Jedinstvo, November 14, 1961

              SSI jfWW" j#Ш wЛ jiдMијЖwшлFWm i f у t
ЈШ Ш1М мш ш ш мкгш Шк ш шш шгш I Iihm tmkeg Ht&rim t ptki
j ttodiinjtx prttptete:
Ш ммЈе 7 Mara
гшМц Лс1гв:
47$ Qw Strtol West
T&nmte $-- U, Ontum
Telefen AM J-it- f-
VOL. XIII. No. 83 (1177) TORONTO, TUESDAY, NOVEMBER 14, 1961 PRICE 8c PER COPY
OVI PREDLOZS 0
NJEMACKOJ
ProSlog tjedna u Moskvi su se pojavili novi prijed-lo- zi
o rjolenju njemadkog i berlinskog problema, za ko-j- c
se isprva mislilo da potjedu iz sovjetskih krugova,
a poslije je redeno da ih je udinio zapadnonjemadki am-basad- or
u razgovoru sa premijorom HruSdovim, radi ce-g- a
je pozvan na odgovornost po Adenaucrovoj vladi.
Po ovom prijedlogu najprije bi bio postignut spora-zu- m
izmedju Sovjetskog Saveza i tri zapadne sile (Sjed.
Drzave, Britanija i Francuska) o zapadnom Berlinu, ko-- ji
bi garantirao slobodu njcgovim gradjanima i oaigurao
voze sa vanjskim Bvijetom.
Potom bi Njemadka Demokratska Rcpublika dala
garancije da ce poStivati status zapadnog Berlina.
Zatim bi zapadne sile i Zapadna Njemadka dale
garancije da ce po§tivati suverenitet Njemadkc Demok-ratsk- e
Republike.
Poslije toga bi se poveli pregovori o zakljudenju
mirovnog ugovora sa Njemadkom.
Ovomc je predhodilo ne-koli- ko
vaznih izjava sovjet-skog
prcmijera IIru§dova o
Njemadkoj, nuklearnim po-kusi- ma
i opcem i potpunom
razoruZanju.
U svojoj izjavi povodom
izjave ameridkog predsjed-nik- a
Kennedy da Sjedinjcne
DrZave namjeravaju obnovi-t- i
nuklearne pokusc u atmo-sfer- i,
Hrusdov je rekao da
je Sovjetski Savez spreman
da potpise medjunarodni u-go- vor
o opcem i potpunom
razoruzanju koji ce ukljudi-t- i
i zabranu nuklcarnih po-ku- sa
za sva vrcmena. Zatim
je do'dao: "Ako je nmoridki
predsjednik zaista zabrinut
za sudbinu covjedanstva, za-St- o
no stavi svoj potpis uz
potpis se.fa sovjetske vlade
na ugovor o opcem i potpu-nom
razoruZanju ?"
U svojoj zdravici na vcli-ko- m
primanju u Krcmlju po-vodom
41-godi§nj-icc
Okto-barsk- e
rcvolucije HruSdov
je rokao da su pokusi nuk-learnim
oruzjem opasni za
ljudsko zdi-avlj- e, ali da je
dalcko opasnija upotrcba o-v- og
oiuiZja u ratu. On je 'do--
dao da put k obustavi nuk-lcarnih
pokusa vodi kroz
sporazum o sveopcem razo-ruianju.
HruSdov je uputio apel
zapadnim silama da se odi--
Kanada podupirc juzno- -
africkc rasistc i koloni- -
jalistickc sluznikc
Na zasjcdanju Gencialne
skupJtine UN u New Yorku
Kanada je istupila protiv
prijedloga da se Juzna Afri-k- a
isklju£i iz Ujedinjenih
naroda zbog proganjanja i
potginjavanja crnaca.
Kanada je takodjer istu-pila
protiv upotrebc UN tru-p- a
u Katangi sa ciljem da
se dokrajSi sluznifki Com-bco- v
re2im i Katanga pov-ra- ti
Kongu.
Tcska mdarska nesreca
u Jugoslav! ji
Zagreb. — U noci 9. novo-mbr- a
dogo'dila se teska nes-reca
u Mediimurskom uglje-nokop- u
u Murskom Sredi§-i- x
u kojoj je izgubilo zivot
desot rudara.
Prema izvje?tajima Stam-p- c,
u jami "Maj 3" u dubint
od 11G metara izbio je po-5a- r.
