Novosti, June 05, 1948

              NOVOSTI PROIZVODNJA I PODIZANJE ŽIVOTNOG
Poblhhed every Tuesdav Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Company STANDARDA U OVOGODIŠNJEM PLANU
In the Croatian Language
Authortzed as Seeond GaM Mail Post Office Department Ottavva
Registered in the Registrv Office for the City of Toronto
on the 24 th Day of October 1941 as
No 48052 CP
Izlat1 vaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jesiku
Dopisi bez potpisa se ne uvrićuju — Rukopisi se ne vraćaju
ADRESA: 479 Queen St W Toronto 2-- B Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Kanadski zajedničari
moraju protestirati
Federalna vlada učinila je veliku nepravdu kanadskom
članstvu Hrvatske Bratske Zajednice kada je uekraBki dozvolu
za prelaz granice Janku Kovaču tajniku odjeljenja bolne pot-pore
1 Georgu Bubnju pravnom savjetniku
Pomenuta dvojica časnika trebali su 22 i 23 maja u Van-oeuve- ru
i Nanalreu održati skupštine u veri sa kampanjom
a novo članstvo Kanadske ©migracione vlasti su im bez
ikakvog objašnjenja odbile izdati dozvolu aa prelaz preko
granice Glavni ured Zajednice u Pitteburghu je odmah podu-zeo
potrebne korake i poslao protest na vladu u Ottauri
Ptem kanadske emigrddone vlasti nisu objasnile razlog
0 zabrani prelaza granice dvojici časnika Zajednice ipak je
jasno Jlo je pozadina toga i čiji su prsti upleteni Zajednicu
su pred kanadskim vlastima optužili njezini neprijatelji — us-Vrfo-maček- ovci
— po onoj istoj liniji kako ju optužuju u Sjedi-njenim
Drfavama Polto su izgubili oslonac kod ogromne ve-ćine
članstva ustalo-mačekov- d optužuju Zajednicu da je nje-žno
vodstvo "komunističko" a vlada u Ottawi kojoj ne treba
dva puta govoriti da je netko "komunista" pa da mu sabrani
dolazak u Kanadu nije oklijevala zabraniti prelaz ni Kovaču
i Bubnju Da li je optužba istinita ili ne vlada o tome ne vodi
računa Ovakvu politiku ona primjenjuje i protiv vodja rad-ničkih
sindikata koji nisu po volji poslodavoca Demokratsko
pravo naroda zamijenjeno je samovoljom vlasti koje po svom
nahodjenju odredjuju tko mole a tko ne mole preći granicu
Ako je netko prijatelj radnika i demokrata njemu je ulaz za
branjen Ovako su nedavno deportirana u Sjedinjene Države
dvojica organizatora International Union of Mine Mili and
Stneher VVorksfs-- pod ovakvom optužbom vlasti mogu zabra-niti
pre)az kanadsko-američk- e granice svakom uniskom orga-nizator- u
ako je nepoćudan poslodavcima
#
Ovako ni ustaiko-mačekovsk- a klika nije imala poteškoća
do nagovori vlasti da zabrane dolazak braci Kovaču 1 Bubnju
medju kanadske zajedničare
Ali ovakvom praksom kanadske vlasti narušavaju naj-oenovn- ija
narodna demokratska prava u ovom slučaju prava
kanadskog flanstva Hrvatske Bratske Zajednice Braća Kovač
i-Bub- anj su časnici ove potporne organizacije koje ) preko
svojih delegata biralo i kanadsko članstvo pa je stoga fede-ralna
vlada dužna poštivati volju tog članstva Dolazak Ko-vača
i Bubnja u Vancouver i Nanaimo imao je vrhu da poja-ča
