Novosti, December 15, 1945

              "TKANA 2 NOVOSTI Subota 15 decembra 1945 NOVOSTI
Published every Tuesday Thursdav and Saturday by the
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
Registered in the Registrv Office for the City cf Toronto
cn the 24th day ol October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA: 205 Adelaido St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Kako najbolje pomoći staroj
domovini
Nedavno je Vijeće Kanadskih Južnih Slavena dalo u jav-nost
jednu neizmjerno važnu izjavu o tome: kako u buduće
-- aditi da bi se narodima Jugoslavije pružilo najviše pomoći
u ovim kritičnim danima izgradnje i obnove zemlje7 To pita-r- e
zaslužuje naročitu pažnju jer će pravilno razumjevanje i
mešenje istog odlučiti ne samo količinu naše pomoći tokom
-- astojnih mjeseci nego i njenu kakvoću — svrsishodnost
U izjavi Izvršnog Odbora Vijeća se pravilno podvlači da
r smo se i nadalje trebali pridržavati kolektivnog rada kac
o:novnog zaloga za maksimum uspjeha u tom bitnom radu
! -- kreni rodoljubi će se bezuslovno složiti sa takvim stanovi --
E'em Vijeća jer svaki pokušaj lokaliziranja našeg relifnog
rada ma koliko on bio dobronamjeran mora biti na štetu
aaljnje pomoći narodima Jugoslavije Gorko iskustvo naše
emgracije u nekim drugim zemljama je najbolji svjedok tome
Narodne vlasti nove Jugoslavije staraju se brižno za sve-koliko
pučanstvo zemlje bez obzira na narodnost vjeru spol
ih starost Načelo koje ih rukovodi u dodjeljivanju materijalne
pomoći je: pomoći gdje je pomoć najpotrebnija! Prihvatiti se
poslova koji su najpreči za ekonomsko i gospodarsko podiza-nje
zemlje u korist svekolikog naroda Pravednijeg i pravilni-jeg
načina za zbrigu naroda je nemoguće zamisliti u jednoj
zemlji cdje je briga za narod prva točka na dnevnom redu
Dosljedno tome kad organi narodne vlasti prime pošiljku od
jeće obuće ili hrane od UNRRE ili rodoljubivih iseljenika cne
tečno znadu kako i kuda ju raspodjeliti Što nam najbolje svje
doći nedavna izjava Crvenog Križa Jugoslavije da je kan~d
ska pošiljka relifa podjeljena u svih šest federativnih jedir~3
Dakle opet prema načelu — gdje je pomoć bila najpotrebni-ja
Iseljenici u Kanadi su taj postupak narodnih vlasti edu
ievljeno pozdravili svijesni da je time savjesno ispjn ma
njihova želja
To medjutim ne moie biti slučaj kad se pomoć u zem' n
ahe pojedinačno neorganizirano neredovnim putem k~j
tto e nedavno bio slučaj sa paketima koje su neki nal z~-- 1
aa slali svojima na domu preko naših mornara Za- - ra
nekchko razloga Tu zgMu su — na prvom mjestu - r„
koristiti samo neki naši zemljaci tj oni uz kanadske ct ?
i poslali pomoć svojima koji živu uz obalu Jadrana A i j ca
trijadama drugih' koji su rodjeni u ličkom ili hercegove--~- a
kr'--u što tek sa onima koji 3U rodjeni u Cmoj Gori Kordun
i c:nu Banatu i Bački' Da li i njihova rodbina ne zaz ' 3
pomoć' I te kako! Svi su se oni zajednički borili za od i
krv ljevali i ginuli za slobodu zajednički dijelili dobro us
zajednički će i sutra dijeliti plodove i tekovine četverogei „
rie divovske berbe Nebi li bilo poštenije bratskije i prav
nje da smo svu takvu pomoć uputili narodnim vlastima sela
ih kotara' ako smo već naumili pomoći svoju neposrednu
okolinu u domovini Samo tada bismo bili sigurni da će naša
pomoć biti bratski podjeljena da neće biti zavisti ljubomore
c možda i kriumčdrenja sa istom
Takav metod je najblaže rečeno sebičan i tudj istinskim
rodoljubima On jedino može rasplamsavati neslogu rnedju
'--
ama a na domu može samo podstrekivati crnu burzu Tko
ran može zajamčiti da onaj naš rodjak koji tim putem od nas
cnmi pedeset funti šećera ili sapuna neće sa time na crnu
burzu' Konačno tko nam može zajamčiti da našu pomoć ne
Šaljemo prikrivenom ili otkrivenom narodnom neprijatelju?
