Nase Novine, May 24, 1978

              шшшшшшшшшштшшшшшшшшшшшшшшшшшшшшшшшшшшшшшшшшшшшшшшш - :
I! " ШШШШтШШШШШШШ SYDNEY - Za Abordine bi bllo najbo- - ТЧИ1Ж#1шшкМ-- .
Н. PMHR 'ДЖ 13ВрИ1 je, oko 140.000 starosjedllaca tog ' " Ж.вШ1 IP Ш % ''бШзг- - W&
I
Ш
i„
if
2?
!
1]
I
3 Nijemci sada prave viceve na racun ovog I
Ц liko koliko se dolar smanjio proma original- - H
U AFRICI -1- 500
RAZLlClTIH JEZIKA
U Affrici se koristi vise od 1500
razlicitih jezika, zakljucill su na
osnovi proucavanja-profeso- r Derek
Fivazl i njegova suradnlca Patricia
Skot, oboje s Univerziteta u Grem-staun- u.
Rezuitati njihovog rada objavlje-n- i
su u knjizi "Africki jezlci". Do
sada se vjerovaio da se u Africi
govori izmedu 800 i 1000 razli6itlh
jezika.
11 I
RIM (TanjuR) — Sudbina otc-to- g
strankc Ilalijc Alda Mora
jo§ je obavijena misterijom,
premda jc proslo ve6 devet
dana od njepova nestanka. Te-rorisU6- 1ta
grupa Crvcne briga-de
Suti, istraga jc ritzcrvirana,
iako, £ini se, ima novosti. Л
Stampa i javnost, Zcljni vijesti,
prave razlidite --
glavnom neosnovane.
Sluibona Itulija i demokrat-sk- e
snago, osobito komunistl i
sindikalni pokret, budno, zabri-nu- to
i odlufino prate i nadziru
situaciju u zemlji da bi
svakako neprljatno izne-naden- je.
Jcr, o6ito je da je ot-mic- om
jedne od
HCnosti ove zemlje, pofiela do-sad
najve6a zavjera protiv re-publ- ike
1 njczina'
razvoja, koja, se, po svemu su-de- ci,
пебе zavrfilti onim Sto jc
do poznato.
U poznatoj rimskoj palaCl mi-nistar- stva unutraSnjih poslova
Viminale, odaklc se rukovodl
za otmifcarlma, joS se
Ije, smatraju neki rasistiGki nastrojeni
Australcl, da ih se sakupt na jednom otokn
i da se zatim — na njega bad bomba!
Tako doduSe mlsle i izjavljuju samo neki
od 14 milijuna Australaca, medu kojima
kontinen-ta- ,
poznatih pod imenom Abordini. Nave-den- o
je primjer
i prema na}'
starijim Australcima. Druga su neSto bla-&- a, ali ipak izazivaju zabrlnutost, zbog oil-ti- h
prizvuka. Takav stav
posljedica je politike. bijele Australije..
Ona je ne samo uporno spretavala doselja-vanj- e
obojenoj imigracijl sve do 1961? vet.
Abordine nije iak ni ubrajala u svoje sta-novni&t- vo,
pa su oni isklju6fvani iz poptsa,
Iako 1967. ipak poilnje njihovo kakvo tak-v- o
uklapanje u australsko druStvo, u svi-jes- ti
Ijudi oni su joS gradani druge kate-gorij- e.
A da se svijest u nekih ne mijenja
tako lako svjedoSe i izjave o
Abordina.
- premalo
MOSKVA — Sovjetski Savez dams bro-j- i
260 milijuna stanovnika koji live na te-rito- riji veioj od 22 milijuna Cetvornlh fci-lomet- ara. Sovjetski demografi, i ne samo
oni, smatraju da je to premalo stanovnika
za tollku terltoriju, osobito sa stanoviSta
budutlh potreba zemlje. Demografi uz os-ta- lo isti6u da se u S$SR-- v smanVo nr'rM-n- i
priraStuj jer se sve viie porodica odlu-бпј- е
samo na jedno Hi u najooljem slucuju
na dvoje djece. Osim toga, posljednjih go-di- na zabiljeien je (zasada neobjaSnjiv) po- test smrtnosti.
Neki ovdaSnjl struSnjaci izjavljuju da
treba zvoniii na uzbunu joS danas, kako
sutra ne bi bilo kasno.
lOgodina
od smrti
Kinga
Ovih dana navrSilo se
deset godina od ubljstva
Dr. Martina Luthera Kin-ga,
vode pokreta za pra-va
amerl6kih crnaca. On
je bio irtva Istih reakci-onarni- h
shaga kojo su
dale smaknutl bracu Ke-nnedy,
Hohnal Roberta.