i pospješi tadanju kampanju za novo članstvo i da još vtie
rcajasni od kolike je koristi Zajednica za naš iseljeni narod u
Kanadi 1 Sjedinjenim Državama
Odsjek 767 H B Zajednice u Vancouveru najveći odsjek
u Kanadi je 22 maja na sastanku gdje su imali govoriti
braća Kovač i Bubanj usvojio protestnu resoludju i poslao
ne federalnu vladu Odsjek je u im 500 tvojih članova zatra-ii- o
vtadu da povede istragu o postupku ssigadanih vlasti
1 poduzme korake da ss u buduće takvog nešto ne dogodi
Svi odsjed Zajednice u Kanadi dužni su protestirali i tra
jati esiintnn prska svojim časnicima preko granice Iskreni
i napredni zajedničari u Kanadi dužni su na narednim sjed-nicama
svojih odsjeka uzeti ovo pitanje na raspravu i usvojiti
rezoluciju Štoviše rezolucije treba sa popratnim pismom po-slati
i na lokalnu engleski govoreću štampu i preporučiti da
se objavi i upozna kanadski narod sa nepravdom koja je ovim
slučajem učinjena Zajednici i njezinom članstvu Kanadsli
narod treba upoznati da je Zajednica potporna i u duhu de-mokratska
organizacija koja broji 100000 čkmova u Kanadi
i Sjedinjenim Državama da Zajednica daje svom članstvu
potporu u slučaju bolesti i osakaćenosti da je njezino pošto-vanje
legalno da je u prošlom ratu pomagala napore za
savezničku pobjedu t da se protiv nje izvana i iznutra urotila
grupica krajnih reokdanaraca neprijatelja ne samo Zajednice
nego i demokracije općenito
Vlada nema niti najmanje razloga da brani ulaz u Kanadu
demokratski isabranim predstavnicima Hrvatske Bratske Za
jednice Sama činjenica što etataradone vlasti ntsu dale ni-kakvog
objašnjenja dovoljan je dokaz da nema razloga za
zasranu
Kanadsko Članstvo ima obaveze prema svojoj potpornoj
organizaciji Ono je u ovoj katnpanjijduino raditi na upisi-vanju
novog članstva medju onim iseljenicima koji do sada
u Zajednici nisu osigurani za slučaj bolesti i nesreće U tu
svrhu kanadskom članstvu je potrebna pomoć izvana pogo-tovo
od odbornika i časnika iz glavnog ureda Braniti pravo
ne ovakvu pomoć članovima jedne legame organizacije je
pobijanje demokratskih prava onim kanadskim gradjanima
koji su u prošlom ratu služili kanadsku vojsku proizvodili u
ratnoj industriji i svim snagama se zalagali da što više do-prinesu
savezničkoj pobjedi nad fašističkom osovinom kako
bi poslije rata uživali tekovine te pobjede
V'ada je dužr 3 istrcžM ovaj slučaj i dozvoliti prelaz preko
granice svira odbornicima t časnicima Zajednice
k ii i i ii lfctWrtMiinit
Privredni plan za 1947 godinu
bio Je ispunjen sa 1017% pri če-mu
je plan industrijske proizvod-nje
izvršen a 106% U praksi se
pokazalo da je plan za prvu godi
nu planiran realno da je bilo mo-guće
izvršiti ga i pored pojedinih
nedotataka jer su narodne mase
prihvatile plan kao svoju stvar i
ostvarile ga Prva godina Petogo-dišnjeg
plana dala je velike rezul-tate
Ona je razvila naše proizvod-ne
snage učvrstila i povećala so-cijalistički
sektor privrede i u njoj
je učinjen veliki korak u dizanju
životnog i kulturnog standarda
naroda Prva godina Plana bila je
