Joncic trudi
da na mom "minulom radu" usicari
koji poen priznanja; smatar da za
to ima neoborive adute: Goli otok i
drugo, crno na bijelo — fotografiju
iz "New York Times"-- a i "Slobodne
reci", na kojoj se nepogrejisivo vidi
kao se (1942.) rukujem sa kraljem
Petrom II "u ime Komunisticke par-tij- e
Jugoslavije", kada sam mu uru-ci- o
i dolarski cek za Drazu Mihajlo-vica- .
I stvarno, sto jeste-jest- e. Ne mogu
poreci i kad bih htio ni Goli otok
(nije sala, osam godina), a niti po-men- uti
slucaj u vezi fotografije.
Ali K. Joncic ovome svemu do-da- je
i nesto sto nije istina. Navod-no- ,
Tito je pisao pisma u kojima je
zahtijevao da mi se ne dozvoli rad
u pokretu u SAD.
Koliko su prva dva Jonciceva
aduta tacna, toliko je ovo sa pi-smi- ma susta izmisljotina — a cija?
— to nije vazno.
Vjerovatno ne bih se ni ovom pri-liko- m
osvrtao na Joncicevo dugogo-diSnj- e
"ratovanje" protiv mene, da
se sve to niie ponovilo u Saraievu
19-2- 1. novembra 1985. na simpozi-jum- u
iseljenickih Matica: "Jugoslo-vensk- i
iseljenici u Drugom svjet-sko- m ratu i njihov doprinos narod-nooslobodilack- oj borbi Jugoslavi-je".
A sto se tice radnje, koja je uhva-cen- a
na pomenutoj fotografiji, to pi-tan- je
(i to kao sporedno) precisceno
je 1945. god. kada samo podnio vise-casov- ni
izvjestaj Titu. Sustina "pre-ciscavanj- a" bila je jednostavna: po-sli- je
pregovora Tito-D- . Mihajlovic i
isporuke pusaka cetnicima, smatra-juc- i
da je to linija Partije, ja sam
se nje i pridrzavao, sve dok nijesmo
mi u SAD saznali istinu o borbama
u Jugoslaviji.
Ali posto je glavna tema Koce
Joncica, da je Tito bio protiv mog
rada u SAD, prisiljen sam, jer mi
nije u naravi da se hvalim, da nave-de- m
samo 10 cinjenica, koje govore
0 tome kako je Tito ocijenio moj
rad.
1. Krajem 1938. godine po po-vrat- ku
iz Spanije grupi dobrovolja-ca- ,
medu kojima sam bio i ja. Tito je
izlozio stanje u KPJ. Izmedu osta-li- h,
u grupi su bili Veljko Vlahovic,
Ales Bebler i drugi kojih se vise ne
sjecam. Na torn sastanku odluceno
je da invalidi otputuju na lijecenje
u SSSR. Kada je dosao red na mene,
Tito mi je rekao: "a ti dodi sjutra u
isto vrijeme ovdje..." Tako je i bilo.
Na moj zahtjev, da idem na ilegalni
rad u Jugoslaviju, odgovorio mi je:
"ne, odlukom Politbiroa ti ides na-tra- g
u SAD, ali ovoga puta po nasoj
liniji... A u zemlji ionako ne znamo
sta cemo sa ilegalcima..." Time je
pitanje mog daljeg rada bilo defini-tivn- o
rijeseno u predgradu Pariza.
1 kroz nekoliko dana Lovro Kuhar
ispratio me je na voz za Avr.
2. Na putu za New York bio sam
otkriven i uhapsen. Oko dva mje-sec- a
posto sam vec bio u zatvoru, iz
Pittsburgha je doputovao i posjetio
me u zatvoru Stevan Dedijer iz
urednistva "Slobodne reci". Iz-medu
ostalog, torn prilikom saop-sti- o
mi je, da je za mene stigao tele-gram
od "nekog Valtera iz Carigra-da- ,
u kome trazi da mu na oznacenu
adresu poSaljes 350 dolara". Uko-lik- o
ne posaljem do oznacenog da-tum- a
— da Salje. Kada sam prigovo-ri- o
Dedijeru da mi je to trebalo ja--
DOBNO
ft f V'
' l-
- 6
.
