Nase Novine, February 23, 1977

              Њ A ft еддоЈЗДдадаДОЈЗДОДЗзда December 14, 1977
Ро пшim mih amimi am. iavmia Season's Greetings
J ma - ГРВИ - v --4 -- rm - IB )
Od 10. septembra do 24. oktob-r- a
sam putovao po пабој lljepoj
domovini. ObiSao sam i zadrzavao
se po nekoliko dana u Splltu, Sibe-nik- u,
Zadru, Otoku Krku, Puli, Rije-c- i,
Novoj Gorici, Ljubljani, Zagre-bu- ,
Osijeku, Novom Sadu, Beogra-du- ,
Svetozarevu i Titogradu.
Posjetio sam Matice iseljenika u
Splitu, Rijeci, Ljubljani, Zagrebu, i
Beogradu. U svlma ostali mjestima
sam bio sa drugovlma povratnici-m- a
iz Urugvaja, Argentine, Austra-lij- e
i Kanade, ve6im dijelom s pov-ratnici- ma
iz 1948. godine.
Situacija u Jugoslaviji
O standardu Zivota, izgradnji,
motorizaciji i napretku Jugoslavije
na svima terenima necu da piSem
jer to citamo stalno i o tome pi5u
svi kojl posjecuju Jugoslaviju. Na-ve- st
cu samo neke stvari koje su na
mene ostavile utisak, na druge za
koje smatram da 5e interesirat пабе
iseljenike i na neke od opce naravi.
Primerna omladina
Ovdje, kod starijih ljudi, sluSam
stalno kako danaSnja omladina nije
kao nekada, kakoje pokvarena, itd.
Nema sumnje da postoje razlike
glediSta izmedu generacija. Te su
razlike postojale od kako postoji
svijet. Svaka nova generacija se
podufiava na Zivotnom iskustvu
predaSnje. Istina, i ovdje ima po-kvare- nih
omladinaca, kojl su se
zarazili zapadnjackom poStroSa6-ko- m
civilizacijom. All to je jedna
neznatna manjlna I ta manjina je
previSe na vidiku, pak je stalno na
udaru krltike.
Putovao sam kroz Jugoslaviju I
dofivio da gotovo svugdje, gdje
nisam uspio dobiti sjediSte u auto-bus- u,
neki omladinac ill omladlnka
su sedigli i ustupili mi sjedalo. I to
mi se je dogodilo na puno mjesta i
to me je iznenadilo. Jer u Ju2noj
Americi u mojih 50 godina boravka
nijesam nikada vidio da bi se jedan
mladii digao nekom starijem £o-vje- ku
da mu ustupi svoje sjedalo.
Rijetko je vidjeti da bi to ucinili i
nekoj starici a kamo li starcu. To je
jedan ociti primjer, kakova je da-naSnja
jugoslavenska omladina.
Cvrstina sistema
Kada je u Jugoslaviji uspostav-Ijen- o
Samoupravljanje, bilo je nade
da ce se njime izravnati brzo sve
470 godina
Oakova6ke ergele
Ove jeseni navrSava se 470 godi-na
organiziranog uzgoja konja u
Oakovu. MjeStani Oakova, grada u
Slavoniji, stoljecima su svoju
ljubav i vjeStinu uzgoja konja pre-nos- ili
s koljena na koljeno. Tako su
slavu dakovackih konja, posebno
najljepSih lipicanaca, prenijeli Si-ro- m
svijeta.
Tokom tin godina dakovacke
konje koristili su kraljevi, carevi,
vojnici i trgovci. I danas su dako-vac- ki
konji ukras ovog lijepog kraja
Slavonlje I sudionici na brojnim
konjifikim priredbama. Tako je
cetveropreg iz Oakova redoviti
sudionik evropskih i svjetskih
natjecanja na kojima postiie zapa-zen- e
rezultate.
VW 9$& VI
kontradikcije i da ce se brzo ispra-v- it
svi nedostaci. Medutim, praksa
je pokazala da to ne ide tako lako ni
tako brzo. Samoupravljanje je po-ce- lo
da daje vldne rezultate tek od
1962. na ovamo. Standard 2ivota je
робео naglo da skace, asfalt, vodo-vo- d
I elektricna struja su prodlrali I
u najzabitija sela, radio, televizija,
frlZideri, veSmaSine, elektrlCne i
plinske kuhinje su ulazili i u ono
§to smo prije nazivali siromaSne
kuce, tako da se mo2e slobodno
kazati da danas i "najslromaSnijI"
seljak iivl bolje nego je prlje rata
2ivio najvecl bogata§.
Iznenaduju trfnice, koje su ops-krblje- ne
sa svime i svaiim, a naro-cit- o
me je iznenadilo preveliko
obilje juznog voca po svim trznica-m- a
u Jugoslaviji. Banane, ananasi i
narance, koje se uvoze iz africkih
zemalja.
PoSto se јоб uvijek nije uspjelo
uskladit samoupravnl sistem sa
centralnim planiranjem, ove jeseni
se pojavljuje na tr2i§tu mnogo veca
kolicina mesa, i mlijeka, nego 5to
se moze potrositi ili preraditl.