godina sticanja iskustava u pla-niranju
i planskom rukovodjenju
privredom ona nam je pokazala
kakve velike mogućnosti i rezerve
leže u planskoj narodnoj privredi
To sve omogućilo je da ove godine
plan postavljamo sire nego prošle
godine i da planiramo joi veći raz-mah
privrede
Prema ovogodišnjem planu u
poredjenju 1947 povećat će se
za 61% proizvodnja industrije u-ze- te
zajedno s rudarstvom elek
troprivredom i eksploatacijom Su-ma
I druge grane privrede pove-ćat
će svoju proizvodnju To će
omogućiti porast narodnog dohot
ka za 444% prema prošloj godini
budžeta za 47% investicionih ra-dova
za 78% I prometa robe za
32% To povećanje nastalo Je ma-njim
dijelom i uslijed toga sto su
planom obuhvaćeni Istra i Sloven-sko
primorje i sto je plan obuhva-tio
lokalnu privredu Ove godine
naia privreda treba da u svom
razvoju učini ogroman napredak
koji će biti od velikog značaja za
ekonomski društveni i politički
razvoj nas zemlje Da bi mogli
ocijeniti veličinu privrednog raz-voja
u planu za 1948 navest ćemo
neke podatke iz plana proizvodnje
investicija saobraćaja i robnog
prometa
U planu proizvodnje naročito se
ističe porat proizvodnje elektro-energij- e
proizvodnje i prerade
nafte proitvodnje uglja teške in-dustrije
industrije metala i pre-rade
metala industrije gradjevin-ske- g
materijala drvna industrija
i eksploatacija žurna Ako za neke
od najvažnijih proizvoda uzmemo
indeks 199 — 100 dobit ćer i
slijedeću sliku porasta proizvod-nje:
Freisvedi 1630 1947 1948
KfektrttM mrija 1W 1 19
Ugolj 106 13 SUQ
čelik 100 1 37
Sumpora kiseli 169 1 274
KaestKM eda 14 1S4 1
Cement 168 18 366
Stekio t8 1 196 sf m 9$ 1
Papir 169 8? 113
Tkanine 169 ISt 140
cer 169 141 144
irUrfc 169 3 —
Svete repa 169 113 —
Konoplja i Im 169 8 —
Tu vMime da se u prvom red
razvijaju om sr privrede koje
proizvodnjom sredstava sa proiz-vodnju
osiguravaju razvoj cjelo-kupne
proizvodnje i izgradnje Za-ostaje
poljoprivredna proizvodnja
Isusov industrijskog bilja U planu
ne motamo unaprijed pobliže usta-noviti
prinos poljoprivredne pro--
IimUkU u lftiS kr iu u m— nlil
zavM od klimatskih prilika l"oljo--'
privreda je već 1647 dostigla u
prosjeku predratni nivo ste je ve-liki
uspjeh U ovoj godim se podu-zimaju
mjere koje će omogućiti
većt porast poljoprivredne prota-vod- nj
Investicije u ovoj gudial pove-ćane
su prema prostoj za 73% Od
ukapa sume na Industrijsku i dru-gu
privrednu izgradnju otpada
87% a 33% na izgradnja i opre-mu
stanova Škota odmarališta
bolnica zdravstvenih i drugih usta-nova
Omrn toga predvidjena su
possbna redstva sa izgradnju sa-druta- ih
domova Ofcim gradjsvin-sk- e
djelatnosti kada uzmemo pred-ratni
prosjek kao 169 u 1947 po-kušaje
341 a u 1948 postići će
39
Saobraćaj usimajdei za mjerfte
prev časnu rebu pokazuje slijedeći
račvaj:
1969 1947 1948
2eijeanifki saebr 199 136 199
Riječki saobraćaj 163 7 162
Pomorski šator 169 88 81
Autoeaobr 164 (1946) 136 271
Pomorski i riječni saobraćaj za-ost- aj
jer momo ja mogK nadok-nad- Hi
u ratu izgubljeni ptevni
park
Ovaj porast proizvodnje saobra-ćaja
