Nase Novine, June 08, 1983

              . c --,Г.. " J i!,'S 74',)!' %, v "V )',4;,i vttj- д# v '. Iter s V i"; -- V ' "j £„ J.--
,. ,j"-- . 'tf
- " , .
1-0- NASE NOVINE, Apr 20, 79S3.
' —
IZ MAJSTORSKIH RADIONICA
U naSoj takozvanoj izvornoj umjetnosti
sve vISe se osjeda potreba udaljavanja od
zacrtanih puteva naivnosti koja je u svijet
prodrla ne svojim najboljim wed najslatkasti-ji- m
i dosta komercijalnim elementima. Tome
medutim nije kriva sama umjetnost i
umjetnici vec trziSte i publika Sto nikad nisu
blli na dostojnu nivou niti бе ikada biti. JoS
su stari majstori vodili bitku izmedu onoga
Sto vrijedi i onoga Sto se dopada i stavlja na
zid, pa i Sto бак dospijeva u muzeje.
A da ne zaboravimo da oni Sto se vrte oko
muzeja najmanje veze imaju sa suStinom
umjetnosti. To su пајбебсе beskrupulozni
trgovci. I to se naroiito vidi u danaSnje
vrijeme. No nemam namjeru da ovom
prilikom obracunavam s njima, a Sto 6u ih
tek uzgred spomenuti vezano je za ono o
fiemu u ovom clanku imam namjeru govoritl.
A govorit cu o umjetnosti koja ce ostati jer je
zrela i ekvilibrirana. RijeC je o slikama
Katarine Henc.
Njene su slike na staklu, Sto ne bi bilo
niSta пеоШбпо, no ipak se udaljuju od
drugih slika radenih istom tehnikom. Katari-n- a
Henc ne priznaje naivnost kao svrhu svog
izrazaved u6i od starih majstora, velikih kao
Sto su Palma it Vecchio, Ticijan i drugi.
Slike Katarine Henc nisu паб1бкапе seos-ki- m
banalnim priCicama, ve6 su to Sista
likovna ostvarenja volumena i atmosfere. Tu
su one prekrasne kroSnje utonule u tamu da
bi doCarale kontrast svijetlih figura koje su u
prvom planu-- i da bi pridonijele njihovoj
toplini i poeticnosti.
Katarina Henc je slikarica koja je kako
spontano tako i svjesno spojila virtuoznost
zanata i poetifinosti izvornosti.
lako je profesorica knjizevnosti, ona nije
pripovjeda6 vec likovnjak, s jasnim osjeda-nje- m
i razlikovanjem Sto je likovno a Sto
literamo. Tople pahuljaste figure, роеИбпе,
blage i oble, kao one Baltusove, Cine ove
slike smirenim, lljepim, zemaljsklm i jedno-stavni- m.
Te su slike proiziSle iz pune estetske
zrelosti, iz saznanja, iz poimanja vrijednosti
ostvarenja vrhunskih Ijepota bez obzira
kojem razdoblju pripadale i kojom tehnikom
bile radene. Cilj umjetnoti je ipak onateznja,
ono Ceznuce prema lijepome a ne prema
ruznom i destruktivnom.
STOKHOLM — Svedska je duboko zagazl-l- a
u eru automata. U svakom 6asu proseCan
Svenson se, poput 1дгабке, vrti u vISe od sto
raznoraznih kompjuterskih registara.
Usluge automata se obilato korlste.
Uobi6ajeno je da policlja, na primer, prlzove
u ротоб kompjuter kada zeli da proveri
podatke o nekoj osobi. Automatu se
praktiCno viSe veruje nego onome Sto kale
dotiCni gradanln. Od svemo6nlh podataka
na ekranu zavisi da li бе Sven Svenson biti
puSten ku6i, Hi 6e, pak, biti podvrgnut daljoj
istrazi.