Sve su to pitanja koja bi naši iseljenici trebali trezveno raz-n- v
sliti prije nego će se riješiti na slanje "pomoći" tim putem
Slanje pomoći našima na domu putem poštanskih paketa
u-- bitno To pitanje ne trpi odlaganja No kanadske vlasti su
uvjestile Vijeće da im je "nemoguće slati pakete izravno u
Jugoslaviju jer nema veze" Drskost jedna Koja je svojstvena
samo neprijateljima napretka i mira! Ako Kanada dopušta
"'ane paketa u dojučerašnje satelitske zemlje kao Finska i
Italija ona to mora dopustiti i u demokratsku Jugoslaviju na-er- n
najborbenijem Savezniku Sve što moramo učiniti jeste
mobilizacijom javnog mišljenja prisiliti kanadske vlasti na us-postavu
redovnih i izravnih poštanskih veza sa Jugoslavijom
Ako e izgovor da nema ladja neka so Jugoslaviji povrate nje-žne
pa će ih biti To će biti jedino pravilno riješenje pitanja
can-- a pomoći putem ličnih paketa koliko za nai narod u Ka-nadi
toliko sa naše na domu Za riješenje tog pitanja potreb-ne
je dakle kolektivna a ne individualna akcija onih koji
su najbliži Atlantiku
Isti je slučaj sa lokalnim sabirnim akcijama za ma koju
cvrhu u našem rodnom selu kotaru ili kraju Nema sumnje
da nam je pedanj zemlje na kojoj smo rodjeni najbliži upravo
kao što nam je košulja bliža od kaputa No mi često zaborav-ljamo
da će nam i košulja izgoriti ako se zapali kaput Tako
j sa pomoću našem selu kotaru ili kraju Naše selo ne mo--ž
a biti sretno i zadovoljno to i odjeveno ako sva Jugoslavija
re bude sretna sita i odjevena Iz te osnovne činjenice proiz-az- i
da mi u dalekoj tudjini nismo u stanju prosuditi koje je
selo vile oštećeno a koje manje čija kuća je više porušena
a čia manje No jedne činjenice merarna bih svijesni — da je
potrebno svima od reda čitavoj Jugoslaviju Usprkos toga po-moć
je potrebna negdje vise a negdje manje Različiti pojedin--c
i krajevi imaju posebne i naročite zadaće Oncme koji se
svako jutro diže u četiri sata i nekoliko kilometara pfešcči do
mjesta gdje se gradi most bolnica ili škola potrebne su cipe-li
daleko vise nego zvonaru (mežnjeru) koji čitači dan ne iza-d- e
iz kuće Krajevima koji su vise postradali retem potrebna
je dakako pomoć daleko više nego cnima koji su manje osje-tili
invecersku čizmu i "domaća ' fašistički bič
O svemu teme narodne vlasti vode računa One se stara-ju
da zakrpe gde je rupa najveća — ako imaju čime krpiti
MARŠAL TITO
IZJAVA POLJSKIM NOVINARIMA
"Ja mislim rekao Je maršal Ti-to
da ovoga pata vWe nego ikada
u historiji aan slavenski narodi
treba da izvuku pouku da jednom
sauvijek moramo prijetiti sve
©no {to bi medju slavenskim naro-dima
moglo izazvati nesuglasice
koje bi mogle dovesti do toga da
jedan slavenski narod digne ruku
protiv drugoga svoga brata Jer
u historiji je uvijek bilo nekoga
tko je iskoristio medjusobnu brat-sku
netrpeljivost u svoje svihe U
konkretnom slučaju to je kroz
vjekove bio njemački osvajač nje-mački
imperijalizam On je u
ovom ratu bio došao do stepena
da je sebi kao cilj postavio ostva-renje
plana za potpuno istreblje-nj- e
Slavena a naročito naiih ma-lih
naroda u prvom redu ovdje na
Balkanu Mi ne vidimo Urugi izlaz
da se u budućnosti spriječi takva
U
NAČELNIKA GENERALŠTABA GENERAL-LAJTNANT- A
POFOV1ĆA
U četvrtak prije podne načelnik
Generalštaba Jugoslavenske armi-je
general-lajtna- nt Koča Popo-vi- ć
održao je konferenciju za