Od rudara koji su se na-laz- ili
na mjestu nesrece spa-sil- o
ih se pet.
Imena poginulih rudara
jesu: Aleksa Curin, Josip
Safaric, Mijo SoboJan, Stie-pa- n
Kutnjak. Franjo Kodo-b- a,
Martin Skrobar, Sljepan
Pintar, Ivan Vinko, Ivan
РегсЧс i Ivan Novak.
Osuda amcrickc
inlcrvcncijc
u Juznom Vijctnamu
Stalni sekretarijat Vijeca
africko-azijsk- e solidarnosti
sa sjedistem u Kairu nedav-n-o
je objavio saopcenje o si-tuac- iji
u Jul Vijctnamu.
U saopcenju se ukazuje da
pojacana imperijalistidka
intci-vencij- a SAD u Juznom
Vijctnamu prcdstavlja oz-bilj- nu
opasnost za mir ne sa-m- o
u jugoistodnoj Aziji, vec
u ditavom svijetu.
Konfcrcncija "svijet
bcz atomskih bombi"
U Akri jo saopceno da ce
se medjunarodna konfcrcn-cija
"Svijet bez atomskih
bombi" odrzati u glavnom
gra'du Gane od 11 —18 apri-l- a
iduce godine. Na ovu kon
ferenciju, koja je vec naz-van- a
"Skupstinom Akre",
priprcmni komitet ce poz-va- ti
oko stotinu najistaknu-tiji- h
boraca protiv nuklear-nog
oinizja iz Sitavog svije-ta- .
Unijc u B.C. cc iraziti
35-sa(- ni radm tjedan
RadniSko unije u Britans-ko- j
Kolumbiji ce tra2iti 35-sat- ni
radni tjedan u 'dolazc-di- m
pregovorima sa poslo-davcim- a.
Na nedavno odr2anoj ko-nvenc- iji
Federacijc rada
Britanskc Kolumbije zaklju-беп- о
je da se stvori ujedinje-n- i
front unija u torn pitanju.
Radi toga ce u 'decemgru bi-ti
sazvana posebna konfcrc-ncija.
Montgomery kazc da
cc Kina postati nuklc- -
arna sila
Kako javlja AP, britanski
feldmarSal Montgomery iz-raz- io
je uvjerenje da ce NR
Kina za tri godine postati
nuklearna sila. On je ovo re-kao
u televizijskom inten-ju- u
govoreci o svom posjetu
Kini i Mongoliji.
Prema njegovim rijeSima,
NR Kina mo2e postati nuk-learna
sila bez vanjske po-moc- i.
Subvencije
U Parizu je objavljen po-p- is
svih ustanova i organi-zacij-a
koje primaju od vla
de neku subvenciju. To je o-bja- vilo ministarstvo financi-ja-.
Ima ih oko 3.000.
Iz tog se popisa saznaje
da predsjedniStvo vlade su-bvencio- nira antialkoholna
drustva, a ministarstvo po-lfopriT-ede
propagandu za
3to vecu potroin ju vina ! p$l£w
sti medjunarodna atmosfera
od zategnutosti, da se obus-tav- e
nuklearni pokusi, da se
pridjc zakljudenju sporazu-m- a
o sveopcem i potpunom
razoruzanju i ugovora o mi
ni s Njemadkom. On je re-ka- o
da je sad na Zapa'du da
kazc svoju rijed.
Pentagon pojacava
kontrolu nad
Kanadom
Do januara 10G3. "obra-na- "
istocne Kanade ce pot-pun- o
preci u ruke ameridkih
militarista (Pentagona).
Postojanje takvog plana
iznio je komandant amerid-k- e
zradno baze u Brunswi-ck- u,
drzava Maine, pukov-ni- k
Edwin A. Doss.
Problcmi trcilHm'jsh'oij pokrefa Jedmstvo §Si
Kanadski radnidki kong-re- s
je oslabio za G6.000 61a-nov- a,
priznali su njegovi li-de- ri
na konvenciji Ontarij-sk- e
federacijc rada u Wind-sor- u
proslog tjedna.
Tih G6.000 unionista pre-dstavlja- ju
61anstvo cetiri u-ni- je
koje su iskljuScne iz
Kongresa zbog otimanja
clanstva (raiding) od dru-gi- h
unija ili su sc same po-vuk- lo
iz rcdova Kongresa
zbog njegova prdpusta da
obustavi napadajc na njih.
