Nase Novine, November 16, 1983

              DESNlCARSKA KNJI2EVNOST
(Nastavak iz proSlog broja)
Front protiv Du6i6eve Sovenske,
velikosrpske i protivjugoslovenske
delatnosti upotpunjavali su i 6lanovi
"атепбкод" dela jugoslovenske iz-begli- 6ke vlade, pre svih hrvatski ban
Ivan Suba§ic i ministar bez portfelja
Sava Kosanovi6. Nekad zajedno,
nekad pojedinafino — clanovi vlade
slali su upozorenja i proteste pre
svegavladi u Londonu i predsedniku
Slobodanu Jovanovicu, ali su svoja
neslaganja sa Ducicevim radom
izrazavali i na druge пабте, u
srediste svojega protivljenja stavljali
su, najpre, prividno "formalnu" ta6-k- u:
Ducica su smatrali jos uvek
drzavnim sluzbenikom Jugoslavije,
a sve §to je cinio ocenjivali su kao
delovanje protiv te Jugoslavije koja
ga u najmanju ruku "placa". Iz toga
je izlazilo i suStinsko politifiko
neslaganje sa Du6icevim ponafa-nje- m
koje je unosilo razdor medu
атепбке Juzne Slovene.
BAN IVAN SUBASlC
0 STETNOSTI "SRBOBRANA"
Ministri u Americi istu liniju
neslaganja povla6ili su i prema
zvanicnom jugoslovenskom posla-nik- u
u Vasingtonu Konstantinu Fo-ti6- u,
episkopa Dionisija, Srpsku
narodnu odbranu i "Srbobran" smat-rali
su кјбтот jedne antijugoslo-vensk- e
akcije.
Bogdan Krizman navodi ("Jugo-slovenske
vlade u emigraciji") da je
ban Subacid iz New Yorka 20.
februara 1942. pisao predsedniku
vlade Slobodanu Jovanovi6u otvo-re- ni
telegram u kojem upozorava na
stetnost pisanja "Атепбкод Srbob-rana- "
jer svako u Americi — tvrdi
SubaSic — "tko osje6a za Jugosla-vij- u,
tko zeli ravnopravnu demokrat-sk- u
zajednicu Juznih Slovena
"Srbobran" sredstvom da se uniSte
poslednje veze Jugoslavije i jugo-slavens- ka
ideologija, a da se formira
samo Velika Srbija i srpska hege-moni- ja
u Jugoslaviji i na Balkanu.
Tom akcijom — tvrdi SubaSic —
upravlja aktivni poslanik J. Du6i6 i
episkopat Pravoslavne crkve u SAD,
a otvoreno je podrzava kraljevsko
jugoslovensko poslanstvo u Vasing-tonu.
Мабека — jednog narodnog
vode koji je ostao u podjarmljenoj
Evropi i koji neprekidno odbija da se
preda — izjedna6uje "Srbobran" s
Pavel icem.
Zanjegovu politiku drzavnog nihi-liz- ma
i suludog antagonizma prema
Srbima "Srbobran" optuzuje Ma-бек- а,
navode6i sve atentate i svu
kristalizaciju mrznje i sav otrov
kristalizaciju mrznje i sav otrov pro-ti- h
drzave i monarhije, Surovanje sa
svim neprijateljima Srba u Rimu,
Sofiji, BudimpeSti i Berlinu s podi-inozemst- vu
i Ma6ekovih frankovaca
na lijevom krilu kod кибе.
Optuzuje cijeli hrvatski narod kao
pronjemacki i uvijek protujugosla-vensk- i,
§to je kriminalna denuncija-cij- a;
besramno napada sve hrvatske
predstavnike, osobito Kmjevi6a, Su-te- ja
i SubaSiia.
