Nase Novine, June 12, 1986

              1љ1ч ",ер""'зкч!сТ"л - 4ir? ,ws" :л'т 'ft-w- '-'"
-- ,""' --
, Х"ж . Ш37 ~ ' xp"jf4 -- f~'f Т1§КТ ""?' -- f"" -- ч Тс4' -- & " --- глг "-:-- -'- i?v "T," —тегм" ад" "— ЗДГ " 1ј. ,_—
,
.~~ ,-
-—
Ј - л 1 "и J$h'--F1- '
I-S-V
37
р
POSETA DELEGACIJE
SKJPOLJSKOJ
V INTERESU
SOCIJALIZMA
Delegacija SKJ posetila
Varsavu i Krakov
Varsava, mart — "Sa zadovoljstvom
mogu da kazem da je i ovaj nas bora-va- k
u Poljskoj potvrdio znacaj tradi-cionaln- o
prijateljskih odnosa i sarad-nj- e nasih partija, nasih naroda i ze-mal- ja.
Razgovori sa drugom Jaruzel-ski- m
i ostalim poljskim rukovodio-cim- a
ucvrstili su obostranu sprem-nos- t
da to prijateljstvo i saradnju si-rim- o, jer je tou obostranom interesu,
u interesu mira i socijalizma".
Ovim recima obratio se sef delega-cij- e
SKJ, predsednik Predsednistva
CK SKJ Vidoje Zarkovic aktivu Var-savsk- ih zavoda "Telkom-zvut- ", na sa-stan- ku odrzanom posle razgledanja
pogona za proizvodnju savremenih
telefonskih centrala. U obilasku fab- -
rike Vidoja Zarkovica, Dobrivoja Vi-dic- a, Stanislava Stojanovica i druge
jugoslovenske goste pratili su clan
Politbiroa i sekretar CK PURP Juzef
Cirek, kao i prvi sekretar Varsavskog
komiteta PURP Janus Kubasevic.
Prenoseci pozdrave radnih ljudi i
komunista Jugoslavije, Vidoje Zarko-vic
je izrazio posebno zadovoljstvo
sto se povecava broj kolektiva u jed-n- oj
i u drugoj zemlji spremnih na te-sn- ju saradnju i razmenu iskustava.
On je podsetio da se vrednost pri-vred- ne razmene izmedu Jugoslavije
i poljske priblizava sumi od jedne mi-lijar- de dolara godisnje, od cega se
jedna trecina ostvaruje u okviru spe-cijalizaci- je, kooperacije i drugih vi-do- va saradnje.
"Na taj nacin se i lakse i brze uklju-cujem- o
u savremene tehnicke i teh-nolos- ke
procese, podizemo produk-tivno- st
i poboljsavamo kvalitet nasih
proizvoda", konstatovao je on i dodao
da se saradnja uspesno razvija i u
drugim podrucjima, nauci, kulturi,
obrazovanju itd. "Sve to pomaze da
se bolje upoznamo, kao i da olaksamo
napore jedni drugima u borbi za bo-lj- u buducnost."
"Da bismo se, razvijali, potreban
nam je mir, potrebni su nam prijate-lji- ,
potrebna nam je sto sira saradnja
u svim oblastima. Zato se radujemo
sto imamo ovakve odnose s Poljskom
i sto vidimo da postoje uslovi da se
oni stalno poboljsaju. Jer, i Jugoslo-ven- i
i Poljaci mnogo vole svoju slobo-du- ,
koju su vrlo skupo platili. Zato se
tako iskreno bore za mir. I jedni i
drugi gradimo socijalizam, pa je po-treb- no sto vise ovakvih susreta, sto
sira razmena iskustava", zakljucio je
predsednik Predsednistva CK SKJ.
Delegacija SKJ je drugog dana bo-rav- ka
u Poljskoj razgledala istorijske
znamenitosti Varsave, a vodeni su i
neformalni razgovori sa domacinima.
Odrzan je i kratak susret sa Jugoslo-venim- a
zaposlenim u nasim predstav-nistvim- a
u Poljskoj.