ITALIJA: NASTAVLJA SE DRAMA NAKON OTMICE ALDA MORA ill
predsjcdnlka Dcmokrscan-sk- c
prctpostavke,
spri-jeC- ili
najuglcdnljih
demokratskog
sada
potjerom
miSljenje najekstremniji
potcjenjivanja netrpeljivosti
apartheldistiGklh
bombardira-nj- u
SSSR
Dr.
vjcruje da tcroristi nisu napu-sii- li
zonu Monlo Marin, u ko-j- oj
je old Moro. Policija stoga
sada kontrolira 6;ik i 'privatno
bolnicc, jer so prctpostavlju da
bi tcroristi i tamo mogli sakrili
svoju zrtvu.
U meduvremenu, Halija se na-lazi
u stanju i.stckivanja i pti-pravno- sti. Komehtalori primje-uj- u
da jc stanovnislvo u SR
NjcmaCkpj. za vrijemo tcroristi-i'ko- g
vala, zatvaralp prozoro i u-vla- cilo
sc u svoje kucc. propu-staju- ci
sve masovnoj pollcijskoj
i vojnoj odmazdi, dole u Ituliji
narod izlazi nn ulicc i organi.i-li- v
nevidljivog ncprijalelja. Nc-ti- v
nevidljivog neprijaU'lju. Nc-ki- m
politickim krugovima to se
nc svida. Do§lo Jc vrijemo mra-v- a,
kaze rimski Paosc Sera,
istiCuci ulogu masa. S masama
se bltkn dobiva, bcz njih se gu-b- i.
To jc porukn radnifikih i dc-mokrat- skih
snaga Italijc. .
" Sa ponosom smo glcdali na-- Sc zastavc uz zastave drugih
stranaka, na ulicama i trgovlma
girom Italijc, kuze clan Direk- -
13 @
cije vodetc DemokrS6unske
strunke, zaduzen za vanjsku po-liti- ku
Luiggi Granclli. Njegova
jc izjava znaCajna, jcr su sc ko-mun- isti
i demokr§doni prvi put
nakon 15)48. пабН zajedno na u-lica- ma,
u borbi protiv terorizma
koji je htio i zeli da ih zavadi,
a prcko njihova sukoba da iza-zo- ve gradanski rat i priprcmi
politickc reakcionarne zaokrcle.
Medutlm, ne mofce se re6i da
su ba§ svi u Ituliji siozni u bor-bi
protiv terorizma.
Ncma sumnje da drzava mo-?- .e dobiti ovaj sukobs teroristi-m- n.
Oni koji vodc dnfcavu zele
dobiti taj sukob. To jo pomalo
sumnjiCav komontar starog ko-muni- stc, Clana Dirckcije CK KPI
Umbcrta Toraccinija.
Onima koji nc zoic dobiti su-kob
s teroristima, ako lakvih
zaistn ima. na ruku idu i neki
ilntclcktualci, koji s visinc
poslnvljaju pita'njo: vrijodi li
branili ovu ropubliku? Misle
pri tome na grcskc koje je ona
,nn pm vila j probleme koje nije
rijcsilr.. Tnkva dilcma u ovo'm
Namibljci traze nezavisnost
Namibija je u previranju. Dosad potpuno obezvlaS6ena i ugnjetavana
сгпабка ve6lna, koja brojl 800.000 stanovnika, energl6no zahtjeva puna
prava I vlast, koju zasad grtevito drzi "ellta" bljellh stanovnika.-koj- ih Ima
samo 100.000. Pored ovih crna6klh demonstranata, kojl ullcama glavnog.
grada, Vlndhuka", protestlraju protlv raslzma I kolonljalnog zlostavljanja
zahtjevaju6i nezavisnost, I u druglm krajevlma Namlblje pokret za nezavis-nost
"Svapo" pokrece Slroke mase. OgorCenje je usmjereno na vlastl Iz
suejedne Juzne Afrlke, б1ја aparthejdna, rasistl6ka vlada od prije 11
godlna drzl Namlbiju pod najcrnjim kolonljalnlm rezlmorrv NekadaSnju
nJemaCku kolonlju јоб uvjek naseljava oko 36.000 Njemaca, koji su uglav-no- m
vlasnicl velikih plantaia. Rezlm Iz Juzne Afrlke drzl preko 30.000
svojih vojnika I placenika, koji pokuSavaju da produze odbrojane dane
kolonijalnom rezlmu. Na rijetko naseljenu Namibiju mnogi uplru poglede
otkako je utvrdeno da se kod gradica Svakopmund nalazi najbogatije
nalaziSte urana na svljetu.