investicionih radova i pro-meta
robe pokazuje kakve će raz-mjere
uzeti privredni napredak na-še
zemlje u toku druge godine
Petogodišnjeg plana Za povećanje
proizvodnje i saobraćaja u ovoj
godini imaju odlučnu ulogu slije-deći
faktori: prvo investicije ko-jima
se provodi izgradnja i omo-gućuje
proširena reprodukcija
drugo puno i racionalno korište-nje
postojećih kapaciteta proizvod-nje
i saobraćaja treće sniženje
troškova proizvodnje i štednja i
četvrto mobilizacija i pravilno ko-rijenje
radne snage i stručnih
kadrova
Investicije u ovoj planskoj go-dini
iznose G66 milijardi dinara
prema 377 milijardi u prošloj Po
moću tih investicija mi ćemo podići
nove tvornice hidrocentrale i sa-obraćajna
sredstva nabavit ćemo
nove mašine i u red jaje i poboljša-vati
postojeću tehniku proizvodnje
Investicije će ići prije svega u ba-zične
grane privrede i u rekon-strukciju
postojećih kapaciteta
Isto tako veliki dio investicija bit
će odvojen za radničke stanove
škole zdravstvene i druge usta-nove
Drugi faktor koji omogućuje po
većanje plana proizvodnje Je puno
korijenje kapaciteta postojećih
tvornica i saobraćajnih sredstava
njihovo upotpunjavanje i rekon-strukcija
i zatim zavodjenje rada
u tri smjene svuda gdje je to mo-guće
i racionalno U planu su u
tu svrhu osigurane sirovine gori-vo
i drugi pomoćni materijal
Treći faktor je sniženje troško-va
proizvodnje i štednja materi-jala
To znači a postojećim maši-nama
i sirovinama proizvodnim
sredstvima i s raspoloživom rad
nom snagom proizvoditi vise i jef-tinije
Zato je potrebna borba za
bolju organizaciju rada bolje ko-rijenje
malina i orudja sirovina
goriva i maziva borba za podi-zanje
produktivnosti rada i uvo-djen- je
realnih radnih normi "Uet
pobjede u toj borbi nisu moguć
ni ostale privredne pobjede" (Kkl-rić- )
Vaian fakte r koji omogućuje
ovako veliki razvoj proitvodnje je
I sve veće uključenje masa rad-nog
naroda i radne inteligencije
u proizvodnju i izgradnju njihov
elan i novi odnos prema radu us
vajanje produktivnosti rada Za
Izvršenje plana od prisilni j va-žnosti
pravilna raspodjela kvali-ficirane
radne snage i stručnih ka-drova
briga sa ljude i njihovu
materijalnu osigurano sa njiho-vo
stručno i političko uzdizanje
Takve mogućnosti za razvoj pro-izvodnje
stvoren su dubokim dc-voluciona-rnim
dniMvno-ekoom-ski- m
promjenama koj su kod nas
izvršene Sasvim drugu sliku pru-ža
stanje u kapitalističkim zemlja-ma
naročita onim koj su pale
pod utjecaj velikih imperijatisUc- -
za padne Europe kao sto su Fran-cuska
Italija i druga iako a u
toku rata bile daleko manje razo-ren
od naie zemlja toka tri
godine poslije ruta sna jad mo-gle
ni da izvrše petpueu osmsvu
ni da podignu proizvodnju na nivo
od prije rata
Organizacija Ujsdinj— ih nacija
(Kkonomski i socijalni savjet) da
k dk f 1mfT!t stieni za ekonomski navoj pssltje
rata u Francaakej Italiji i većini
država kapitalističke Europe Ka
osnova uzeta je 163& gadtsa s in-deksom
169
Industrijska
proizvodnja RS38 164 164T
Francuska 163 St 68
Italija 16 U tt