Subasic ne moze tvrditi, ali ima
jake indicije da jugoslavensko po-slanstvo
u VaSingtonu prevodi sve
б1апке "Srbobrana" i Salje ih ame-ri6k- oj
vladi kao informaciju o Hrva- -
M, llL,LHHHg"""'ll!il'.'J'™.'.gU.l'LaiJi.-J-mLJl- .J
IZVOD IZ KNJIGE DESNICA" KOJU SU
NAPISALI I SAVA DAUTOVlC
IZ "POLITIKE"
tima i hrvatskom narodu. Zato
Subasic moli vlade i
ministre neka uzmu u obzir da je
600.000 Hrvata koji zive u SAD, u
velikoj ve6ini ameri6kih gradana, na
taj na6in kriminalno denuncirano
pred ameri6kim vlastima.
Zbog toga narod, zbog Ma6ekova
stradanja, zbog 6asti hrvatskog
naroda i hrvatskih
crkava u emigraciji SubaSic zahtije-v- a
od kraljevske vlade da sluzbeno
poduzme hitne korake kod атепб-ki- h
vlasti kako bi zaStitila hrvatski
narod kao dio Jugoslavije odtakvih
napadaja, a takoder hrvatske narod-n- e
prvake koji kao 6lanovi
vlade danas
Jugoslaviju.
Koliko to trazi kao ban Hrvatske
za hrvatski narod u Jugoslaviji kao
savezni6ki narod, toliko smatra po-trebn- im da kraljevska vlada poduz-me
protumjere nego da ih poduzme
sam u svojstvu bana Hrvatske.
SubaSi6 — na kraju telegrama —
moli da mu Jovanovic odgovori koje
odluke namjeravaju u Londonu do-nije- ti,
u pretpostavci da predsjednik
vlade do sada nije bio
I po datumu SubaSiceve interven-cij- e,
i po sadrzini, jasno je da se ona
uglavnom odnosi na Du6i6evu "stu-diju- "
o Мабеки, objavljivanu u
"Srbobranu" upravo u februaru 1942.
UKLONITE ONE KOJI
Jovanovic je iz Londona zatrazio
od svojih ministara u Americi da mu
odgovore sta valja 6initi u takvoj
situaciji. Ministri (Jevtic, Markovi6,
Snoj, Kosanovic, Suba§ic, Trifuno-vic
je izuzeo miSljenje) 15. marta
1942. §alju Jovanovicu u Londonu
zajedni6ki telegram u kojem kazu:
"PoSto nam je svima cilj vaskrs
Jugoslavije, to moraju odmah biti
uklonjeni sa odgovomih i od drzave
zavisnih polozaja oni koji se ogreSa-vaj- u
o taj cilj i koji tako svojim
radom koriste samo na§im srpskim,
hrvatskim i slovena6kim
U prvom redu takvi pojedinci
moraju biti eliminirani sa odgovor-ni- h
polozaja u diplomatiji".
U konceptu telegrama iza ove
recenice stoje imena Du6ica i Foti6a
(za njihovu se kampanju u "Srbob-ranu"
jos" kaze da je "odvratna"), ali
su precrtana u копабпој verziji.
Moze se nagadati §to je tako
u6injeno, ali je ovde od vaznosti da
je takvo uverenje o Du6i6evoj delat-nosti
postojalo u
vecine u ovoj grupi ministara.
Od toga se uverenja nije odusta-jal- o.
Naprotiv. Sava Kosanovid ce 5.
marta 1942. sam pisati Slobodanu
Jovanovicu. Za Du6ica kaze da u
"Srbobranu" objavljuje "najgadnije
infamije o Jugoslaviji, da ne spo-minje- m
o, vladi, Hrvatima uop§te, a
naro6ito o onima u vladi".