Lideri Kongresa su pono- -
vo napali unije koje pribje-gavaj- u
takvim metodama.
To je §totno za tc unije i ci-je- li
tredunijski pokret, re-kao
je podpredsjednik Kon-gresa
William Dodge.
Sa tim ce so slo2iti svi
pravi unionisti. Ali ce od-ma- h
postavit pitanje: Kako
to da lideri Kanadskog rad-ni£k- og
kongresa osudjuju
timstersku, sLferersku (po-moi-sk- u)
i druge unije zbog
Ne znam, moSda cete и pr--vl
mah pomisliti da se radi o
"stvarnim Judima", jer, kao
sto znate, £uda mogu da bu-d- u
svakojaka. Kao na prim-jc- r,
vidjeti danas negdje
srednjovjekovnu inkvizitors-k- u
kukuljicu, znaSi biti обе-vid- ac
"6uda nevidjenog."
Pa ipak vrlo 6esto ih se mo-2- c
vidjeti (u na§e atomsko
dobal) u Spaniji i Italiji.
Eto. to je stvarno !udo.
No, u redu, neka bude. Mi
demo se pozabaviti suvremc-ni- m,
"trivijalnim" 6udima s
kojima se mnogi susrecu
svakodnevno. KaJem, "trivi-jalnim",
jer tako se nekima
barem "cini": naime, onimi
kojih se nimalo ne ti2u. AH
ti6u se mene, ticu sc mnogih
drugih. I, vjerujte mi, kad
se dobro promislite morat
ccte se sloiiti sa mnom da su
to zaista £uda.
Cuda o kojima cu govoriti
u vezi su s radom. AH, prvo
toga postavljam jedno pita-nje:
da li stc se ikada pitali
sto je to rad ? Da li ste ika-da
malo dublje promislili o
tome? Ako jeste, onda ste
Raspirivanje ratne histerije radi pripremanja
naroda za prihvatanje nuklearnog oruzja?
razbijanje?
U ponedjeljak su u ci-jel- oj
zemlji Izvedene vje-zb- e
za obranu u slucaju
nuklearnog rata pod ime-no-m
Toscin II.
Sam premijer Diefena-ke- r
je apelirao na narod
da se priprema za slucaj
rata koji da nlje nelzbje-ziv- .
Premijer je rekao da ce
u slucaju rata Kanada biti
bojiste. Sa tim se svi slazu,
ali mnogi sc pitaju da li
nas od takve sudbine mo-g- u
spasiti "obrambene
mjere" koje se sada spro-vod- e.
Ne bi li bilo pravil-nij- e
da se pojacaju napori
za osiguranje mira?
Postoje i misljenja da
sadasnje "obrambene vje-zbe- "
sluze drugim svrha-m- a
umjesto obrane, nai-m- e,
da se pripremi narod
otimanja clanstva, a podu-pir- u
United Steclworkers u-n- iju
u njezinoj navali na
Mine-Mi- ll uniju? §tavise, o-- ni
su na ovoj konvenciji po-stup- ak
United Steclworkers
unijc prikazivali kao veliko
djelo. Glavni predsjednik
Kongresa Claude Jo'doin je
kazao da sc radi o "oslobo-djenju- "
radnika Sudburj' i
Port Colbornc.
Na konvenciji se naslo i
dobrih tredtmijskih lidera,
koji su kazali da sa torn pra-kso- m
(otimanjem clanstva)
treba prestati i da se sve u- -
nije trebaju ujediniti i zajc-dni6- ki
boriti za ra'dniSka
prava i intercsc, za mir i na-pred- ak.
To je govorio pred-stavn- ik
automobilskih radni-ka
iz Wandsora Charles
Brooks, predstavnik auto-mobilskih
radnika iz Osha-w- c
NcNeil i drugi. Ali njih
nisu posluSali, dapafc govo-ri- li
su im da cute.
Lideri Kanadskog radnic'-- Cuda
morali zakljuciti, barem
najjednostavnije, da jo to o-sn- ova
ljudskog opstanka.
Bez rada nema i ne moze bi-ti
nic'oga. Pa koliko god vi
razbijali glavu, zakljuit cc-te
konacno, naravno prctho-dn- o
dobro promotrivsi sve
stvari oko sebc. sve potrgb-stin- e,
njihovu primjenu, da
bez njih ne mozete biti, da
su vam neophodne za Zivot.