SAVREMENA AZBUKA
Raznorazni automati nadiru, a sa njima I
upozorenja: da li kompjuterl, malo-pomal- o,
роб1пји da ugrozavaju one koji su Ih stvorili,
one kojima treba da sluie. Jedan podatak o
Svenu Svensonu, sam za sebe, пајбеббе je
bozazlen. Ali, kada se on slozl I uporedi s
onim iz drugih registara, onda je dotldni
gradanin ргакМбпо svu6en do Ispod gole
koze. Oni koji barataju tim silnlm podacima
mogu da se u odredenoj situaciji pojave kao
sila iznad ljudi, da dovedu u pitanje mnoge
vrednosti druStva.
Kompjuterl su izborill mesto. Oni su za
Svedsku гпабШ tehnoloSku revoluciju,
doneli su joj — uz sve glavobolje — i
ogromne prednosti. Pitanje nije: za Hi protiv
automata? Dilema je: gde I u kojim
sluCajevima staviti ta6ku? Kako podrediti
kompjutere ljudlma, a ne ljude kompjute-rima- ?
"Da li su vec робеН da se ostvaruju
zastraSuju6evizijeiz1984" Dzona Orvela" —
бији se upozorenja. A Sta ako se ta тобпа
tehnika, jednog dana, nade u rukama
"velikog brata" o kome je joS pre tri i po
МШШШл
Ovome je puno, puno pridonijela komplet-n- a
naivna umjetnost u svojoj bici za
izvornost, jednostavnost i normalnost,
mada su ih gledali s podsmijehom oni Sto su
u muzeje strpali sanduke, krpe, najlon,
preparirane koze i neukusne kolaze, oni Sto
su prodavali kamenje i gotovo tjerali svijet
van iz muzeja, Sto su u najcrnjem egoizmu
zgrtali novae a sipali drvlje i kamenje po
protivnicima. Pred o6ima mi je De Chiricovo
obracunavanje s tim Sarlatanima, historiCa-rim- a
umjetnosti i kustosima ignorantima,
Sto kao grobari zagrcu i slazu slojeve
nedokucivosti nad svima Sto nisu oni.
Nekad je vazio rad a danas ime. Snobovi
kupuju imena da bi prikrili svoju plitkost,
svoje neznanje, da bi stavili na zid ime kako
bi se ipak znalo da pripadaju kulturnom
svijetu iako njihova sirovost ne doku6uje
niSta osim novca i matrijalnih koristi.
decenije pisao poznati engleski plsac. Ko
moze da se zakune da se to пебе desiti u
nekoj danaSnjoj ill sutraSnjoj "Okeaniji",
pogotovo Sto je u razvoj tehnologije na
po6etku 1983. godlne ve6 nadmaSio predvl-danj- a
iz "1984".
U Svedskoj ne taje strahovanja od
kompjutera I njihovih registara. Naprotlv,
joS pre nekoliko godina ovde je — prvi put u
svetu — usvojen poseban zakon o ког!ббе-nj- u
podataka I formiran savet koji nadzire
njegovo sprovodenje. Rampa protiv zloupot-reb- a
je postavljena. "Na zalost, zakon ne
mole da zaStiti Ii6ni integritet gradana" —
kale Jan Frese, rukovodllac Saveta za
kontrolu koriS6enja kompjuterskih registara.
VELIKE DILEME
Тобак razvoja ne miruje, петодибпо ga je
sputati. Automati se kao pijavice uvlafie u
sve pore ljudskog bitisanja. Oni su postal!
deo ovdaSnje svakodnevnice. Ljudi se,
malo-pomal- o, pretvaraju u cifre, u pritlske
dugmi6a, u brojke na ekranu. Ve6 se govori
sO pasivizaciji ljudskog uma, koji kao da
роб!пје da se uspavljuje.
Koliko sada u Svedskoj ima automata, to
teSko da moze i kompjuter da Izra6una. Zna
se da se u ovdaSnje fabrike vec uselilo 1200
robota. Krajem decenije bi6e ih беИг! puta
viSe. Ko je to moga i da sanja 1920. godine,
kada je, kako se tvrdi, беЗМ pisac Karel
Capek prvi uskovao геб "robot".
