Nase Novine, June 12, 1986

              Лхгг&Р ' --iHnrU
1&Ћ " , fV WP'
1 1"Ј 11Л
S?
I?
,1,, 1'
_(j_
Vanjskopoliticke avanture americkog predsjednika Reagana - oruzani sukob
s libijskim snagama u zaljevu Sidra i pritisak kongres da odobri stotinu milijuna
dolara pomoci nikaragvanskim kontrarevolucionarima njihoyoj borbi protiv san-dinistic- ke
vlade u Managvi, ne nailaze svuda odobravanje.
Za vrijeme velikog mitinga u glavnom libijskom gradu Tripoliju na kojem je
govorio Moamer Gadafi, mase demonstranata znak protesta protiv americke
ФДОДОДОФ+ДОДО1дододе?Фдододо4чде4
Gaso jug,osovcTsVih'sejemka n'yihowb
potomaka ia Se ernoamenckom konUnentu .
Published every Thursday by YUGOSLAV
CANADIAN PUBLISHERS INC. 1 Spadina
Ave., Toronto, Ont. M5V 2LI.
Telefon: (416) 593-502- 5
PREDSEDNIK: Prof, AdeVa Rokv
SEKRETARI:BoldarPavkovcSoryaHern&
BLAGAJNIK: Anka Nofcimc
GLAVNI I 0DG0V0RNI UREDNIK
Vadsav Gacc
UREDNICKI KOLEGIJUM. Prof Wan
Dolenc, Davve Pwvades. Pevo Kovacec,
Mike Grvi., Mciko Popov c
DOPISNICI: Prof. VadmuToTOOvc, (Uni-versity
of St. Chatharines), Anton KosleVac
(Wei land), DuVan Pulmk (Chicago), Вога
Spacek (New York), Prank Pudunc (Vancou-ver),
Margaret Slarcevrc (Los Angeles, Cali-fornia),
Josp Stamc-Stamo- s (Rim, Italija),
LepaTeoanove (Remacheid.Zap. Nemacka),
Mra Slrbac (Panz, Francuska).
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Muko
Markov ic , Luka Markov'ic , Pe.ar Kurtrc , Mos.
Kondvc, Aeksandar Cmc, Strahm'ya Maeuc,
Novka MU6, prof. Dusanka Lcna Nkoa
DTenovac BozAdar Zivkovic.
IZDAVACKI SAVET. Vojin Grbc, losp
vovacc, Slanko Mudzeka, Katarma Koslic,
Шепа Вотлс, Ana Dutovic, Lepa Rajnoc,
Borsav Ne'skov'vc Ro7.aya Dwyakowc, Duro
MaYykovic, Ivan Prbanc, MWe Bayak, 'уд
Bubao, Pavao Radmanc, Ostoya Kovatewc,
"Viklor Arar, Duan Slanat, M'Vyan Pelrovic,
lobn Sevcnnsk, Male S'aus, Marun KaTavanvc,
Svdan Bodc , Pcko Dmtrovc , WVcaMucVin ,
A. Gerach, Leo Badcb, Bo?iko Madenovc,
Mos Vukt.evc, Josp Sujc, Rud Greg,0Tas,
Slanko Bof, 5osp Gabre, AcaPctrovvc v Bala
Batc.
Subscription: $35 00 per year (First Class
Mail extra). Single copies 75 cents. Adverti-sing
rates on request. Second Class Mail Reg-istration
NO 0378.
Broj tekuceg габипа: Yug. Can. Pub. 970401
Toronto Dominion Bank, Branch 1 Spadina
Ave., Toronto, M5V 2L1, Ontario, Canada.
"NaSe novine" izlaze cctvrtkom Pretplata
iznosi $35.00 godiSnjc, pojedini prunjerak 75
centi. Cjene oglasa na zahtjev. "NaSe novine"
su nasljednik "Jedinstva", kome su prcthodili
listovi "Novosti", "Srpski glasnik", "Edi-nost- ",
"Slobodna Misao", "Pravda" i "Bor-ba- "
kao i "Narodni Glasnik" i drugi napredni
listovi koji su mu prethodili u Sjedinjenim
Drzavama.
RedakcVya odgovara га nepolp'vsane materija--e
. Polpvsam £anc VMazavaya тШјепјс аи1ота.