Karopa 166 3
Proizvodnja rcdtata za Uro-ku
potroMijn 1668 presjek 164-4- 7
Francuska 166 7
Italija
Europa 166 7
Saobraćaj 1636 164 1647
Francuska 169 i IM
Italija m n
Europa IS) X N
Tako se razvija prhied u zem-ljama
gdje vlada kapJUtmam i ut-jecaj
stranih imperfjsJssttčkih dr-žava
I taj razvoj nema perspek-tivu
razmaha proizvodnje i privre-dnog
procvata on vodi neminovno
u krizu u joi veću nesaporlcnsst
i privredno rasaran je
"Maržatev plan" u takvim
ljama koči razvoj proizvodnih sna-ga
održava to stanje i iskorištava
Promet robe prema 1939 — 100 i ga da bi potci nio njihovu privre-iznosi- o
je u 1947 godini 134 a U du američkim monopolima Te ze-- i
1943 itnosit će 196 I mije moraju da primaju na svoja
ledja dio ekonomskih teškoća Sje-dinjenih
Američkih Država koji-ma
se približava kriza
Mi s našom proizvodnjom s Jed-ne
strane osiguravamo sredstva za
investicije i proširenu reproduk-ciju
— isgradjujemo nove kapaci-tete
za proizvodnju saobraćajna
sredstva sredetva za rekonstruk-ciju
poljoprivrede a s druge stra-ne
osiguravamo sredstva za podi-zanje
životnog i kulturnog stan-darda
naroda To su sredstva tako-zvane
Uroke potrošnje koja obu-hvaćaju
životne namirnice odjeću
obuću kao i sve druge stambene
zdravstvene prosvjetne i kulturne
potrepštine
Mi moramo da dajemo veliki dio
proizvodnje na investicije da bi-smo
ubrzali privredni razvoj zem-lje
da bismo razvili proizvodne
snage zemlje i bolje koristili njena
prirodna bogatstva To će nam
omogućiti da kasnije joi brze di-žemo
životni i kulturni standard
naroda U ovoj godini plan pred-vidj- a
da se 248% narodnog do-hotka
utroši na investicije a 082%
uvco
strane
kao
Zato
služi kao
1939 1945 1946 1947 1948
Vrijednost robe u promet 100 5060 7738 8870 10580
Prehrane 100 0090 7040 8210 10238
Odjeem 100 2045 6660 7890 10210
Obuću 100 2840 6100 5810 9700
Ogrijev 100 8807 9990 9040 9740
Hftrfjemk I sanKame potrebe JDO 2760 9810 9740 9231
Odmor I 100 2280 5070 9660 13210
Prosječni standard 100 5488 7972 6687 10700
Štampa dvaju svijetova
U Petrogradu današnjem Le
njingradu izaiao je 5 svibnja 1912
prvi broj lista "Pravda" koji Je
probio put k stvaranju listova no-vog
tipa
Razlika izmedju "Pravde" I dru-gih
novina sastojala se u tome
sto j bio jedini list koji Je bio
slobodan od kapitalističke zavis-nosti
i koji Je govorio stvarnu is-tinu
svojim čitaocima Na strani-cama
"Pravde" imala je informa-cija
i publicistika nov prizvuk: to
je bUa poštena istinita informa-cija
to je bila publicistika koja Je
služila interesima trudbeničkih ma-sa
a ne šačici kapitalista
Vlasnik "Pravde" nije bio kapi-talista
bankar ili spahija radni-nič- ki
Uzi polagao je račun radni-čkoj
glasi
Pronio je U godina od dana kad
je is prvi aj "Pravdo" Da-na
88SK istaci vise od 7000
novina s ukupnom tiražom od 30
milijuna primjeraka Tiraža časo-pisa
prsms podacima U godine
1647 Unosi šest milijuna primje-raka
Is godine u godinu poveća-va
se tiraža knjiga Samo u go-dini
1647 bOo je objavljeno vize
od 30600 knjiga i brošura s tira-žom