štampu sa stranim i domaćim no-vinarima
i tom prilikom dao im
s'ijedeću izjavu o doprinosu naje
N'arodno-oslobodilać- ke vo ki-- u
ratu protiv njemaćko-talijanski- h
zavojevača- -
"L toku rata protiv njemačko-talijanski- h
zavojevača
IBSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSMff
BSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSBSI
IBSSSSSSSSSSSS' JSSBSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSv
ISSSSSSSSSSSSSn' BSBbSSSSSSSSSSSbSSsV
sisssssssssssM
liSSSSSSSSSSSSSrk BslSS
1 šk TkVfiži'V
MARŠAL TITO I
katastrofa nego jedino da slaven-ski
narodi ostave na stranu one
sitnke koje bi ih mogle razdvajati
i da gledaju famo svoje krupne
zajedničke interese da budu du-hom
ujedinjeni i da budu u naj-tjeanj- oj
kulturnoj suradnji sto će
biti od koristi svima zajedno Sve
nas to oduvijek usmjeruje u prav-cu
tijesne kulturne ekonomske i
uopće sveslavenska suradnje Još
su svježi tragovi ove crne prošlo
sti U svakoj našoj zemlji kao i
u zapadnim zemljama bilo je up-ravljača
koji nuu slušali glas na-roda
i koji su se vezali s izvjesnim
elementima i nama slavenskim
narodima nenakloijenim država-ma
Razumije se da je to u kraj-noj
liniji vodilo onome do čega je
i došlo tj do katastrofe do toga
da smo mi bili razjedinjeni prepu-šteni
na milost i nemilost osvajač
ja je nesumnjivo jedna od zema-lja
koja je učinila srazmjerno naj-veće
napore i dala srazmjerno naj-veće
žrtve za izvojevanje zajed-ničke
pobjede Danas kada su na
dnevnom redu pregovori o izgrad-nji
mira u Europi u cilju njene
obnove i obezbjedjenla od budućih
agre na prirodan je velik' inte-res
koji inostrana javnost pokazu-l- e
?3 u 0 ra e:n ke Jugoslavije
u ratu 1 za zahtjeve koju ona po- -
IZJAVA
KOĆE
Jugoslavi
J4fBlKSSHiSHHBKBSaKl&l 3 ' IfLsssssssssssr £i hja!9feftsSSSSSSSKii
J% lli4 1 9fe& li?i-rilttiS-Sn
1 KvSI-a- K
I 9liflBSSSSsĐliBKBBSSBSs ~Jtđti f ijr2tr
--uHnl ffVfif iy&5
MBHvSnssBr
KOĆA POPOVIĆ za
Na nama je da im to omigujmo Sakupljanjem priloga za
ovo ili ono selo za jednu ih drugu svrhu to postići nećemo
Takvim metodom ćemo jedino stvoriti metež i kaos u našem
relifnom radu postrekivati i rasplamsavati uskrogrudni pro-vincijalni
i seoski patriotizam koji često graniči sa šoviniz-mo- m
i potpuno opsjeniti široki cbzor gledanja na novu Ju-goslaviju
kao državnu zajednicu jednakopravnih i slobodnih
naroda
To ne može biti naš cilj niti će naš narod u Kanadi prih-vatiti
taj metod rada jer bi to značilo odmagaa a ne poma-gati
Dosadanji orijaški uspjesi našeg pomoćnog rada naro-dima
Jugoslavije moraju biti neugasiva luč koja će nas pred-voditi
u daljnjem kolektivnom radu 2a pomaganje obnove i
izgradnje slobodne Jugoslavije
Ma koliko sve lokalne akcije za naše selo pokrajinu ili
kotar bile plemenite i dobronamjerne one mogu samo štetiti
našim kolektivnim naporima iz još jednog valnog razloga Sto
bi se — na primjer — desilo kad bi sutra Perušićani postavili
na dnevni red kampanju za podizanje Doma u Perušiću Ku-lja- ni
za podizanje crkve u Kuli Hreljani za podizanje škole u
Hreljinu a Bnbirci 2a podizanje spemenika u Bribiru' Sve
takve lokalne akcije bi se na prvom rrestu ograničile na sta-noviti
broj onih koji su neposredno zanteresiram a u daljnjoj
perspektivi bi paralizirale svaki pomoen: rad na kolektivnoj i
centraliziranoj osnovi One bi dale podstreka za slične akcije