Dops se ne vracaju.
► suuu
i
uu
.
n
►
►
►
'►
►
►
►
►
►
u
►
►
u
u.uu
nunu
u
uu
u
u
?,јГГ " - мутр
'is4j
"VTS " V
V - т -- ' .1 ! г" г
lUltSSU Ji UlBw
Da sjedise Ujedinjenih naroda
ostati New Yorku ili seliti
neko drugo mjesto? Spomenuto pita-nj- e
ovom trenutku izrice
prvi, vjerojatno ni posljednji put.
Ono se, uistinu, povremeno obnavlja
trazenje zemalja pogodenih ame-ricki- m ogranicavajucim mjerama ili
cak samih domacina.
Reagirajuci zahtjev smanje-nj- e
sovjetskog diplomatskog osoblja
Moskva je zamjerila Washingtonu da
"ne ispunjava obaveze koje ima kao
domacin Ujedinjenih naroda". Ne
ostajuci samo pri zamjerkama, Mos-kva
konstatira da takvim uvje-tim- a
postavlja pitanje "svrsishodno-st-i
opstajanja sjedisa UN New Yor-ku".
Mada formalno, bar, premi-sam- a
zakljucku nema promjena
odnosu ranije slicne slucajeve,
najnovije upozorenje shvaca
znatno ozbiljnije.
Razlozi vide vecoj vjero-dostojnos- ti
nove sovjetske rukovo-dec- e
ekipe, ali cinjenici da po- sljednji incident nije ni usamljen
sporadican. Zahtjevu smanjenje
sovjetskog diplomatskog osoblja
prethodila je zabrana kretanja diplo-mat- a
diplomatskih misija pri UN
Sovjetskog Saveza, Aganistana, Vijet-nam- a, Irana, Kube Libije izvan radi-jus- a
od 25 milja od New Yorka, kao
ogranicenja putovanja po SAD di-plom- ata osoblja Ujedinjenih na-roda
NjemaCke DR, Poljske, Bugar-sk-e
Cehoslovakckp
Diplomatski izvori ugrozenih ze-malja
zahtjev smanjenje broja so-vjetsk- ih siplomata vide, otuda, kao
izdvojenu mjeru vec kao niz sinhroni-zirani- h akcija koje prema njihovoj
ocjeni, "naruSavaju obaveze zemlje
domacina" imaju "jasno neprijatelj-sk- i
karakter".
potvrdu takvogvjerovanja isti iz-vori
spomenuti zahtjev stavljaju siri
kontekst povlacenja SAD Uneska
prijetnji smanjenju doprinosa bud-zet- u
UN. Navodenjem ovih primjera
svakako zeli reci da kriza umjet--
—
t л
t
_ ________„__„_________— . . . . _. i v V fltM „ j, (1иКОл- - 4Л k' {)(] ! . -- tt Vyict.Lr . .4 J #w. Wv" IkA &
u
u
ce
u ce se u
se u ne ni
na
i
na za
se u
u
ni u
ni
u na
se
za to se u
i
ni
za
iz
i
i
na
iz
i
iz
za
ne
i
U
i
iz i
o
se se
'11г-~- — 'il"
t'l
[9
#-."-
-
Ш B
лг
_мнннашнМ1 АЛкаМк.. flMiMta& iMaaBaaaa. .itwuii,.,. МММИМ
na
na
su
19
19
li
a
u
u
ESI
politike prema Libiji zrtvovali jednoga bika na kojem je velikim slovima bilo
ispisano ime americkog predsjednika (slika lijevo). Reaganovi domaci protivnici
bili su nesto suzdrzaniji u izrazavanju svoga nezadovoljstva. Njih stotinjak okupilo
se na uskrsnji petak pred Bijelom kucom u Washingtonu i klececi u velikom krugu
koji je blokirao promet protestirali protiv njegove politike u Srednjoj Americi i na
Sredozemlju (slika desno). Policija je, javljaju agencije, uhapsila desetak demostra-nat- a.
SELITI
NEW YORKA?
no, ali i metodicno potice. Makoliko
to paradoksalno zvuealo, takvo gledi-st- e
nalazi potvrdu upravo u djelova-nj-u
najkonzervativnijih americkih
politickih snaga ciji su pojedini pred-stavni- ci
i javno porucivali da se "Uje-dinje- ni narodi — ako to zele — mogu
slobodno seliti". Takvo raspolozenje
je posebno izrazeno u New Yorku u
kome izraelski lobi ima snazno upori-ste- .