od 41 milijun primjeraka
Po kroju sanUoteka Sovjetski
Savez je sto sa prvo mjesto u
svijsto Jedna sAdrnteka u SSSR
datasl na zlfT ljudi a u USA
Sovjetska Kampa i sovjetska
kajisevneet debili su priznanje či-tav
as pri dna g čovječanstva zbog
njihove Mejnesti l principijelnosti
istiniisstt i bezgranične odanosti
naroda
Za 36 godina sovjetske vlasti
sipa SSSR prošla je slavni put
berbe sa izgradnju novog sodja-Usthrko- g
druitva Sad se ona bori
sa ptijsvrssnsno izvršenje prve po-sMJstn- snt
PJatiljetke sa postepeni
prijeku od socijalizma Va komu-aesm- u
Odrasujućt misli sovjetskih
ljudi a istovremeno i nade čitavog
ptogresevnog čovječanstva sovjet-ska
e Hamss istodobno uporno
beri sa uspostavljanje čvrstog de-mskiats-keg
mira u čitavom svije-ta
I i alki lukava planove imperija-lista
i ratnih huJksca
Drugi svijet predstavlja burzo
ka žtsmsi Kao vlasništvo mene-isliittn- ih
udruženja i stužecl kao
vrsto sa bogaćenje kapitalista ona
pskesuva trovati poUtsPku svijest
naroda i odvratiti ga s puta bor-be
sa nov socijalističko uredjenje
Buisssska štampa slavi politiku
imperijatizin progoni svaku po-javu
siseodse misH iz dana u dan
kleveće Sovjetski Savez i demo-kratske
zemlje a sve to pod fir-mom
--slobode štampe" 0 kakvoj
se stohedi može govoriti ako su
VHMcdci štampe monopolističke
kompanije i milijunaši?
Novine i časopisi u USA i u
drugim kapitalističkim zemljama
na široku potrošnju od koje jedan
dio ide na potrebe zdravstvene
kulturne i socijalne službe
Životni i kulturni standard na-roda
Je vezan s proizvodnjom
i njegovo povišenje uslovljeno je
povećanjem proizvodnje S druge
podizanje razvoj proiz-vodnje
i izgradnje uslovljeni
su podizanjem iivatnog i kulturnog
standarda je plan podizanja
životnog standarda sastavni dio
općeg privrednog plana i sačinja-va
Jedinstvenu cjelinu s planom
proizvodnje i planom investicija
Lokalna privreda kao sastavni dio
naše narodne privrede
dopuna proizvodnjo za široku po-trošnju
i ima veliki značaj 'za di
'
Mječeaje
životni
—
'
i
zanje društvenog standarda
U ovoj godini ući će u promet
takve količine robe Široko potroš-nje
koje će dostići količine iz 1939
godine To će u prvom redu biti
razmjena robe izmedju sela 1 gra-da
Indeks robe u prometu kojom
se odredjuje životni standard upo-redj- en
s 1939 — 100 daje slijedeća
tablica:
posjeduju akcije i prisno su pove-zani
s trustovima koncernima
bankama i osiguravajućim druš-tvima
Zavisnost štampe od mo-nopolistič- kih
kompanija ide i po
liniji reklame Još u godini 1929
prihod novina od trgovačkih ogla-sa
iznosio Je 71%
Sto predstavlja "sloboda štam-po"
u Australiji dobro Je rečeno
u knjizi australskog novinara Man-ders- a
"štampa — neprijatelj dru-štva"
Autor pile: "Vjerojatno Je
u čitavoj historiji žurnalistike naj-istaknutiji
primjer cenzure stalno
prežutklvanje veoma pozitivnih
podataka o Rusiji U toku dvadeset
godina počevžl od revolucije go-dine
1917 pa do godine 1917 kada
Je Kuslja postala našom spasite-ljicom
u ratu australske su se
novine bavile lažnom propagandom