V. Lali6
DRUGI UVJETI
U bijelom svijetu ljudi se sve viSe plaSe
samovolje kompjutora.
Kod nas toga nema, mi smo joS na nivou
Saltera.
Vra6anje figurativnosti Samar je destruk-tivnos- ti
svih vrsta Sto su se rasplinule onda
kad je oslobodenje od akamenskih pravila i
te kako imalo svojih opravdanja, kad se
osje6ao totalan zamor hladne preciznosti.
Da Ijepota nije u preciznosti a ni u
destruktivnosti, pokazali su baS oni slikari
Sto su iznikli iz jednostavnosti, Sto su
osjetili svjetlo, boju, volumen, Sto su stali
negdje u sredini izmedu ekstrema i branili
smisao umjetnosti, branili njen opstanak, i
koji nisu odbacili vrijednosti starih majstora
vec uporno malo-pomal- o ucili na njihovim
iskustvima, imitirali ih ali davajuci svoje
peCate, vrijeme i sadrzaje i lutajuci stvarali
neSto Sto je vrijedno i Sto ce prezivjeti i
ostati kao dostojan dokumenat likovne
zrelosti.
JosipSTANlCSTANIOS
(Rim)
Neprobojna
bankarskatajna
2ENEVA (Tanjug) — Svajcarske banke,
koje su jedan od giavnih stupova kapitalis-tifik- e
privrede zemlje i faktor svjetskog
bankarskog sistema, opiru se svakom
pokuSaju da se prodre u bankarsku tajnu,,
бак i kada je u pitanju gonjenje poreznih
prevaranata I drugih ilegalnih financijskih
transakcija.
Svicarsko nacionalno vije6e, odnosno
donji dom saveznog parlamenta odbacio je
inlcljativu Socijalistl6ke stranke da se
"ublazl" bankarskatajna i отодиб! ve6i uvid
javnostl u poslovanje banaka.
Protiv prijedloga izjasnilo se 105 poslani-k- a
prema 50, koji su blli za tu inicijatlvu, a o
tome 6e копабпи г!Јеб re6i bira6i na
referendumu idude godine. U Svicarskoj
politidkoj praksl rijetko se dogada da na
referendumu prode neki vazan prijedlog
protiv kojega se prethodno izjasnila vlada ill
parlament.
Sanse socijalisti6ke inicijative protiv mod-no- g
zatvorenog financijsko-bankarsko- g
kapitala utoliko su siabije jer je u parlamen-t- u
doSlo do oStre podjele izmedu komplet-no- g
bloka burzoarskih stranaka i Socijalls-ti5k- e
stranke koje su podrzali jedino
komunisti. Prevagnuo je argument stranaka
na desnici i u centru da u sadaSnjoj
ekonomskoj situaciji ne treba dirati u
bankarski sistem, "jer je to jedlna privredna
grana koja cvjeta u sadaSnjim teSkim
vremenima".
Socijalisti6ki IjevlCarski poslanik, poznati
кгШбаг Svicarskog "bankarsko-financijsko- g
imperija" Jean Ziegler ponovo je zestoko
kritizirao banke zauzevSi se za to da se
"ufiini kraj bankarskom bandltizmu koji
je odgovoran za р1јабки tre6eg svijeta'."
Ziegled je citirao procjenu Naclonalne
banke da se u Svicarske banke slilo
30 milijardi franaka (oko 15 milijardi
dolara) iz najsiromaSnijih zemalja i da je
i PRLJAVA" AFRlCKA
DJECA
Sto je pokazala jedna anketa u
engleskimSkolama
Jedan eksperiment nedavno izve-de- n
u tri osnovne Skole u Didkotu, u
Engleskoj pokrajini Berks' ir, obuhva-tioj- e
70-o- ro djece od 10 i 11 godina.
Autor ankete, Dzil Henderson spre-mal- a
je svoju doktorsku dizertaciju
iz psihologije, pa joj je nedostajao
materijal o djecjem znanju i mental-no- j slid o drugim zemljama
narodima.