I, dakako, sjetiti cete se, da
ih je stvorio covjek svojim
radom, da je u njih uloZen
ljudski trud.
A kad razmiSljate o radu,
neminovno vam pada na um
i гГјсб radnik, i vi se leencte,
spoznavSi odjednom da ste
to i sami. Tu odmah zaista
pocnete cijeniti rad, i pomi-§lja- te
na gorku qinjenicu, da
oni koji stvarno uZivaju plo-do- ve
vaseg rada najmanje
cijene upravo rad i radnika.
No, kao radnik, vi stc svi-jes- ni
svojeg poloiaja. Vi s
preSesto s gorSinom sjetite,
da ste obiSna, kupljena ra-d- na
snaga. Dobro znate da
svaki dan prodate djelic svo-g- a
tijcla i zivota za nadnicu,
za prihvatanje nuklearnog
oruzja. Govor kojega je
proslog tjedna odrzao mi-nist- ar
obrane Harkness u
gradu Quebec ostavio je u-tis- ak
da vlada nije daleko
od najavljivanja takvog
koraka.
AH Kanadjani ostaju
neubjedjeni da je spas od
rata u nuklearnom naoru-zanj- u.
Oni se slazu sa iz-jav- om
suca Thorsona da
je to "gltipost". U istom
smislu posljednjih dana su
se izjasnili Dr. Hugh Ke-enleysi- de,
Dr. Arnold
Edinborough (urednik ca-sopi- sa
Saturday Night),
rab'm W Gunther Plaut,
rabin A. H. Feinberg i
drugi.
Razumni Kanadjani vje-ruj- u
da nema alternative
miru.
kog kongresa su na krivom
putu. Kongrcs je u posljed-nj- e
vrijeme izgubio GG.000
61anova zbog ncpravilnog
stanoviSta u pitanju odnosa
medju unijama, a ako nas-ta- vi
tim putem, posljedice
ce biti јоб i teze. Stvarno,
doci ce u pitanje i sam nje-go- v
opstanak.
Put naprijed je u jedins-tv- u
radnidkih unija. To jo
klju2no pitanje, rekao jo
Brooks na nedavnoj konven-ciji
unije elekti-icarski- h ra-dnika.
(Svracamo paznju na 51a-na- k
W. Kashtana, kojega
ccmo donijeti, u iduccm
broju).
Zalitjevi zeljcznicara
Unije ieljeznicarskih ra-dnika
cc traziti povislcu pla-ce
u iznosu od 11 posto, iz-jav- io
je njihov predstavnik
Frank Hall. nasih
Pise : A. K. — Tuloncanin
koja nikada no balansira s
trudom kojeg uloZitc. Tako
je bilo oduvijek, i tako jc
jo§ dandanas.
Ako ste se sloZili sa mnom
po vec navedenim postav-kam- a,
onda ste spremni da
idctc dalje. A kako dalje,
kuda? — predbaciti cete.
Zar nije i to vec dosta? Pa
dobro, ne bunite se — ja du
se muditi!
Sada si zamislite jednog
radnika, koji hoce da radi,
naime, koji traZi posao. Ako
ste jog uvijek buntovan, od
mah cete mi prigovoriti da
brkam stvari. Naime, rcdi
cete da radnik (iedno siro-б- е)
u stvari Zeli da se pro-d- a.
Pa dobro, nagodili smo
sc: on Zeli da se proda.
Kao pravi gradjanin (koji
zna svoja prava), on ce naj-prv- o
otidi na burzu rada,
gdie ce mu ditav sat udtivo
pridatf, samo da bi mu na
kraju rekli, da posla uopce
nema, jer, naravno, to je
burza rada. Radnik ce poku-njen- o
izici na ulicu. bespo-mocn- o
se osvmuti nekoliko
puta, i krenuti nekamo bez
H!Kf?f --.Si чв
Predvidjanja i stvarnost
Prije pet godina objavljen je izvjestaj Kraljevskc
komisije o kanadskim ekonomskim izgledima (Royal
Commission on Canada's Economic Prospects), kojoj je
na celu stajao ekonomist Walter Gordon.