-- " :"t V s Ш i
# 'Ч ч JPI S
14 'Sft'
!l
If . — v V
Зкјт
AT A xl
1
Mirko Markovic, novinarski snimak
sa simpozijuma u Sarajevu
viti blagovremeno, a ne sada kada
je rok prosao, on mi je rekao odpri-lik- e
ovo: malo li kome trebaju dola-ri- ,
a ionako iz zatvora ne mozes ni-ko- me pomoci, pa nijesam smatramo
za potrebno da ti to javljam.... Iz slu-caj- a
sa telegramom iz Carigrada
shvatio sam, da Tito tada jos nije
znao da sam dopao zatovra... No i
ovo pitanje smo (kao sporedno, na-ravn- o) "precistili" prilikom mog iz-vjest- aja
u Bijelom dvoru 1945.
3. Kada sam 1942. godine preko
veze trazio Titovu saglasnost o to-me,
da napustim rad u SAD i da se
(preko Moskve) prebacim u Jugosla-viju,
dobio sam njegov kategorican
odgovor, da to ne radim... "Tamo si
nam neuporedivo potrebniji."
4. Rat jos nije bio zavrsen, kada
sam obavijesten, da me je Tito odli-kova- o
Ordenom bratstva i jedinstva
prvoga reda.
5. Kada sam se na poziv Politbi-roa,
odnosno Tita, 1945. vratio u Ju-goslaviju
unaprijeden sam u cin
pukovnika JNA.
6. Godine 1946. po Titovom nalogu
poslat sam zvanicno u ime vlade
FNRJ u Zapadnu Njemacku — na
zahtjev americke vrhovne komande
— da drzim predavanja americkim
jedinicama. Odrzao sam oko 60 pre-davanja,
za sto sam dobio od Tita
licno posebnu pohvalu, kao i od
Agitropa CK KPJ.
7. U meduvremenu odlukom Ag-itropa
"Prosveta" je objavila moju
brosuru "Borba u Americi za novu
Jugoslaviju". Ustvari, to je bio moj
izvjestaj Centralnom Komitetu.
8. Krajem 1946. godine izabran
sam za profesora Univerziteta u
Beogradu.
9. Godine 1948. bio sam imenovan
za ambasadora u Londonu.
10. A 1954. godine dobio sam od
CK SKJ sledecu potvrdu:
"Potvrduje se da je drug Markovic
dr. Mirko, po odluci partijskog ru-kovods- tva Komunisticke partije Ju-goslavije,
proveo na partijskom
radu i u zatvoru u inostranstvu i u
zemlji u vremenu od 1. januara
1925. godine do 1. februara 1946. go- dine..."
Deset navedenih cinjenica su ele-men- ti Titove ocjene moga rada i u
SAD.
Kleti se u Tita, kao sto cini Koca
Joncic, i istovremeno ga poricati —
to je u najmanju ruku neposlena ra-bo- ta
i neoprostiva spekulacija sa
njegovim imenom.
►
►
ii
i
УУ
u
J:
!
i
.
Jplna fntnerafiia u Domu kulture
u Istu donosi uzbudljiva secanja na
vreme rata i vreme podviga. — Is-cani
pamte britanskog vojnika koji
!; je krvlju zalio njihov kamenjar
ZADAR — Na ostrvo 1st stigao je
лЈпт-vi- e Rvif on clrr_iiicrrkol nironcb-nc- f
ф UUpa XXW..O.W JVV.W.OlWfa
ustva iz Londona. Dopis obja--
j; snjava jednu malu ratnu tajnu.