u drugim selima i pokrajinama Rezultat takvog kaosa bi
neminovno bio materijalni neuspjeh svake od tih akcija i mo-ralni
poraz svakog daljnjeg relifnog rada na zemaljskom op-segu
Ako bi nas pak prilike ikada prisilile na takav metod
rada u što dvojimo mi ćemo i tada morati prevoditi ga na
jedan planski sporazuman i centraliziran način pod vodstvom
našeg Vijeća koje je oko sebe okupilo sve što slobodarski
osjeća medju ncdPm narodom u Kanadi
Mc&a daljnja pomoć obnovi i izgradnji zemlje može biti
uspješna jedino ako ona bude izražaj 'i plod naših kolektivnih
napora Pa kad smo složno 1 jedinstveno podigli bolnicu u
Lici mi ćemo povesti drugu treću petu i desetu kampanju
za podizanje bolnice škola čitaonica i spomenika u drugim
predjelima uvjek rukovodjeni načelom gdje Je pomoć naj-potrebnija
uvjet u sporazumu sa jugoslavenskim Crvenim
Križem koji je najbolje kompetenten da nam saopći gdje je
potreba najveća Samo kolektivnim naporima bih ćemo u sta-nju
prikupijcU tehničku pomoć narodima Jugoslavije orga-nizirati
strukovne gospodarske i druge ekipe koje će se na
jedan organiziram načm moći uputiti u Jugoslaviju i po dola-sku
staviti se na raspolcgonje narodnim vlastima
U moju čela stečeni dolar našeg iseljenika će doprinesu
najviše pcmoći rorodima Demokratske Jugoslavije ako bude
ulofen u tu svrhu na jedan planski i c-gani-zircn
način
Edo Jardas
0 MISIJI
koj armiji Hitlera 1 Mussolimja
Sjetimo se samo Sto je bilo $ Ma-lom
antantom Nijemci su punom
parom radili da je razbiju tj da
odvoje slavenske narode jedan od
drugoga Zatim je došao red na
balkanski blok Stalno su traženi
i stvarani uzroci za razdor izme-dj- u
čeKog i poljskog naroda iz-me- dju
poljskog i ruskog naroda
izmedju jugoslavenskog 1 bugar-skog
naroda Uvijek su neprijate-lji
slavenstva tražili način da me-dju
onim narodima koji graniče
sa slavenskim narodima koji ima-ju
dodir jedan sa drugim stvore
jednu branu jedan jaz koji bi ih
razdvajao da bi oni poslije lakše
mogli postići svoj plan Ja mislim
da je slavenstvo danas na dobrom
putu da se ti planovi vite ne poja-ve
Već su postignuti vrlo lijepi
rezultati sveslavenske suradnje i
ja mislim da tome mnogo pridono-si
činjenica što su u slavenskim
zemljama manje vise uklonjeni
stavlja prema pobjedjenim nepri-jateljskim
zemljama
Još u proljeće 1941 odbijanjem
sporazuma koji je izdajnička vla-da
Cvetković-Mače- k potpisala sa
osovinom i zbacivanjem ove vlade
sa vlasti narodi Jugoslavije se op-redleli- uiu
za svoiu nezavisnost
spriječavaju priključenje Jugosla-vil- f
bloku ncTesivnih država Kao
odgovor na to Njemačka i Italija
otpočinju rat protiv Jugoslavije
Zbog petokolonaštva vladajućih
krugova jugoslavenska vojska je
za nekoliko dana savladana Ipak
su time njemačko-talijans- ki zavo-ieva- či
izgubili dragocjeno vrije-me
l"poreno je izvodjenje njiho-vog
piana o munjevitoj likvidaciji
gu s otpora i savezničkih snaga
u Gr k Odložen je i napad Nje-mačke
na Sovjetski Savez Samim
tim pojačan je opći položaj demo-kratskih
snaga u Europi
c? u ljeto 1941 na poziv Ko-munističke
Partije Jugoslavije
počinju da djeluju nafi partizan-ski
odredi Od samog početka
pod rukovodstvom naJeg Vrhov-nog
£taba Narodno-oslobodilač- ka
vojska djeluje kao saveznička oj-s- ka
na jednom odsjeku općeg an-ti-faSistič- kog
fronta Jugoslavija
se nalazi u centru Ilalkana Bal-kan