Glavna zadana tema za razmiSlja-nj- e
bila je "Afrika", a u okviru toga
ideje "киба", "djeca" itd. Djeca su
imala zadatak da zapiSu asocijaciju
na zadane rijedi, prvu misao koja im
dode u vezi s postavljenim pitanji-ma-.
Treba naglasiti da s djecom
prethodno nije bilo razgovora niti
bilo kakvih konzultacija.
Rezultati eksperimenta su istovre-men- o
i porazavajudi i tuzni. Djedji
odgovori pruzili su iskrivljenu sliku
o njihovim vrSnjacima u zemljama u
razvoju, stedenu uglavnom na osno-v- i
negativnih, tendencioznih i nepot-puni- h
informacija.
NajdeSde upotrijebljena asocijacija
uz rijed "dijete", bila je — "prljavo",
"gladno", "bolesno", "jadno, "siro-maSno- ", "krastavo", "mrSavo".
Samo jedna rijed s pozitivnim znade-nje- m
— "prijateljski" — upotrijeb-ljena
je u ovoj anketi dvaput.
Uz rijed "hrana", asocijacije su bile
"nedovoljno", "nestaSica", "stravid-no- ".
"Кибе" su bile "zapuStene", "groz-ne- ",
"smrdljive", "тгабпе", "drve-ne- ",
a odjeda — "zivotinjska kola",
"prljava", "poderana", "zakrpljena".
"Narod" — "bijedan", "mrSav",
"boles tan".
Anketa je pokazala, mozda
nehotice, kako se u djedju svijest
posredstvom raznih oblika propa-gand- e
— od stereotipnih plakata
koji pozivaju ljude da daju prilog za
gladne i unesredene, do doista
rasistidkih i kolonijalnih videnja
svijeta u razvoju i prenoSenja tih
videnja sa starijih na djecu — kao
otrovni crv useljavaju dramati6ne
slike i poimanje "nekog" tamo
manje vrijednog svijeta "u odnosu
na "6iste, bijele, uhranjene i lijepe".
Mentalna dekolonizacija je, kako
se vidi, proces koji tek predstoji.
smijan rasisficki
zakon Juzne Afrike
LUANDA - Juinoafri6ka cenzura
nedavno se okomila na kazaliSni ko-ma- d
To je dijete pisca Roberta Kir-byj- a.
Dvije scene ovog komada, koji
je veoma popularan u Johannesbur-gu- ,
ocijenjene su kao povreda zako-n- a
o zastiti morala, jer je crni glu-ma- c
Busi Bibakvane poljubio bijelu
glumicu Bo Patterson.
Spomenuti zakon zabranjuje bilo kakve
tjelesne kontakte izmedu raznih rasa u
Juznoafrickoj Republici, a prekrsitelji se
izlazu visemjesecnoj kazni zatvorom. Bu-du- ci da poljubac medu glumcima nije bio
stvaran, cenzura je bila milostiva. pa
je naredila Kirbyju samo da izmijeni in-kriminir-ane
scene. Pisac je prepravio
ove dvije scene, ali je poljubac ipak ostao.
Striktno tumaceci juznoafricki zakon o
zastiti morala, Kirby je ustanovio da on
zabranjuje samo seksualne kontakte me-du
osobama raznog spola i raznih rasa, pa
je bijelu glumicu u odgovarajucim scena-m- a
zamijenio bijelim glumcem Benom
Krugerom. Ovaj Kirbyjev inat je prosao.
Cenzura je morala odobriti komad
ovamo "pobjeglo" preko Luksemburga i
Bahama oko 60 milijardi franaka. Na
"odbjeglom" kapitalu banke zaraduju maksi-mala- n
profit.
Inlcijativa socijalista o donoSenju zakona
protiv zloupotrebe bankarske tajne I mo6i
bankara srafiunata je na to da se od banaka
dobiju potrebne Informacije kada se posum-nj- a
da su one primile novae od klijenata koji
nisu platili porez Hi su pod sumnjom i
istragom za razne malverzacije kapitalom u
zemlji i inozemstvu.