J; Ostrvljani vec duze vreme pisu
► svoiu hroniku i tek sada mofiu sa
J; sigurnoscu da upisu jedno ime: Ke
net Smit, vojnik. Odlikovan Krstom
kralja Georga, posmrtno. Pao 10. ja-nuara
1945. Voleo je slobodu.
Kenet Smit je svojom krvlju zalio
kamenjar jadranskog ostrva Ista.
Cim su od saveznickih veterana do-bi- li
njegovu fotografiju, Iscani su je
uvelicali i stavili na istaknuto me-sto
u svom Domu kulture.
Cime je vojnik Ken zaduzio 1st?
On je bio samo jedan iz nevelike
posade britanske baze, igrao se sa
decom i mnogim danasnjim pedese-togodisnjaci- ma
i sada je ukus nje-govi- h
cokolada u ustima. 1st je jos
u jesen 1944. bio i baza Drugog po-morsko-obals- kog
sektora, zaposed- -
++++##+#++#++#++#++#—+++++++++++++#++##—##++#
ISTRA2IVAN3!A EKSPLOATACDl
PODMOR3A
ТГ J ф sjevernog
RIJEKA (G. R) - Prva jugoslavenska sa-mopodi- zna platforma Labin, koju su
gradila ]adranska brodogradilista, bit ce
isporucena INA-Naftaph- nu i krenuti iz
njeckog remontnog brodogradilista Vik-tor
Lenac na svoj zadatak polovicom
prosinca.
U isto vrijeme u naftnu luku Omisalj
doplovit ce tanker Vehmir Skorpik,
vlasnistvo zadarskog Jugotankera, sa
prvih 74000 tona siroye nafte iz Angole,
dobivenih iz podmorskih lezista na Atlant-sko- m
oceanu, koja odnedavno lskoristava-j- u
INA-Naftapl- in iz Zagreba i Nafta-ga- s
iz Novog Sada
To je u snjedu, u razgovorima u Rijeci
0 razvoju istraiivanja i eksploataciji plma
na sjevernojadranskom podrudju rekao
direktor INA-Naftapli-na
Мато Popijac.
Do kraja godine, rekao je, za eksploataciju
ce biti pnpremljeno i novo plinsko polje
Molve, koje ce godisnje osiguravati mili-jard- u
prostornih metara plina (u vrijedno-st- i
oko 180 milijuna dclara), sto odgovara
nut obalskim baterijama sa minira-ni- m
uvalama i plazama. Admiral
Branko Mamula je zapisao da je ovo
ostrvo ostalo "nasa baza i uporiste
punih pet mjeseci ishodiste nasih
snaga i nasih akcija".
Upravo zato je postao meta ne-mack- ih
pomorskih diverzanata. Ak-cija
je isplanirana u njihovoj ko-man- di
u Puli koja je nosila oznaku
"Jug". Cilj im je bio jasan — da uz-drma- ju
partizansku komandu i je-dini- ce mornaricke pesadije a po
mogucnosti da im nanesu sto vise
stete. "Nijemci su se neopazeno is-krc- ali
na otok" — pise u iscanskoj
hronici. Bila je noc i oni su uspeli
da se usuraju u mesto. Jedan od
njih dospeo je cak u zgradu gde je
bila britanska radio-stanic- a. Voj-ni- k
Ken, koji je bio na sluzbi, samo
za trenutak se bio udaljio, ali
Nemcu je to bilo dovoljno da po-sta- vi
masinu. Vracajuci se, mladi
Britanac je primetio siluetu nezna-no- g
nocnog posetioca i pojurio za
njim, ali Nemac je nestao. Kraj ra-dio-stan- ice
je ugledao eksplozivnu
napravu sa satnim mehanizmom.
Otkucaji su se morali jasno cuti, sto
je bila najava strahote. Kenet Smit
nije pobegao. Zgrabio je paklenu
masinu i izjurio sa njom. Sto dalje
od radio-stanic- e i zgrade...
Na samo nekoliko koraka od mora
odjeknula je strahovita detonacija.
Vojnik Ken je prestao da zivi.