objavljujući o Sovjetskoj Ilusiji
samo one jtodatke u kojima se
priča o beskrajnim neuspjesima 1
nesrećama o besplodnim pokušaji-ma
da se stvori industrija o unu-trašnjoj
politici koja je nalik na
politiku u ludnici"
0 t av slobodi žtampe u kapi-talističkim
zemljama moglo bi se
navesti mnogo primjera Nedavno
je u Argentini obustavljeno dva-naest
progresivnih slavenskih no-vina
koje su izlazile na ruskom
ukrajinskom bjeloruskom bugar-skom
poljskom i češkom Jeziku
Vlastodršci se nisu usudili javno
zabraniti progresivne slavenske
novine Jer su se bojali negodova-nja
javnosti ali su se zato poslu-žili
trikom: zatvorili mi tiskaru u
kojoj su se štampale te novine i
to obrazložile "kršenjem pro-pisa
izgradnje" Tako j 300000
Slavena koji žive u Argentini os-talo
bez mogućnosti da preko no-vina
dodju do istinite informacije
Ako pogledamo zemlje Zapadne
Europe vidimo istu sliku Na
francuskoj zastavi iva kojoj su
ispisane divne riječi "sloboda jed-nakost
i bratstvo" vlada divlja
samovolja prema progresivnoj šta-mpi
i demokratskim organizacija
ma Jož u rujnu god 1943 u Fran- -
euskoj Je bio osnovan ilegalni "Sa- -
vec ruskih patriota" Njegovi čla-novi
zajedno francuskim patrio-tima
aktivno su sudjelovali u bor-bi
protiv njemačkih okupatora Sa-vez
je Imao za vrijeme okupacije
svoj ilegalni list "Ruski patriot"
koji je nakon rata promijenio na-ziv
u "Sovjetski patriot" Medju-ti- m
ni Savez ni njegov organ ni-su
so dugo održali nakon oslobo-djenj- a
Francuske Po na redjen ju
ministra unutrašnjih poslova "so-cijaliste"
Moeha Savez je bio lik-vidiran
a "Sovjetski patriot" za-branjen
Kakav je bio razlog da se
na tako bezobzirni način obračuna
s listom koji Je dao svoj pošteni
doprinos u borbi s fašizmom? Raz-log
je lako pronaći List je pisao
istinu o SSSR i borio se za učvr-šćenje
prijateljskih odnosa izme-dju
Francuske i Sovjetskog Save-za!
U zapadnim zonama Njemačke
zabranjuju se novine Komunisti-- 1
Subota 5 Juna 1948
Proizvodnja artikala široke po-trošnje
u prosjeku daleko prebacu-je
predratnu proizvodnju pa ipsk
se Još osjeća nedostatak tih arti-kala
Uzrok je u tome prvo žto
te artikle troše mnogo Sire ma$e
nego žto je to bilo prije rata U
staroj Jugoslaviji raspodjela je
imala sasvim drugi karakter nego
što je ima danas Onda su se snab-dijevali
u prvom redu buržoazija
i imućniji slojevi sada se u prvom
redu snabdijevaju široke radne ma-se
koje su prije živjele u stalnoj
oskudici a sada imaju velike po-trebe
Drugo u gradove u pro-izvodnju
i na izgradnju dolazi sre
veći broj ljudi sa sela koji su
Se tamo snabdijevali uglavnom vla-stitim
proizvodima a sada se snab-dijevaju
na tržištu I najzad tre-će
nedostatak na tržištu artikala
široke potrošnje osjeća se i rato
što aparat naše trgovine zaostaje
za privrednim razvojem naie ze-mlje
što ne može brzo i operativ-no
vršiti raspodjelu proizvedene
robe To sve iskorišćavaju špeku-lantski
elementi da nabijaju cije-ne
na slobodnom tržištu i dezorga-niziraju
snabdijevanje Podizanje
životnog standarda razvija se kod