Clanovi delegacije otputovali su i u
Krakov, gde su poslednjeg dana po-se- te razgovarali sa predstavnicima
vojvodskog partijskog rukovodstva.
I. Marinkovic
"Politika"
HAVANA — Profesionalni aspekti
informativne suradnje u sredistu su
paznje rasprave na cetvrtoj general-no- j
konferenciji pula novinskih agen-cij- a nesvrstanih zemalja, koja se od-rza- va
u Havani. Mnogi od delegata pe-deset- ak novinskih agencija nesvrsta-no- g svijeta isticu aktivnost jugosla-vensk- e
novinske agencije Tanjug i
njen doprinos razvoju infromativne
suradnje. Medu prvim govornicima
bio je i direktor Tanjuga Mihailo Sa-ranov- ic, koji je izabran za potpred-sjednik- a generalne konferencije pu-la.
"PLATITE
KOLIKO
Jugoslaven Peter Ilic otvorio
je u Londonu prvi restoran na
svijetu u kojemu gosti sami
odlucuju koliko vrijedi ono
sto su konzumirali
"Just Around the Corner" (Odmah
iza ugla) vrlo je neobican naziv za
jedan restoran. Ali unutar, taj lokal
vrhunske pomodnosti u londonskom
Finchley Roadu skriva jos veca izne-nadenj- a.
Ilic, Dunic, Kilic ili Krsnic
И
A
Ilic na djelu, u svojoj kuhinji
#
??
NEWSWEEK,
WASHINGTON
rorok
udnjeg
"Wl!
.
'I ' o
Sveucilisni profesor
t Strah prevladava u glavama bijelaca.
Strahuju da ce ih crnci progutati, a znaju
da ce neke racune morati platiti, jer oni
su crnce podjarmljivali godinama. Ali
ipak misle da mogu i dalje kontrolirati si-tuac-iju
- toliko su zli, glupi, kratkovidni
i slijepi. Naivno je i pomisliti da Botha mo-z- e
odbaciti dosadasnja nacela vladanja a
da ce ga Afrikaneri slijediti. U najmanju
ruku nazvat ce ga izdajicom naroda. Re-ka- o
je to Willem Kleynhans, sef katedre
za politicke znanosti na Sveucilistu Juzne
Afrike u Pretoriji. A gpvori iz vlastitog is-kust-va.
Prije 30 godina bio je jedan od naj-bolj- ih
i najuzornijih clanova afrikaner-sko- g
drustva. Sin konzervativnih roditelja
postao je vec kao mladic aktivan u Nacio-naln- oj stranci, cak predsjednikom njezi-no- g
omladinskog ogranka u rodnom
Transvaalu. No. kad mu je bilo 35 godina
poceo je razmisljati. U dubini duse poceo
sam sumnjati u neke osnovne postavke
stranke
Njegove su sumnje dosegle vrhunac ka-da
je 1955 godine vlada jednom pravni-cko- m
smicalicom lisila mulate i Indijce
prava glasa. Kleynhans je pozvao kolege s
fakulteta da potpisu peticiju protiv takve
odluke. Bili smo prvi Afrikaneri, akadem-sk- i
obrazovani ljudi, koji su progovorili
protiv stranke, a )a sam jos k tome bio
prvi koji je kao aktivni clan stranke to
ucinio. Bilo je to za mene vrlo tesko i bolno
razdoblje.
Obitelj ga se odrekla, novine su o njemu
pisale kao o izdajici, stizala su mu prijete-c- a
pisma...
Kleynhans je to uspjesno prebrodio, ali
dogadaji su od njega stvorih cinika Do-sadasn- je reforme nisu odraz vladinog
uvierenja da je dobro to sto cini. Ona je
na njih bila prisiljena, bilo zbog krize u
zemlji, ili zbog pritiska izvana One nisu
dio smislienog sistema, kao sto je to apar-thaj- d.
. . Budu li stvarne reforme ovisile o
bijelcima, u Juznoj Africi se nista nece do-god- iti
na miran nacin. Ne ocekujem miran
prelazak na demokratsku vladu koja bi
svim rasama osigurala politicka prava.