Njegova krv isprskala je obalu ost-rv- a
1st.
Ovde je pedestih godina stigla
grupa Britanaca, Ekshumirali su
posmrtne ostatke vojnika Kena i od-ne- li
ih.
Iscani, medutim nikako nisu za-borav- ili mladica. Preko Saveznog
sekretarijata za inostrane poslove
uspostavili su vezu sa britanskim
ratnim veteranima, trazeci podatke
0 poginulom vezisti. Uspeli su.
Velika fotografij a vojnika Keneta
Smita stoji u Domu kulture, na ost-rv- u
Istu.
Radovan KOVACEVIC
"Politika"
O I PLiNA IZ
2
prvi
novi
1st
kohcini od milijun tona sirove nafte Do
kraja sljedeceg srednjorocja INA-Naftapl-in
ce sadasnju godisnju proizvod-nj- u
od 1,5 milijardi prostornih metara pli-na
povecati na 32 milijarde Racuna se pn
tome i na eksploataciju prirodnog plina iz
sjevernog Jadrana, koja ce poceti 1988. go-dine,
kada ce, kako se predvida, proraditi
prvo plinsko polje Ivana u nasem dijelu
jadranskog podmorja, da bi se kasnije na-stavi- lo
s iskoristavanjem i drugih manjih
polja Pocetna proizvodnja bit ce oko 600
milijuna prostornih metara plina, vrlo
znacajna kolidina za opskrbu domacih po-trosa- ca
uz buduci plinovod Pula - Rijeka - Sisak, za kojeg ce se takoder vezati i
plinovod od slovenske, odnosno talijanske
granice, kojim ce se uvoziti milijardu pro-stornih
metara plina iz Alzira. INA-Naftapl- in
ce do kraja 1990. godine, inve-stiraju- ci oko 400 milijardi dinara vlastitih
1 udruzenih sredstava, proizvesti plina do-- ,
voljnog za zamjenu 27 milijuna tona sirove
nafte
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, March 13, 1986 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1986-01-16 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000280 |
Description
| Title | 000018 |
| OCR text | Шr%№Јt%ГJWЕr.ft4"',Н¥ Ш1 , IS 4 1 ~-A"rVi.r£,4WitrSr,Tli-fl)' jr%tH J -- 1 -- 1' Sj, I nl„(Si"' wip . 1 ' (i - , ffJi „ 4--- ".' k Dr. Mirko MARKOVIC: JUNASTVO SE NE ZABORAVLJA KUNE SE U TITA :: PONOSNA SMRT VOJNIKA SMITA I PORICE GA Godinama se Koca Joncic trudi da na mom "minulom radu" usicari koji poen priznanja; smatar da za to ima neoborive adute: Goli otok i drugo, crno na bijelo — fotografiju iz "New York Times"-- a i "Slobodne reci", na kojoj se nepogrejisivo vidi kao se (1942.) rukujem sa kraljem Petrom II "u ime Komunisticke par-tij- e Jugoslavije", kada sam mu uru-ci- o i dolarski cek za Drazu Mihajlo-vica- . I stvarno, sto jeste-jest- e. Ne mogu poreci i kad bih htio ni Goli otok (nije sala, osam godina), a niti po-men- uti slucaj u vezi fotografije. Ali K. Joncic ovome svemu do-da- je i nesto sto nije istina. Navod-no- , Tito je pisao pisma u kojima je zahtijevao da mi se ne dozvoli rad u pokretu u SAD. Koliko su prva dva Jonciceva aduta tacna, toliko je ovo sa pi-smi- ma susta izmisljotina — a cija? — to nije vazno. Vjerovatno ne bih se ni ovom pri-liko- m osvrtao na Joncicevo dugogo-diSnj- e "ratovanje" protiv mene, da se sve to niie ponovilo u Saraievu 19-2- 1. novembra 1985. na simpozi-jum- u iseljenickih Matica: "Jugoslo-vensk- i iseljenici u Drugom