ima za agreorski fašistički
blok vrlo veliku važnost On pred-stavlja
prije svega polaznu bazu
ofenzivne operacije u Istočnom
Sredozemlju i prema Dliskom Isto-ku
On je jedan od važnih puteva
za prebacivanje trupa i materija-la
u Afriku i Italiju Preko Jugo-slavije
se vrši snabdjevanje faši-stičkih
trupa u Grčkoj Preko Slo-venije
1 Julijske Krajine vode veo-ma
važne veze sa Italijom iz Aus-trije
i Madjarske odnosno Nje-mačke
U toku rata vojno-po'iti-č- ki
značaj jugoslavenskog ratišta
postaje sve veći
Uslovi ratovanja u Jugoslaviji
su izuzetno teški jer je redovna
jugoslavenska vojska potučena a
zemlja okupirana još u aprilu
1941 I pored toga akthnost i sna-ga
Narodno-oslobodilae- ke vojske
stalno se pojačavaju a uporedo sa
tim Vrhovni štab sve neposredni-j- e
uskladjuje naše operacije i ope-rativne
pravce sa savezničkim
operacijama u Africi i Italiji a od
1944 i sa operacijama južnog kri-la
Crvene Armije Jugoslavija da-kle
od 1941 pa sve do kraja rata
ostaje ratište u punom smislu te
riječi i to neobično aktivno rati-šte
Zbog djelatnosti naših sna-ga
na ovom odsjeku koji postaje
sve važniji neprijatelj preduzima
niz ofenziva i akcija velikog obi-ma
On mora da drži veliki broj
njemačkih i talijanskih divizija
koje na taj način protiv volje nji-hovih
upravljača nisu mogle biti
upotrebljene na glavnim europ-skim
frontovima Ovo dolazi do
naročitog izražaja onda kada se
na tim frontovima odigravaju od-lučujući
dogadjajt U ovom smi-slu
zaslužuju da budu naročito is-taknute
operacije naše vojske u
doba afričke kampanje savezni-čkog
iskrcavanja u Italiji kapitu-lacije
Italije za sve vrijeme tali-janske
kampanje kao i u završe-noj
fazi rata od ljeta 1944 do pro-ljeća
194S godine
Zbog stalno poja lane i sve sre-djen- ije
aktivnosti naMh jedinica
neprijatelj ne samo da nije mo-gao
— ni onda kada mu je to bilo
najpotrebnije — da oslobodi dio
svojih snaga iz Jugoslavije za
druge frontove nego je naprotiv
te snage morao stalno da poveća
va Evo konkretnih i pouzdanih
podataka o tome Krajem 1941 go-dine
bilo Je u Jugoslaviji 350 hi-ljada
talijanskih i 100000 njema
SLAVENSTVA
DOPRINOS NOV--E RATU PROTIV
NJEMAČKO-TALIJANSKI-H
ZAVOJEVAČA
BSSSSSSSSSSSSSSSSsflBSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSK
IbIssKIbhbHbVbIsssssssssssssssHK
--TsssMflKSPMsIHKSBsasstF'
oni anacionalni elementi koji su
rukovodili takvim radom i ito su
na upravu zemlje došli ljudi iz na-roda
i da je to jedna jaka garan-cija
da smo mi na dobrom putu i
da ćemo tim putem produžiti na
sreću i blagostanje slavenskih na-roda
U inostranstvu se mnogo govori
da je sada došla slavenska era Oni
to govore i misle u jednom nega-tivnom
smislu oni misle na im-perijalističke
tendencije Ja sam
duboko uvjeren da svi vi dijelite
samnom mišljenje da je to jedan
apsurd jer Slaveni ne teže da po
djarme druge narode Oni suviše
mnogo cijene slobodu jer su se u
svojoj historiji dugo morali boriti
za svoju slobodu i samostalnost
Oni cijene slobodu i svoju i drugih
naroda i nemaju nikakve težnje
da vladaju i ugnjetavaju druge
narode Naprotiv slavenska era
može se tumačiti samo u pozitiv-nom
smislu tako da Slaveni uje- -
čkih vojnika a sa okupacionim
madjarskim i bugarskim trupama
sve zajedno oko 25 kompletnih di-vizija
sa oko 510 hiljada neprija-teljskih
vojnika Krajem 1942 i u
prvoj polovini 1943 godine dakle