Vec sam 30 godina prorok sudnjeg dana
i u tome me moze pokolebati samo zelja
goleme vecine bijelaca da podijele vlast sa
crncima.
objasnit ce vam da menu ne mozete
dobiti: njega naprosto nema.
"Jela se mijenju od tjedna do tjed-na- "
objaSnjava vlasnik restorana Pe-ter
Ilic. "Naravno , gosti mogu odlu-cit- i
node li se zaustaviti na prvom ta-nju- ru ili ce ici do kraja, ali §to ce do-biti
na stol — o tome odlucujem islju-civ- o
ja".
Pravo iznenadenje dolazi tek na-ko- n
jela. Kada zatrazite racun, Peter
Ilic, doniet ce vam popis konzumira-nog- ,
ali bez oznake cijene. U dnu
racuna nalazi se malo objasnjenje:
platite koliko hocete! "Bas tako"
smije se Ilic, Jugoslaven koji je nekad
bio nogometni vratar, ali se prije pet
godina morao manuti sporta zbog oz-ljed- e.
"Ovo je prvi restoran na svijetu
koji odluku o visini габипа prepusta
musteriji. Njegova je odluka ujedno
i najmjerodavniji sud o kvalitetu ku-hinje- ".
Otkud mu ta ideja? Ilic ne odgovara.
Je li to pretjerani oblik tacerizma,
koji sve prepusta slobodnoj igri trzi-sta- ?
"Ni govora", kaze gazda. "Mene
zapravo zanimaju reakcije musterija.
Neki su zaprepasteni. U nekih se po-krec- u
Cudni mehanizmi, pa istresu
mnogo vise novca nego sto bi trebalo.
Neki opet tvrdoglavo zahtijevaju uo-bicaje- ni
габип". Ima li onih koji kori-st- e
priliku? "Dosad se nije dogodilo.
Uostalom, ja sam zadovoljan vec kada
azu Afnkaneri.
Najveci promjenama u Juznoj pruzaju
doseljenika Rt
zvali Nizozemcima, pa Burima, a Afrikane-rim- a.
vrlo razlicitih misljenja - od
odlucnog odbijanja, do prilagodavanja, cak prihvaca-nj- a.
Donosimo razgovore nekima od njih
americki magazin Newsweek
Botha
za njih
IV
cini
Nosac
Kasno poslijepodne, guzva na kolodvoru
u Port Elizabethu. Crni radnici zure pre-m- a
vlakovima na putu kuci. Jedna se obi-telj
crnaca muci s padaju kosa-r-e
i kovcezi, nosac Leroux sjedi sa
strane i gleda. Nije se niti P. W.
Botha kaze da se ne s njima ze-nit- i,
ali da ih niti ne izbjegavamo, uzdise
Leroux. Nema mjesta samo za Evrop-ljan- e.
Mislim da je vlada dala crncima previ-se
zemlje. Leroux pri torn misli na tzv. ho-mefan-de.
-- Kad ih je jednom tamo stavila
pogresno je sto im sada dopusta da se
u Botha nikad nije
na bijelce pazio koliko crnce, nikad na-m- a
nije dao kuce. A samo Sto
oni rade kad dodu u grad. Vlada na njih
trosi novce da bi im podigla skole, a oni
ih onda pale. Kako mozete zivjeti s takvim
ljudima?
Ljudi poput Lerouxa, koji zaraduje 125
dolara na tjedan, pomogli su procvatu
krajnje desnih snaga i stvorili veliku bra-n-u
prema
Voo
skap za
crnce
Farmer
Johannes Jacobus Luus bori se da pro-nad- e
englesku ruec za ono sto zeli reci.
Reci cu vam to na afrikanerskom, kaze
nam visoki farmer, poseban soj Afrikane-r- a
koji je u kulturi sto gotovo obozava svo-j- e
bijele pionire podignut na razinu zive
ikone. Zivi na rubu bijelog svijeta uz rijeku
Limpopo na sjeveru njegova
se polja pamuka protezu dokle seze.
Najbolje rjesenje za Juznu Afriku jest da
bijelci budu voogs, tutori crncima.... Mi- -
pokrijem troSkove".