svjet-sko- m ratu i njihov doprinos narod-nooslobodilack- oj borbi Jugoslavi-je". A sto se tice radnje, koja je uhva-cen- a na pomenutoj fotografiji, to pi-tan- je (i to kao sporedno) precisceno je 1945. god. kada samo podnio vise-casov- ni izvjestaj Titu. Sustina "pre-ciscavanj- a" bila je jednostavna: po-sli- je pregovora Tito-D- . Mihajlovic i isporuke pusaka cetnicima, smatra-juc- i da je to linija Partije, ja sam se nje i pridrzavao, sve dok nijesmo mi u SAD saznali istinu o borbama u Jugoslaviji. Ali posto je glavna tema Koce Joncica, da je Tito bio protiv mog rada u SAD, prisiljen sam, jer mi nije u naravi da se hvalim, da nave-de- m samo 10 cinjenica, koje govore 0 tome kako je Tito ocijenio moj rad. 1. Krajem 1938. godine po po-vrat- ku iz Spanije grupi dobrovolja-ca- , medu kojima sam bio i ja. Tito je izlozio stanje u KPJ. Izmedu osta-li- h, u grupi su bili Veljko Vlahovic, Ales Bebler i drugi kojih se vise ne sjecam. Na torn sastanku odluceno je da invalidi otputuju na lijecenje u SSSR. Kada je dosao red na mene, Tito mi je rekao: "a ti dodi sjutra u isto vrijeme ovdje..." Tako je i bilo. Na moj zahtjev, da idem na ilegalni rad u Jugoslaviju, odgovorio mi je: "ne, odlukom Politbiroa ti ides na-tra- g u SAD, ali ovoga puta po nasoj liniji... A u zemlji ionako ne znamo sta cemo sa ilegalcima..." Time je pitanje mog daljeg rada bilo defini-tivn- o rijeseno u predgradu Pariza. 1 kroz nekoliko dana Lovro Kuhar ispratio me je na voz za Avr. 2. Na putu za New York bio sam otkriven i uhapsen. Oko dva mje-sec- a posto sam vec bio u zatvoru, iz Pittsburgha je doputovao i posjetio me u zatvoru Stevan Dedijer iz urednistva "Slobodne reci". Iz-medu ostalog, torn prilikom saop-sti- o mi je, da je za mene stigao tele-gram od "nekog Valtera iz Carigra-da- , u kome trazi da mu na oznacenu adresu poSaljes 350 dolara". Uko-lik- o ne posaljem do oznacenog da-tum- a — da Salje. Kada sam prigovo-ri- o Dedijeru da mi je to trebalo ja-- DOBNO ft f V' ' l- - 6 . -- " :"t V s Ш i # 'Ч ч JPI S 14 'Sft' !l If . — v V Зкјт AT A xl 1 Mirko Markovic, novinarski snimak sa simpozijuma u Sarajevu viti blagovremeno, a ne sada kada je rok prosao, on mi je rekao odpri-lik- e ovo: malo li kome trebaju dola-ri- , a ionako iz zatvora ne mozes ni-ko- me pomoci, pa nijesam smatramo za potrebno da ti to javljam.... Iz slu-caj- a sa telegramom iz Carigrada shvatio sam, da Tito tada jos nije znao da sam dopao zatovra... No i ovo pitanje smo (kao sporedno, na-ravn- o) "precistili" prilikom mog iz-vjest- aja u Bijelom dvoru 1945. 3. Kada sam 1942. godine preko veze trazio Titovu saglasnost o to-me, da napustim rad u SAD i da se (preko Moskve) prebacim u Jugosla-viju, dobio sam njegov kategorican odgovor, da to ne radim... "Tamo si nam neuporedivo potrebniji." 