Ministar Trifunovi6 je imao
za Du6i6a, jedini u
атепбкој ministarskoj grupi. Istoga
dana (15. marta) kad su njegove
kolege poslale zajedni6ki telegram,
on pise, izdvojeno pismo Slobodanu
Jovanovicu. Optuzuje "hrvatsku str-nu-"
i spominje odjeke vesti o
pokolju Srba, pa kaze: "U ovakvim
prilikama grupa Srba oko "Srbobra
Пш m
4MmWJ№!.nW.Wm.VAm.aW4VmVVV МЈУ'ЈЈ1..Ј.Ј,Шја И]!КДИ
"KNJI2EVNA
RADIVOJECVETICANIN
PRESTAMPANO
predsjednika
dostojanstva
jugosla-vensk- e
predstavljaju
obavijeSten".
KORISTENEPRIJATELJU
neprijate-ljima.
razmiSljanjima
"ra-zumevan- ja"
na" u strahu od istrebljenja Srba, i u
bolu za svojim saplemenicima i
srodnicima u otadzbini, daje рокИб:
Srbi na okup! "Srbobran" i oni oko
njega робтји ono §to Hrvati ve6
rade nekoliko meseci da se kao
narod organizuju. Kao §to su se
Hrvati organizovali u Hrvatsko Na-rod- no
Vijece, sad i Srbi — prokla-muj- u
prikupljanje Srba i Srpsku
Narodnu Odbranu. A "Srbobranu"
odlucno prilazi u pomoc g. Jovan
Du6ic, opunomoceni Ministar i po-zna- ti
na§ pesnik. A na njega, bez
sumnje, jako uticu vesti iz Hercego-vin- e
koje kazuju da je i njegovo
Trebinje postalo grobnica Srba. I
srpski sveStenici sa vladikom na
celu u velikom su uzbudenju, jer
vide §ta se radi sa pravoslavnom
crkvom. Gospodin Du6ic, 1 ako se
otvoreno ne ispoljava, daje radu
"Srbobrana" i njegovoj akciji autori-te- t
i veliku moralnu potporu. Tako se
prema hrvatskom nacionalizmu
stvara srpski nacionalizam, i ova dva
nacionalizma sad se bore ovamo u
Americi vrlo o§tro, kako sam napo-menu- o
u ranijim redovima".
"Posle je jasno: ovde se biju dve
ideje — zakljufiuje Trifunovic —
hrvatska drzavna ideja i jugosloven-sk- a
drzavna ideja tj. ideja zajednidke
drzave Jugoslavije. Ja znam da ce
mi se frazama ovo i osporiti, jer i
ministri Hrvati govore o Jugoslaviji,
ali ne vidim fakta koja 6e ovo
miSljenje potrti. Cinjenice drukdije
govore nego verbalna рпбапја. Ka-m- o
srece da se ja u ovome varam."
Ministar Trifunovic obmanjuje
predsednika vlade u Londonu da se
Du6ic "otvoreno ne ispoljava", ali,
Svi parlamentarni izbori u Kralje-vi- ni
SHS, odrzani potkraj novembra
1920, donijeli su podjelu burzujskih
stranaka na dva osnovna bloka:
vladaju6eg koji je zagovarao hege-monisti6ko-centralisti- 6ku
politiku i
opozicijskog koji je zastupao fede-ralisti6- ka
glediSta, ali je bio ргШбпо
nejedinstven u svojim akcijama.
Gradanske politi6ke formacije is-klju6- ivo
je zanimalo uredenje drza-ve,
odnosno ozakonjenje ve6 po-stojed- eg
kapitalisti6kog poretka.
Samo se KPJ zalagala za korjenite
promjene dru§tvenih odnosa za-snova- nih
na privatnom viasniStvu.
Njeni su poslanici isticali:
— Problem organizacije vlasti,
srce ustavnog pitanja, za nas komu-nist- e
je u tome kako 6e ta vlast biti
efikasnije i §to stvarnije u rukama
radnog naroda. Nemamo iluzija da
takve izmjene moze izvrSiti burzujski
parlament иорбе, a паба SkupStina
napose...
