Nase Novine, June 12, 1986

              i'&%~тiMдIаHеiтMv3' -- м, т w.lffrSiiyw;;r rifS'VntWff" у'"1!, --Г itTfpVHFTCjrV" Г''"'!"- - "
№
n&,
l. ..K
iH7
1 - 1 I W v t
Ji №
w
ISTRAZIVANJA: 17 dvije analize kanadskih
znanstvenika o utjecaju zemalja razlicitih
drustvenih uredjenja na medjunarodnu politiku,
nasa je zemlja izbila na visoko mjesto.
Џ Ј чЈС ЧЗ-Н-Јхж- . w ЈИ@Л jlJL
OTTAWA — Institut "Sjever-Jug- "
iz Ottawe upustio se u ambi-cioza- n
pothvat ciji je cilj da utvrdi
kakvu ulogu u medunarodnim od-nosi- ma
imaju tzv. "srednje sile".
Iako je ovaj pojam samo uvjetno
primjenjiv zanimljivo je da se
medu 33 zemlje sa svih strana svi-jet- a
— sjevera i juga, istoka i za-pa- da
— nasla i Jugoslavia.
Objasnjavajuci povode za istra-'zivan- je
koje ce trajati vise od dvije
godine Institut zakljucuje kako se
u medunarodnoj politici danas sve
vise osjeca utjecaj tzv. "srednjih si-la- ".
U grupi zemalja s razlicitim
drustvenim i ekonomskim urede-nje- m sa svih kontinenata nasla se
tako i Jugoslavia.
Ako je u anketi Institute "Sjever-Jug- "
pojam "srednje sile" samo hi-potetic-kog
i otuda uvjetnog karak-ter-a,
u analizi profesora politickih
nauka sa sveucilista Carleton u Ot-ta- wi Peytona Lyona ovaj pojam do-biv- a
ne samo odredene obrise vec
i utvrdeno mjesto na rang-list- i
ugleda i utjecaja.
UGLED U UN
Za svoja ispitivanja kanadski
profesor je izabrao zaista repre-zentativ- ni
uzorak kakav sa 159 ze-malja
clanica predstavljaju danas
Ujedinjeni narodi. Da bi utvrdio
kakav utjecaj one pojedinacno
imaju, Lyon je nacinio listu od 12
osnovnih i cetiri dodatna pitanja.
Prva grupa pitanja ticala se znanja
i vjestine clanova misije, utjecaja
unutar jedne ili vise grupa zema-lja,
licnosti stalnoga predstavnika,
uceSca u radu, vojne snage zemlje,
privrzenosti UN, spremnosti za
kompromis, reputaciji nezavisno-sti-,
doprinosa budzetu UN, velicini
misije, borbenosti u obrani stajali-st- a
i broja stanovnika zemlje. Do-datna
pitanja bavila su se neslu-zbeni- m
djelovanjem, poznatijim u
diplomatskom zargonu kao lobira-nje- ,
glasanjem, raspravi unutar
grupe i ucescu u izradi rezolucija.
Vise stotina diplomata, novina-ra- ,
sluzbenika i drugih ispitanika
imali su mogucnost da na svako pi-tan- je
odgovore bodovima od jedan
do sedam. Kada su se svi bodovi
zbrojili, Jugoslavia je — medu 159
zemalja — dospela na sesto mjesto
odmah iza stalnih clanica Vijeca
sigurnosti i Indije. Pokazalo se, ta-ko,
da vojna sila, ekonomska moc i
velidina i broj stanovnika jedne
zemlje ne moraju biti srazmjerni i
njenom utjecaju.
PORUKE
Mnogi primjeri potvrduju spo-menu- tu
ocjenu. Ekonomski moc-ni- ji
clanovi zapadne zajednice —
Japan i SR Njemacka — su iza Ve-lik- e
Britanije i Francuske kojima
je svakako pomogao status stalnih
clanova Vijeca sigurnosti. Odgova-raju- ci
na pitanje o utjecaju tako-zvani- h
zemalja u razvoju ispitanici
su stavili Jugoslaviju iza Indije, a
ispred Alzira i Kube i divova kao
sto su Kina, Meksiko, Nigerija, Bra-zil
i Pakistan.
Da nije sve u vojnoj moci
potvrduje takoder visoki plasman
Kanade i evropskih nordijskih ze-malja
koje su oznacene kao "naj-uporni- ji
privrzenici" Ujedinjenih
naroda. To, naravno, ne znaci da
su velike sile zaobidene jer njihov
utjecaj u svjetskim poslovima
objektivno je velik. Cetiri prva
mjesta u anketi mogu se objasniti
posebnim statusom kao stalnih cla-nica
Vijeca sigurnosti. I najzad, ve-ci- m
doprinosom budzetu Ujedinje-nih
naroda, ali svakako i svijeScu
o njihovim posebnim odgovorno-stima- .
Kako se, tada, moze objasniti ci-njen- ica da su visoko plasirane
zemlje koje se ne isticu vojnom i
ekonomskom moci i medu njima
zemlje koje ne pripadaju blokovi-ma- .
U prvoj grupi su sve nordijske
zemlje. Kanada i Australija, a u
drugoj Indija i Jugoslavia. Mo-ral- ni integritet, dakle, Jos ima
svoju vrijednost.
YUGOSLAV
COMMUNITY NEWSPAPER
ESTABILISHED 1931
VOL. 55, NO. 14 (694)
THURSDAY, APRIL 10, 1986
MOGU LI SE DUGOVI UOPCE
VRATITI?