Cijene mlijeka i mlijecnih proiz-vod- a,
kao sira, maslaca, mlijeka u
prahu, itd, dosta su niske, all sa
svim time postoje velike zallhe koje
stalno rastu I, ako se ne nade
mogucnost izvoza, postoji opas-no- st
da djelimicno propadnu.
Po mome oblcaju razgovarao
sam svugdje i sa svakim. Nigdje
nijesam пабао jedne osobe koja ne
bi bila cvrsto uvjerena da je ovaj i
ovakav sistem najbolji za Jugosla-viju
i njene narode.
Povratak Tita sa putovanja po
Sovjetskom Savezu, Koreji i Kinl,
bio je u cijeloj Jugoslaviji zapravo
trijumfalan. To je i najvecl slijepac
mogao da opaza na licima milijuna
Jugoslavena, I u komentarima na
svima uglovima i u domovima.
Dirljiv prizor
Na 10. oktobra "se je u gradu
Somboru odrzavala smotra Poleta-rac- a
iz cijele Hrvatske. To je naj-mla- di
podmladak kornunistidke
omladine, od 6 do 12 godina. Stigli
su iz svih krajeva Hrvatske: Slavo-nlje,
Dalmacije i Istre. Bilo in je 2
hiljade, velika vecina Hrvati, a bilo
je medu njima i dosta Srba i u
manjem broju Madara, Ceha, Slo-vak- a
i Talijana, iz predjela koje ove
narodnosti naseljuju.
Samobor je mali gradic. Radio i
8
ft II
JsL III
200 South
televizija je pozvala samoborske
obltelji da prihvate u goste ove
таИбапе.
S onim §to sam vidio, ostao sam
ganut. Nije bilo dovoljno djece za
sve obltelji koje su se dobrovoljno
ponudile. Vidio sam samoborske
zene kako izlaze iz prihvatnlh ureda
sa suzama u o6ima, jer ih nije
zapalo nljedno dijete da ga prihva-te.
I Samoborke nijesu pitale je li
dijete hrvatske ili srpske narodnos-ti,
ili bilo koje druge, i da ih je bilo
4 hiljade, паб1о bi se mjesta za sve
u gostoljubivim draglm samobor-ski- m
domovima.
Receno mi je da je danas cijela
паба Jugoslavia ovakova kao Sa-mobor.
NaSa slavenska du5a poka-zuj- e
na svakom koraku §to je i koll-k- i
je njen znafiaj.
Samodoprinos
Mnogo se sluSa u пабет iselje-ni5tv- u
o samodoprinosu u Jugosla-viji.
Mnogo se sluSa, a malo se
zna.
Sa samodoprinosom se grade
neki objekti sasvim lokalnog karak-ter- a.
Kao npr., vodovod u neki
zaselak, elektriCna struja, asfaltira-n- i
putevi do sela I do котбМика,
poneka бко!а.
Narod, koji jezainteresovan u ta-kovo- m
objektu, sastaje se, disku-tir- a
I na najdemokratskiji nacin rje-5a- va
koliko 6e koje domacinstvo da
doprinese. Po§to se rijeSi izgradnja
objekta stvar se postavi na mjesnu
zajednicu, a ako je veceg obima
onda na opcinsku. Po5to se odo-br- i
izgradnja, Zajednica daje najve-cl
dio a narod sa samodoprinosom
jedan manji dio. Narod daje bilo u
novcu ili u nadnicama. Za vrijeme
stare Jugoslavije ovo se nikada nije
moglo ostvarit, jer narod nije imao
ni za sebe, a kamoli za samodopri-nos.
Onda se je kulucilo na silu, a
sada se doprinosi dobrovoljno.
Ucesce zena
Na30. oktobra sam prisustvovao
SkupStini Saveza Boraca u Podgo-ri- .
Bilo je oko 200 ucesnika i medu
njima oko 60 zena. Iznenaduje za
jednog povratnika kao ja, stepen
kulture naroda i vodenje sjednice,
koja se je bavila svima problemima
koja su zivotno interesantna za
mjestane. Za Cestitati je rukovodio-cim- a
i prisutnom narodu.
PetarKurtic
Podgora, novembra1977.
18
Louis G. Salini
Joseph H. Salini јјјј I
:'', I
I
May Street
Phone (807) 623-644- 6
Thunder Bay (F), Ontario
8
i8I
i
II
Ii
t
8
8
t
HOME OF
KENTUCKY FRIED CHICKEN
5 Locations
so
;
. .
1
4
&
88
8
8
8
I88888
EST.
8
8
U8
81
i
I
I
&
i! FLOWERS FOR
IS Thunder
"
&
IS
. I
©r Bay iiiS!3!
TV AND STERIO SALES
ELECROHOME .PANASONIC
HITACHI RCA
MOTOROLA
32 S. Cumberland Street
Phone 344-34- 1
Thunder Bay, Ontario
1920
BAY,
i5Sii£
шНРШвНРИ
BED WHITE
CABS
&kk
THUNDER S:Vii0
THE
Serving
Thunder Bay
Thunder Bay
Dryoe
ONTARIO
Ж
!
FLORIST LTD.
EVERY OCCASION
Bay Since 1911
(F) — 623-744- 1
(P) — 344-24- 28
THUNDER BAY, ONTARIO
I