onda kada su borbe u Africi ušle
u odlučujuću fazu 1 za vrijeme sa-vezničkog
iskrcavanja u Italiji
cjelokupne neprijateljske snage u
Jugoslaviji porasle su na 33 kom-pletne
divizije sa oko CCO hiljada
vojnika od kojih oko 400 hiljada
Talijana 150 hiljada Nijemaca
Neposredno pred kapitulaciju Ita-lije
ovaj broj iznosi — uračunava-jući
dvije talijanske divizije u Ju-lijsk- oj
Krajini — 37 divizija da-kle
blizu 700000 vojnika od kojih
blizu 350 hiljada Talijana i oko
220000 Nijemaca
U ljeto 1944 od ukupnog broja
od 22 divizije sa oko 480000 voj-nika
broj njemačkih divizija po-rastao
je na 14 sa oko 350000
vojnika Krajem 1944 ima 15 nje
mačkih divizija sa velikim brojem
samostalnih jedinica ukupno u ja-čini
oko 400000 vojnika U to vri-jeme
naša vojska neposredno uče-stvuje
a Crvenom Armijom u beo-gradskoj
operaciji i aktivno obez-bjedju- je
južni bok Trećeg ukrajin-skog
fronta pri njegovom prodo-ru
u Madjursku onemogućujući
cjelishodnu upotrebu njemačke
"Heres grupe E" jake oko 350000
vojnika koja se povlači iz Grčke
nanoseći joj velike gubitke u ljud-stvu
i komandnom kadru i lišava
jući je cjelokupnog njenog teškog
naoružanja
Najzad pred početak opće ofen
zive Jugoslavenske armije u apri-lu
1945 u zemlji se nalazi još 13
njemačkih kompletnih divizija sa
oko 350000 vojnika Ova se ofen-ziva
kako po ciljevima tako i po
vremenu i prostoru potpuno ukop-čava
u opću ofenzivu Crvene Ar
mije u Podunavlju i savezničke
armije u Italiji U ovoj velikoj
operaciji naša vojska koja se u
medjuvremenu razvila u moćnu
savremenu armiju izvršava u pot-punosti
svoj dio zadatka zatim
opkoljava i izbacuje iz stroja jaku
njemačku grupaciju na prostoru
Dravograd-Celj- e - Celovec tako- -
djer opkoljava i natjeruje na ka-pitulaciju
97 njemački korpus u
Julijskoj Krajini i oslobodjava
Trst čime pruža dragocjenu po
moć savezničkim snagama koje
prodiru kroz sjevernu Italiju
Drugi važan rezultat djelovanja
naiih jedinka bio je paralizova- -
nje neprijateljskog saobraćaja
kroz Jugoslaviju i Julijsku Kraji-nu
Cijeni ee da je od kraja 1943
na glavnim prugama promet bio
sveden na 16 od sto maksimalnog
kapaciteta O zamašnoati ove ak-tivnosti
svjedoče slijedeći broje-vi:
izvršenih akcija na pruge
preko 10000
uništene i oitećene pruge
u kilometrima 1700
uništenih ili oitećenih sta-nka
849
uništenih K oštećenih
ture) a 90
uništenih iH oitećenih raz-nih
mostova 1100
uništenih t'i oitećenih
vozova 1300
uništenih iH oštećenih loko-motiva
oko 2X00
uništenih ili oitećenih
drumskih mostova preko 2100
Broj uništenih većih i srednjih
industrijskih objekata iznosi pre
ko 700
Držeći stalno velike alobodce te-rito- rv
paraliSući saobraćaj i uni- -
TerRjr''
dinjenf dt'iovno predstavljaju
jednu "i ii ' branu protiv ovako-vi- h
srednjovjekovnih pohoda pro-tiv
kulture i čovječanstva Sla-venska
kompaktnost znači jednu
snažnu i jaku garanciju ne samo
za budućnost Slavena nego i pro-tiv
svih pokušaja novih avantura
kao što je sada bila avantura Hit-lera
i Mussolinija U tome je mi-sija
Slavenstva da bude nosilac
mira nosilac sigurnosti u Europi
a ne nosilac nekog imperijalizma
Na osnovu čega oni uopće dolaze
do toga? Na osnovu toga što Sla-veni
sada traže ono što je po sva
kom čovječanskom pravu njihovo
što traže da njihovi dopada odvo-jeni
dijelovi budu ujedinjeni E nji-ma
Nekada su Slaveni kada su