SOVJETSKI LIST 0 BEOGRADSKOM
ZASJEDANJUKESS-- a
Moskva (Tanjug) — Sovjetski
Savez pozitivno ocjenjuje rezultate
beogradskog susreta. Sluzbeni
stav o tome iziozen je u subotu u
nepotpisanom redakcijskom 6lan-k- u
centralnog partijskog organa
"Pravda", "D kome se ukazuje na
pozitivnu ulogu neutralnih I nesvr-stani- h
drzava, i posebno, na koris-ta- n
doprlnos Jugoslavlje uspjeS-no- m
zavrSetku tog medunarodnog
foruma.
Prema sovjetskoj ocjeni, osnovni
rezuitati beogradskog susreta sas-toj- e
se u tome 5to je na njemu . "potvrdena tendencija razvoja po-puStanj- a",
Sto je "uvjerljlvo doka-zan- a
nemogudnost spajanja ozbilj-ni- h
napora u rjesavanju meduna-rodni- h
problema s mljeSanjem u
unutraSnje poslove drugih drzava",
pruzen otpor nastojanjlma da se
"naruSi ravnoteza" dogovora iz
Helsinkija I izokrene smisao zak-Ijucn- og
akta evropske konferencije
I Sto su odredeni putevi k nastav-Ijanj- u
procesa ucvr§6enja slgur--
okolicu Rima
vozaca iz Rima za
trenutku, katcgori6ki podsjecaju
komunisti i najvisc
koristi zbunjivanju i stu-panj- u
na scenu fa-sisti- 6ke diktature.
Jaka partija,
koja jc danas ncosporno
politifika snaga u
zemlji. sposobna da izvede na
ulicc milijunc ljudi, djclu-j- c
obazrivo, ali vrlo odlucno.
Pokrajinski partijski sekrotarf
sugotovo jedinstvoni u ocjeni da
je Alda Mora samo po-cct- ak. koji su otcli Mora,
vtKifM vOBg tfijn ttrVyTt' ' ~™шам&Ш?ЈиГ&У№МЏ?Г№п'5ПКЛ7У-г- ж
nostl i razvoja suradnje u skladu s
zaklju6nim aktom.
Vedi dio 6lanka posveden je
oStrlm kritikama stava delegacije
Sjed. Drzava I "nekih zemalja
NATO", za koje se kaze da nisu
doputovale u Beograd da bi ras-pravlj- ale
o јабапји slgurnosti i raz-vo- ju
suradnje u Evropl. "Pravda"
da su Sjed. Drzave, u suStinl,
zastupale protiv prihvadanja
prijedloga o "vaznim aspektima"
sigumosti i suradnje u Evropl i da
su zbog toga "pribjegle opstrukcio-nistiek- oj
taktici i demagoglji
pitanja o pravlma 6ovjeka".
DOLAZI CEAUSESCU
BikureSt (Agyerpress) — Ru-munj- ski
predsjednik Nicole Ceaus-esc- u
posjetit 6e Sjedinjene AmeriC-k- e
Drzave od 12. do 17. aprila.
Ceausescu odlazi u sluzbeni
posjet Sjed. Drzavama na poziv
атег1бкод predsjednika! Jimmyja
Cartera.
OTMICARI CE 5CI KRAJA
Dole policija temoljitopretrosa (naslici: identifikacija
na izlazu Firenzu) mnogi vjcruju da predstojo jos
nepriiatnija iznenadenja
socijalisti,
masa
zagovornika
Komunisti6ka
naj-organizlra- nija
sada
olmica
Oni
tvrdi
stav
oko
DO
ici cc do kraja, uvjeren je sekre-ta- r
Pokrajinskog kom'itcta Ca-labr- ije
Vidjcli smo prvi 6in.
Обекијсто drugi, dodao je po-krajinski
sckretar Sardinije.
Ono sto karakterizira ltaliju,
za razliku od drugih zemalja
Zapada, nije samo jaka Komu-nistifi- ka
partija i radniCki po-kret.
ncgo njegove solidnc, sva- -
lcodncvne vczc s masama. Oni
su uvjereni du jc tcsko dobiti
rat protiv naroda, bcz ob.ira na
odnosc snaga. I