Posao zapravo vrlo dobro ide. Mje-se- c
dana nakon otvaranja restorana,
lokal je prosiren sa 30 na 70 stolova,
za sto je iskoristen gornji kat. Sve u
svemu, slobodna igra trzisnih snaga,
funkcionira izvrnsno. Kao naredni
potasni gost predviden je poslanik iz-born- ok
okruga Finchley, a to je Mar-garet
Thatcher.
"Panorama"
Milano
Cast je dijamant na prsienu kre- -
yiosti.
Cast se ne Icupaje novcem.
Nista ne mole tako prohuditi casto-Ijublj- e
u srcu kao zvuk tude slave.
Cast se ne mole oduzeti, ona se
mole samo izgubiti.
Vise vredi umreti nepoznat nego
obescascen.
.
otpor Africi po-tom- ci
prvih bijelih na dobre nade. Nekad
su ih danas
No i medu njima ima
ili
s sto ih je obja-vi- o
ш&тШШКШк
prtljagom,
a Jan
pomakao.
moramo
vise
na-sel)ava- ju
gradovima.
na
pogledajte
promjenama.
Transvaala, a
oko
slim da moramo nastaviti s politikom od-vojen-og
razvoja i ne smijemo dijeliti vlast.
Neka crnci vode svoju politiku tamo gdje
zive. Ne govorim to zato sto bih mrzio
crnce, vec zato sto mislim da je to najbo-lje.- ..
To je pitanje civilizacije. Bijela civili-zacij- a
je na znatno visem stupnju od erne,
a kako se, dovraga, mogu pomijesati dvije
civilizacije na razlicitim razinama? To ne
ide, ne funkcionira. Gdje god je to ucinjeno
u Africi ucinjeno je na stetu civilizacije.
Luus i ljudi poput njega doista tako mi-sle,
a njihova uvjerenost kako na takvo
misljenje imaju moralno pravo, cini pro-mjen- e
jos teze ostvarljivima. Iako su far-me- ri
poput Luusa cinili okosnicu Nacio-naln- e stranke posljednjih 70 godina, ipak
se sve vise okrecu krajnje desnim stran-kam- a - Konzervativnoj i Herstigte Nasio-nal- e
stranci. Botha ce dopustiti crncima
da postanu stalni stanoynici gradova. i jos
zeh s njima podijeliti vlast. Mislim da to
nije u redu i zato vise ne glasam za Nacio-naln- u stranku.
Crna
vlada je
cast)
il.
Ucenik
John Dobson, 17-godis-nji
dak Dijecezan-sko- g
koledza, elitne privatne skole iz Cape
Towna koja je prva otvorila vrata i drugim
rasama, govori sigurno i odresito, sto je
svojstveno juznoafrickoj eliti anglosaskog
porijekla. Mislim da vlada nece moci odr-zava- ti
ovakvo stanje u beskraj. Crna vlada
je neizbjezna buducnost. No, ne namjera-va- m
zato napustiti Juznu Afriku. Studirat
cu pravo i otvoriti odvjetnicku kancelari-ju- .
Posve sam spreman zivjeti pod crnom
vladom, ako dogadaji krenu takvim to-ko-m.
Nadam se da nama bijelcima nece
otezavati zivot
Mozda bas zato sto skolske dane dijeli
s kolegama tamnije boje koze Dobson mo-ze
razumjeti zasto se crni mladici bune.
Da sam ja pretrpio toliko nepravde, da
nisam imao dobre uvjete za skolovanje i
druge pogodnosti i ja bih se yjerojatno bu-ni- o.
A skolovanje u ustanovi poput naseg
koledza odlicna je prilika za svakoga. Od-goj- io
je mnoge vode u juznoafrickoj povi-jes- ti - u politici, poslovnom svijetu itd.
Pravo je da nasa skola priprema i crnce
za vode.
i
i
Li
.
i'
I1
i'
i
.
(
.'
i
l
I
,(
,(
kl
,i
i'
I'
i'
'
i'
i(
''
i'
i
.
i'
i'
i
'
i(
И