bili slabiji kada su ih napadali
jači Germani Venecijanci i dr
izgubili izvjesne svoje dijelove i
sada kada oni imaju puno pravo
da te dijelove pripoje sebi da se
ujedine Sa svojom braćom sma-tra
se da je to imperijalizam Ra-zumije
se da se sa tim ne može
složiti nikakav zdravi razum i lo-gika
Ja mislim da je suradnja sa-veznih
zemalja krupna velika
stvar i da svi oni koji se za nju
zalažu ili na tome rade čine veli-ku
historijsku misiju Zato sma-tram
da je dužnost svih nas koji
se u pojedinim zemljama nalazimo
na rukovodećim mjestima da bez
svake rezerve radimo i srcem i
dušom na toj stvari To je naša
dužnost pred budućim generacija-ma
pred historijom
U historiji je bilo nekad nega-tivnih
i pozitivnih momenata Ml
smo mnogo griješili i gotovo sve
slavenske zemlje su griješile Ali
u našoj historiji ima i pozitivnih
momenata koji nas čine onim Što
ja sada tvrdim da jesmo: pozitiv-nim
faktorom u svijetu To treba
da bude svima nama Slavenima
zajedničko Nas treba da raduje
uspjeh svake zemlje a posebno
slavenske zemlje jer takav uspjeh
jest i naš uspjeh Uspjeh Poljske
je i naJ uspjeh i mi se njemu ra-dujemo
Uspjeh velikog Sovjet-skog
Saveza uspjeh koji je on po-stigao
u periodu od svršetka proš-log
rata do početka ovoga rata
bio je stavljen ne samo u službu
naroda SSSR-- a nego i u službu
slavenstva u službu čovječanstva
Dakle tekovine koje mi postiže
mo zajedno Jesu općeslavenske i
općečovječanske Eto tako ja gle-dam
na misiju slavenstva i na
produbljivanje i proširivanje ovih
odnosa "
žtavajući industrijske objekte na-ša
vojska je u znatnoj mjeri ome-la
pokušaj neprijatelja da za svo-je
ciljeve koristi naše ljudske re-zerve
i dragocjena prirodna bo-gatstva
Za sve vrijeme rata neprijatelj
je imao na našem ratištu sraz
mjerno vrlo velike gubitke kako
u ljudstvu i komandnom sastavu
tako i u materijalu Evo glavnih
podataka
Ubijeno je neprijateljskih voj-nika
i oficira:
1941 godine oko -h-- ~— 31000
1942 godine oko _ 52000
1943 godine oko 84000
1944 godine oko 120000
1945 godine oko 160000
Ukupno oko 450000
Pošto su sve borK bile veoma
ogorčene a i zbog tehničke nad-moćno- eti
kojom je neprijatelj ra-spolagao
sve do pred završnu fazu
raia i gubitci naše vojske su vrlo
osjetni Za sve vrijeme rata oni
iznose 305000 poginulih i oko
400000 ranjenih vojnika I oficira
to sačinjava oko 5 posto od cjelo-kupnog
predratneg stanovništva
Jugoslavije
Od važnijeg neprijateljskog rat-nog
materijala uništeno je I zap-lijenjeno:
raznih topova 4G80 mi-traljeza
13396 puiaka 591000
minobacača 7150 avijona 309
tenkova 928 motornih vozila oko
20000
Najzad treba istaći i to da se
doprinos naše vojske u ratu protiv
faUzma ne može svesti na čisti
vojnički efekat Po svojoj dosljed-noc- ti
i upornosti po svojoj nepo-kolebljivoj
vjernosti općoj savez-ničkoj
stvari oslobodilačka borba
naših naroda postala je primjer I
podstrek svim ostalim slobodolju-bjvi- m
porobljenim narodima Euro-pe
Ona je bila živi dokaz o mo-gućnosti
razbijanja takozvane
"europske tvrdjave" iznutra Ti-me
je ona Istovremeno najviše
doprinjela raskrinkavanja onih
protiv-narodn- ih krugova u svim
zemljama koji su prvo pod paro-lom
"nije vrijeme za borbu pro-tiv
okupatora" ustvari pozivali
narodne mase na pokornost i ubr-zo
postali aktivni earadnid oku-patora
pa samim tim i aktivni ne-prijatelji
velike demokratske koa-licije