Nesvrstane zemlje, koje cine
vecinu zemalja u razvoju, vje-ruj- u da se duznicke nevolje
mogu rijesiti jedino zajedni-cki- m naporima i duznika i po-vjerila- ca.
Tisucu milijardi dolara dugova ze-malja
u razvoju, a cak 140 milijardi
dolara — koliko je, prema podacima
Ujedinjenih naroda, kostalo njihovo
"servisiranje" samo u 1985. godini —
namecu ozbiljno pitanje: "Mogu li se
dugovi uopce vratiti?"
Odgovarajuci na to pitanje, koje ce
biti u vrhu dnevnoga reda predstoje-ci- h
skupova nesvrstanih, nesvrstane
i druge zemlje u razvoju jednodusne
su u ocjeni da postojeci uvjeti takvu
mogucnost cine "malo vjerojatnom,
ako ne i iskljucenom". Objasnjava-juci
takvu ocjenu, diplomatski pred-stavni- ci
zemalja u razvoju u UN isticu
jos uvijek visoke kamatne stope, ogra-nice- ni pristup proizvoda zemalja u
razvoju na trziSta razvijenih nacija i
skucen. ako ne i potpuno zamrznut
priliv kapitala namijenjenog razvo-ju.
Kumulativnim djelovanjem tih
faktora tumatfi se "evolucija u obr-nuto- m
smjeru" zemalja u razvoju,
potvrdena i podacima UN o opadanju
privrednog rasta u tim zemljama od
3,7 posto u 1984. godini na 2,5 posto u
proSloj. Takoder su u prosloj godini
cijene sirovina opale za 9,4 posto (u
realnoj vrijednosti) uz istodobno
ostajanje na istom nivou ili poveca-nj- e
cijena kapitala i usluea.
Nesvrstane zemlje, koje cine ve-cinu
zemalja u razvoju, vjeruju da se
duznicke nevolje mogu rijesiti jedino
zajednickim naporima i duznika i po-vjerila- ca, tim prije Sto dramaticni
pad cijena nafte prakticno dovodi
neke od najvecih duznika — kakvi su
Meksiko i Nigerija na primjer — u si-tuac- iju da dug "povecaju umjesto da
ga smanjuju".
Premda su i sami povjerioci sve
vise svjesni cinjenice da se — u posto-jeci- m
okolnostima — dugovi ne mogu
istjerivati klasicnim mehanizmima,
PORUKA RADNICKOG KONGRESA
njihjovo "razumijevanje" ne ide da-lj- e
od privremenih mjera koje duz-nik- u
omogucuju da "dode malo do da-ha- ", ali ne i da u potpunosti stane na
noge. Povjerioci su, drugim rijecima,
spremni na razgovore ponaosob, ali
ne i na zajednicke medunarodne do-govo- re
u cilju trazenja sustinskih rje-senj- a, kakvo je na primjer dovodenje
u medusobnu vezu otplate dugova i
razvoja. Industrijski razvijene zemlje
jos su manje spremne da prihvate ci-njeni- cu
o nuznosti uspostavljanja no-vo- g medunarodnog ekonomskog po-retk- a.
Odgadanjem se, naravno, stanje na
medunarodnoj ekonomskoj sceni
samo jos vise pogorsava.
"PROGRAM
DEZINFORM ACIJA" SAD
SISTEM
NAORUZANJA
KOJI—NEPOSTOJI
Pentagon u suradnji sa CIA
lansirao "program dezinfor-macija- "
koji se odnosi na po-dat- ke
o broju aviona u SAD i
na sve programe naoruzanja
WASHINGTON, marta (KUNA-PUK- )
— Americki Pentagon je u su-radnji
s Centralnom obavjestajnom
agencijom (CIA) lansirao "program
dezinformacija" koji se odnosi na po-dat- ke
o broju aviona u SAD i na sve
programe naoruzavanja, a cilj je da
se sprijeci transfer tocnih tehnolo-ski- h
podataka u Sovjetski Savez.
Casopis "Aviation Week and Space
Technology" u posljednjem broju ot-kri- va da je ovakva politika uvedena
prije dvije godine, a da u njoj su-radu- je
velik broj drzanih agencija.
CIA je glavni koordinator citave ak-cij- e
s ukupno dvadesetak programa,
od kojih su sest ili sedam pod mini-starstvo- m obrane SAD. Funkcioner
Pentagona, cije ime nije navedeno,
objasnio je da se program zavodenja
na pogresan trag sastoji od razlicitih
metoda rada — od stanja netocnih po-dataka
o funkcioniranju nekog pro-jekt- a
do izmisljanja sistema naoruza-nja
koji uopce ne postoje.
PINOCHET SMRKOVIMA PO ZENAMA
Deset zena je uhapseno u precigradu San-tiago
de Chilea zbog mahanja glasackim lecima
kojima se trazi povratak denwkracije u poli-tick- i
zivot ove juznoamerieke zemlje. Jedna
druga zenaje tesko ozlijedena ugradu Victori-ji- .
Ona je pokusala da na zidu jedne zgrade za-lije- pi
plakat s pozivom na opci protest protiv
Pinochetove diktature i policija joj je, kako
kazu ocevici, pucala u leda. Na slid: Fanny Pol-larol- o,
voda Komunisticke partije Cilea, iako
se nasla pod udarima smrkova policije, ne ispu-st- a
transparent iz ruku, za vrijeme demonstra-cij- e
u Santiagu.
— (Telefono: Router)