nos obuhvaćajući najšire mase rad-nog
naroda i vrši se vlastitim
sredstvima Zbog toga to podiza
nje u prvim godinama Petogodiš-njeg
plana ne može ići jož brže
Povećanje proizvodnje izgrad-nja
zemlje i dizanje životnog stan-darda
koje predvidja ovogodišnji
plan mi treba da izvršimo svojim
vlastitim snagama To će od nas
tražiti velike napore u radu I u-po- mu
borbu s raznim teškoćama
U toj borbi kao žto je upozorio
drug Tito mi moramo podnijeti
velike napore svladati otpor ko-lebljivih
i kapitulanata potpor ka-pitalističkih
i špekulantskih ele-menata
1 onemogućiti rad sabote-ra
u našoj planskoj privredi
Naši rukovodioci obratili su nam
pažnju na nekoliko osnovnih za-daća
koje moramo izvršiti da pio
bude ostvaren s uspjehom Ta su:
korištenje svih postojećih rezervi
kapaciteta proizvodnje maksimal-no
iskorišeavsnje postojećih sred-stava
za proizvodnju racionalne
korišćenje radne snage i stručnih
kadrova sniženje troškova proiz
vodnje i poboljšanje kvalitete pro-izvoda
Izvršavanje tih zadaća ima
presudnu ulogu za privredno Ja-čanje
naše zemlje i podizanje ži-votnog
i kulturnog standarda na-roda
Veličina i značaj nalog Plana
koji mi s uspjehom ost vs rujemo
pod rukovodstvom druga Tita i
Partije nisu samo u postignutim
materijalnim rezultatima proisve-dn- js
izgradnje i disanja životnefC
standarda već i u onim velikim
promjenama I napretku u proiz-vodnim
odnosima u ekonomskoj i
društvenoj strukturi naše zemljo
u likvidaciji ostataka kapitalizma
i reakcije u mobilizaciji poUtsž-k- oj
izgradnji i odgajanju narod-nih
masa — u tome žto mi time
isgradjujemo socijalističko druš-tvo
Usklsdjsnost i jedinstvo ovih
dviju strana našeg Plana i daje
te velike rezultat koje mi posti-žemo
IftsjU rlBGOVIĆ
ŠTRAJKOVI RADNIKA U
SPANIJI
I'ariz — "Mund Oerero" Javlja
o sve većem nezadovoljstvu rad-nika
u Fmneovoj Speniji Do pro-testa
radnika dolazi zbog smanje-nja
radničkih nadnica usprkos
stalnog skoka djena U posljednje
vrijeme usprkos žestokog terora
stupili su u štrajk radnici brodo-gradilišta
u Milboa-- u 2Jjsnićari
Hilboa — Portugalete vode već ne-koliko
nedjelja akciju pasivnog ot-pora
i aebotažaih mjera zbog če-ga
je saobraćaj sveden na polo-vinu
U Barceloni su stupili u
štrajk tramvajski radnid Franki-stičk- a
policija uhspsil je već pr-vog
dana štrajka 14 radnika
čke partijo uništavaju se knjige
plijene pozivi za obnovu Jedinstve-ne
Njom čke aa njenu demilitari-zaciju
i demokratizaciju Nasuprot
tome potpunu slona da ustraju li-stovi
koji se zalažu za politiku ko-ju
provode angto-američ- ki imperi-jalisti
U buržoaskim i laburističkim
no-inam-a
u Engleskoj objavljuje
se s -- kajaka laž I kleveta na ad-resu
demokratskih zemalja aH u
tim novinama uzalud čovjek traži
istinitu informaciju
Samo u Sovjetskom Savezu i u
zemljama narodne demokracije vi-dimo
istinsku slobodu štampe Ta
štampa pripada narodu ona služi
njegovim interesima ona Je pred-stavnik
svega žto je novo I pro-gresivno
u zemlji U tome Je njena
moralno-političk- a prednost nad
burzoaskom prodanom štampom
AS
EV
&