4. Rat jos nije bio zavrsen, kada sam obavijesten, da me je Tito odli-kova- o Ordenom bratstva i jedinstva prvoga reda. 5. Kada sam se na poziv Politbi-roa, odnosno Tita, 1945. vratio u Ju-goslaviju unaprijeden sam u cin pukovnika JNA. 6. Godine 1946. po Titovom nalogu poslat sam zvanicno u ime vlade FNRJ u Zapadnu Njemacku — na zahtjev americke vrhovne komande — da drzim predavanja americkim jedinicama. Odrzao sam oko 60 pre-davanja, za sto sam dobio od Tita licno posebnu pohvalu, kao i od Agitropa CK KPJ. 7. U meduvremenu odlukom Ag-itropa "Prosveta" je objavila moju brosuru "Borba u Americi za novu Jugoslaviju". Ustvari, to je bio moj izvjestaj Centralnom Komitetu. 8. Krajem 1946. godine izabran sam za profesora Univerziteta u Beogradu. 9. Godine 1948. bio sam imenovan za ambasadora u Londonu. 10. A 1954. godine dobio sam od CK SKJ sledecu potvrdu: "Potvrduje se da je drug Markovic dr. Mirko, po odluci partijskog ru-kovods- tva Komunisticke partije Ju-goslavije, proveo na partijskom radu i u zatvoru u inostranstvu i u zemlji u vremenu od 1. januara 1925. godine do 1. februara 1946. go- dine..." Deset navedenih cinjenica su ele-men- ti Titove ocjene moga rada i u SAD. Kleti se u Tita, kao sto cini Koca Joncic, i istovremeno ga poricati — to je u najmanju ruku neposlena ra-bo- ta i neoprostiva spekulacija sa njegovim imenom. ► ► ii i УУ u J: ! i . Jplna fntnerafiia u Domu kulture u Istu donosi uzbudljiva secanja na vreme rata i vreme podviga. — Is-cani pamte britanskog vojnika koji !; je krvlju zalio njihov kamenjar ZADAR — Na ostrvo 1st stigao je лЈпт-vi- e Rvif on clrr_iiicrrkol nironcb-nc- f ф UUpa XXW..O.W JVV.W.OlWfa ustva iz Londona. Dopis obja-- j; snjava jednu malu ratnu tajnu. J; Ostrvljani vec duze vreme pisu ► svoiu hroniku i tek sada mofiu sa J; sigurnoscu da upisu jedno ime: Ke net Smit, vojnik. Odlikovan Krstom kralja Georga, posmrtno. Pao 10. ja-nuara 1945. Voleo je slobodu. Kenet Smit je svojom krvlju zalio kamenjar jadranskog ostrva Ista. Cim su od saveznickih veterana do-bi- li njegovu fotografiju, Iscani su je uvelicali i stavili na istaknuto me-sto u svom Domu kulture. Cime je vojnik Ken zaduzio 1st? On je bio samo jedan iz nevelike posade britanske baze, igrao se sa decom i mnogim danasnjim pedese-togodisnjaci- ma i sada je ukus nje-govi- h cokolada u ustima. 1st je jos u jesen 1944. bio i baza Drugog po-morsko-obals- kog sektora, zaposed- - ++++##+#++#++#++#++#—+++++++++++++#++##—##++# ISTRA2IVAN3!A EKSPLOATACDl PODMOR3A ТГ J ф sjevernog RIJEKA (G. R) - Prva jugoslavenska sa-mopodi- zna platforma Labin, koju su gradila ]adranska brodogradilista, bit ce isporucena INA-Naftaph- nu i krenuti iz njeckog remontnog brodogradilista Vik-tor Lenac na svoj zadatak polovicom prosinca. U isto vrijeme u naftnu luku Omisalj doplovit ce tanker Vehmir Skorpik, vlasnistvo zadarskog Jugotankera, sa prvih 74000 tona siroye nafte iz Angole, dobivenih iz podmorskih lezista na Atlant-sko- m oceanu, koja odnedavno lskoristava-j- u INA-Naftapl- in iz Zagreba i Nafta-ga- s iz Novog Sada To je u snjedu, u razgovorima u Rijeci 0 razvoju istraiivanja i eksploataciji plma na sjevernojadranskom podrudju rekao direktor INA-Naftapli-na Мато