Rad Ustavotvorne skupStine, sku-бе- п
prethodnim dogovorom o pola-ganj- u
zakletve kralju, mjesecima se
odvijao u znaku bezobzirne vladine
radikalno-demokratsk- e ve6ine koja
je odbijala sve prijedloge i akte §to
su ih podnosile opozicijske stranke.
Tako je u masi ustavnih projekata
nacrt premijera Milenka Vesni6a i
njegova nasljednika Nikole РабЈба
od po6etka bio u prednosti. On je
Oktober 12, 1983, NASE NOVINE --9
sa svoje ta6ke glediSta ispravno
zakljucuje da radu "Srbobrana" pes-nik
daje "autoritet" i "veliku moralnu
potporu".
TELEGRAM NIKOLETESLE
Vlada, razume se, nije reagovala.
Reklo bi se, po obi6aju. U mnogo
бети, Du6icevo ponaSanje i miSlje-nj-e
nije bilo strano ve6ini srpskih
ministara. Mozda je na popustljivost
vlade uticala i 6injenica da su
Slobodan Jovanovi6 i Jovan Du6ic
bili dobri prijatelji i da su se
medusobno veoma poStovali. Du6ic
je drugu knjigu svojih "Sabranih
dela" (Pesme ljubavi i smrti) bio
posvetio, uostalom, upravo Slobo-danu
Jovanovidu.
"Ali nazalost mi znademo, znade
vlada, znadu sluzbeni VaSington,
London, Moskva, da iza odvratne
kampanje, koja se vodi u Americi
protiv ideje Jugoslavije stoje moral-n- o
i materijalno, odgovorni politi6ki
faktori Jugoslavije. Za one, koji su
joS sumnjali, dao je blasfemi6an
dokaz poslanik Foti6 aranziranjem
prijema predstavnika "Srbobrana"
od strane Nj.V. Kralja u VaSingtonu,
fotografisanjem sa kompletom
"Srbobrana" pred nogama i publiko-vanje- m
te slike u listu, koji vec
godinu dana najinfamnije razbija
Kraljev jugoslovenski tron. Jovan
Du6ic iza stotinu 6lanaka protiv
drzave, posle prijema u VaSingtonu i
razgovora sa g. Nin6i6em, izdaje
novu broSuru blasfemije protiv Ju-goslavije,
koje Otonu Habsburgu
najdivnije sluzi za njegovu tezu —
pa je joS uvek na drzavnom budze-tu.- ..
predvidao central isti6ki uredenu
monarhiju u kojoj zivi "troimeni
narod Srba, Hrvata i Slovenaca"
6ime su u nacionalnom pitanju
zauzeta glediSta nacionalnog unita-rizm- a.
Kralj je postavljen na vrh
Ijestvice drzavne vlasti pa je nadre-de- n
svim organima, u znatnom
pogledu бак i Narodnoj skupStini.
Takav nacrt Ustava osiguravao je
velikosrpskoj burzoaziji politi6ke i
ekonomske pozicije, a dvoru i
dvorskoj kamarili ulogu njezina
predvodnika i zaStitnika.
Ustav po mjeri radikalno-demokratsk- e
ve6ine usvojen je 28. juna
1921. bez sudjelovanja poslanika
KPJ, koji su napustili SkupStinu u
znak protesta, h Hrvatske republi-kansk- e
selja6ke stranke, koja je
otprije bojkotirala ustavnu debatu.
Temelini zakon zemlje izglasan je
obi6nom ve6inom, sa samo 223
glasa prema 196. Pobjeda unitaris-ti6ko-centralisti6k- ih koncepcija
ostvarena je glasovima Jugoslaven-sk- e
muslimanske organizacije koji
su u posljednji 6as kupljeni dava-nje- m
velike odStete agama i bego-vim- a
za zemlju oduzetu agrarnom
reformom. Vidovdanski ustav nije
donio razrjeSenje politi6ke krize u
zemlji, a §to je bilo najopasnije za
budu6nost, prema njegovim odred-bam- a,
drzavni vrh i narod stajali su
jedan nasuprot drugome.