Da nevolja bude jos veca, doku-men- ti
u kojima su zapisane medu-sobn- e
obaveze Ujedinjenih naroda i
zemlje domacina sadrze mnoge
"pravne praznine" kojima se i obja-snjava- ju
njihova suprotna tumace-nja- .
Washington, tako, primjecuje da
"nigdje ne pise kako broj diplomata
moze biti neogranicen", a Moskva
kako "nista ne daje pravo Washin-gtonu
da namece numericka ograni-cenja".
Mada je spor, bar prividno, pravne
prirode, njegovi povodi su svakako
politicke. Zurenje u paragrafe nece
otuda, mnogo pomoci da se sazna nje-go- v
ishod, time i odgovor na pitanje
da li je New York "najpogodnije mje-sto
za sjediste UN?"
Dusan MIKLJA
Dopisnik "Tanjuga"
SAD — NIKARAGVA
VOJNI SAVJETNICI U
HONDURASU?
WASHINGTON — Ako americki
kongres bude odobrio pomoc nikara-gvanskim
kontrarevolucionarima,
americki vojni savjetnici mogli bi
otici u Honduras da obucavaju protiv-nik- e
vlade u Nikaragvi — izjavio je
drzavni sekretar za obranu Caspar
Weinberger.
U intervjuu televizijskoj mrezi
"NBC" Weinberger je rekao da Was-hington
ne bi poslao vise od 50 savjet-nik- a
i da oni "pouzdano" ne bi bili
poslani na teritorij Nikaragve jer to
"nije potrebno".
tf- -
MiumI TMks_£l
u
i
a
POVRATAK
ZIDOVSKOG BLAGA
BEC — Umjetnicke predmete koje
su nacisti oteli zidovskim obiteljima
od 1938. do 1944. godine Austrija ce,
konacno, 40 godina po zavrsetku rata,
vratiti vlasnicima. Austrijski parla-men- t
je nedavno izglasao zakon po
kojem drzava ne moze biti vlasnik tih
i vrijednosti, te ih mora vratiti vlasni--
cima, ili njihovim zakonitim nasljed- -
nicima.
1 Mnostvo tih umjetnickih djela, op-- j
ljackanih iz stanova 180.000 austrij-ski- h
Zidova, nekoc je ukra§avalo ras-kosn- u
rezidenciju gramzivog nacis-- !
tickog vode Hermana Goringa. Au-strijski
parlament je 1969. donio za-- i
konovracanjuopljackanihvrijedno-- j
sti i tada je nacinjen popis stvari. Sve
do 1972. godine ta lista se mogla do-- !
biti u austrijskim ambasadama. Sada
j ce dokument s popisom svih vrijed-nosti
(na 32 stranice) ponovo biti ob-javlj- en
u austrijskim ambasadama'
sirom svijeta. I vlasnici ce ga moci
pregledati, i, buduci li u stanju i pre--i
cizno opisati predmet, napokon ce
dobiti ono sto je njihovo. Sve §to
preostane bit ce 30. septembra pro-dan- o
na aukciji u Becu ili mozda u
New Yorku. Tako dobiven novae bit
ce podijeljen raznim zidovskim orga-nizacijam- a.
(AFP).
RAZGOVORI BOJANIC
— CABRISAS
HAVANA — Jugoslavia i Kuba su
postigle napredak u medunarodnoj
robnoj razmjeni, dok se za naredno
razdoblje predvida znacajan udio
jugoslavenske opreme u razvoju ku-bans- ke privrede. Jugoslavenske
radne organizacije su spremne kupo-va- ti kubanske robe, kako bi se po-stup- no postiglo uravnotezenje raz-mjen- e.
To je istaknuto u razgovoru koji su
u Havani zapoceli savezni sekretar
za vanjsku trgovinu Milenko Bojanic
i kubanski ministar za vanjsku trgo-vinu
Ricardo Cabrisas u sklopu zavr-sni-h
pregovora o prvom petogodi-snje- m
sporazumu o suradnji dviju
zemalja.
i Ч