Popijac. Do kraja godine, rekao je, za eksploataciju ce biti pnpremljeno i novo plinsko polje Molve, koje ce godisnje osiguravati mili-jard- u prostornih metara plina (u vrijedno-st- i oko 180 milijuna dclara), sto odgovara nut obalskim baterijama sa minira-ni- m uvalama i plazama. Admiral Branko Mamula je zapisao da je ovo ostrvo ostalo "nasa baza i uporiste punih pet mjeseci ishodiste nasih snaga i nasih akcija". Upravo zato je postao meta ne-mack- ih pomorskih diverzanata. Ak-cija je isplanirana u njihovoj ko-man- di u Puli koja je nosila oznaku "Jug". Cilj im je bio jasan — da uz-drma- ju partizansku komandu i je-dini- ce mornaricke pesadije a po mogucnosti da im nanesu sto vise stete. "Nijemci su se neopazeno is-krc- ali na otok" — pise u iscanskoj hronici. Bila je noc i oni su uspeli da se usuraju u mesto. Jedan od njih dospeo je cak u zgradu gde je bila britanska radio-stanic- a. Voj-ni- k Ken, koji je bio na sluzbi, samo za trenutak se bio udaljio, ali Nemcu je to bilo dovoljno da po-sta- vi masinu. Vracajuci se, mladi Britanac je primetio siluetu nezna-no- g nocnog posetioca i pojurio za njim, ali Nemac je nestao. Kraj ra-dio-stan- ice je ugledao eksplozivnu napravu sa satnim mehanizmom. Otkucaji su se morali jasno cuti, sto je bila najava strahote. Kenet Smit nije pobegao. Zgrabio je paklenu masinu i izjurio sa njom. Sto dalje od radio-stanic- e i zgrade... Na samo nekoliko koraka od mora odjeknula je strahovita detonacija. Vojnik Ken je prestao da zivi. Njegova krv isprskala je obalu ost-rv- a 1st. Ovde je pedestih godina stigla grupa Britanaca, Ekshumirali su posmrtne ostatke vojnika Kena i od-ne- li ih. Iscani, medutim nikako nisu za-borav- ili mladica. Preko Saveznog sekretarijata za inostrane poslove uspostavili su vezu sa britanskim ratnim veteranima, trazeci podatke 0 poginulom vezisti. Uspeli su. Velika fotografij a vojnika Keneta Smita stoji u Domu kulture, na ost-rv- u Istu. Radovan KOVACEVIC "Politika" O I PLiNA IZ 2 prvi novi 1st kohcini od milijun tona sirove nafte Do kraja sljedeceg srednjorocja INA-Naftapl-in ce sadasnju godisnju proizvod-nj- u od 1,5 milijardi prostornih metara pli-na povecati na 32 milijarde Racuna se pn tome i na eksploataciju prirodnog plina iz sjevernog Jadrana, koja ce poceti 1988. go-dine, kada ce, kako se predvida, proraditi prvo plinsko polje Ivana u nasem dijelu jadranskog podmorja, da bi se kasnije na-stavi- lo s iskoristavanjem i drugih manjih polja Pocetna proizvodnja bit ce oko 600 milijuna prostornih metara plina, vrlo znacajna kolidina za opskrbu domacih po-trosa- ca uz buduci plinovod Pula - Rijeka - Sisak, za kojeg ce se takoder vezati i plinovod od slovenske, odnosno talijanske granice, kojim ce se uvoziti milijardu pro-stornih metara plina iz Alzira. INA-Naftapl- in ce do kraja 1990. godine, inve-stiraju- ci oko 400 milijardi dinara vlastitih 1 udruzenih sredstava, proizvesti plina do-- , voljnog za zamjenu 27 milijuna tona sirove nafte |
Tags
Comments
Post a Comment for 000018