Ovaj brizno pripremljeni izvjestaj (plod vilegodi-snje- g ispitivanja i proucavanja) je izmedju ostalog pre-dvidja- o: (1) da ce se nacionalna proizvodnja do 1980.
godine povecati sa 27 na 76 milijardi dolara ili skoro tri
puta, (2) da ce se prosjena zarada radnika povecati za
dvije trecine, (3) da cc radno rijeme biti smanjeno sa
55 na M sata tjedno u poljoprivredi i sa 41 na 34 sata u
industriji.
Ovih 'dana, upravo na pctu godi§njicu objave izv-jestaj- a, Walter Gordon je objavio knjigu pod naslovom
"Troubled Canada", u kojoj on priznaje da se kanadska
privreda ne razvija kako je prcdvidjao. Naprotiv, ona
sc nalazi u stagnaciji U pro51ih 5 godina nije se mnogo
poSlo naprijed. Proizvodnja po stanovniku je stvarno
opala za 4 posto! Besposlica je mnogo veca nego je
komisija predvi'djala.
Svoja predvidjanja o povecanju proizvodnje, poveca--nj- u
zarada, smanjivanju radnog vrcmena u druge stva-r- i
Gordon je temeljio na "dobroj upravi" (good mana-gement)
i "sreci", kazc novinar John Bird. Iskustvo po-kazu- je da je za postignucc tih ciljeva potrebno viSe od
toga.
Na televizijskom programu u proslu nedjelju Gor-don
je bio upitan kako rjesiti problem besposlice. On je
iznio vise prijedloga koji bi smanjili bcsposlicu, ali je
rekao da se ona ne moze potpuno odstraniti u dana§-nje- m
uredjenju. To je moguce jedino u socijalizmu, pri-zna- o
je Gordon, ali je odmah zatim dodao, da je on pro-tiv
socijalizma, jer prcdstavlja "regimentaciju".
Misli li Gordon i misle li ostali pobornici kapitalisti-cko- g
poredka da ce se radni ljudi miriti sa besposlicom
kad vide da ima izlaza? I misle li oni da se ljude moze
vjecito strasiti "rcgimentacijom"? Iskustvo zcmalja ko-je
su krenule putem socijalizma pokazuje da socijalizam
ne samo da rjeSava ckonomske problcme, nego samim
tim stvara uvjete za istinsku slobodu ljudi.
Zalitjevi unije elektricarskih radnika
GodiSnja konvenuja uni--f
je elektricarskih radnika
(UE) odrzana u Torontu je
zatrazila "nepoaredne prc-govo- rc
o пјстабкот pita-nju
radi postignuca mimog
гјебепја putem priznavanja
dviju пјетабкШ drzava".
Sporazum treba da se tcme-lj- i
na Potsdamskom ugovoru
koja odredjuje iskorjenjiva-nj- e
njcmackog militarizma i
nacizma i stvaranjc takvih
uvjeta da "NjomaCka nikad
vise ne ugrozi svojc susjede
i mir svijeta". dana
cilja. A u scbi cc обајпо po-navljat- i:
Pa to je dudo! Na
burzi rada nema posla samo
za to §to je burza rada! Pa
to je dudo ! . . .
Ali ovo je sitnica. Ispridat
cu vam nekoliko aktuelnih
zgoda u vezi sa zaposle-nje- m,
sa kupo-prodajo- m ra- -
dne snage. Modernc metode
zaista su "na visini". To su
paradoksi naSega dana . . .
Evo jednoj? sludaja.
Prije par godina traZio
sam posao u Sudbury. Dru-zi- o
sam se s jednim krsnim
Slovencom, s kojim sam je-dnog
dana (ta'da su sludajno
primali) poSao na INCO.
Srebreno-siv- a zgrada podr.o
Donovana ostala mi je u sjc-can- ju
kao najobidnija klao-nic- a.
Popeli smo sc (ako se
ne varam) na drugi kat i na-si!
se u dugoj, uskoj prosto-rij- i,
koja je bila dupkom
puna radnika. Prostorija je
s dvije stranc bila ogradje-na- ,
upravo kao ovdji tor. a
na "delnoi" ogradi su bila
mala vratasca.
Nakon jednog sata deka-nj- a,
naiao sam se konadno
Konvencija je dalje zat-razila
da se pristupi prego
vorima o opcem i potpunom
razoruzanju.
yUpucen je poziv svim nu-klearnim
silama da obustave
nuklearne probe pod zem-Ijo- m
ili nad njom.
Konvencija se dalje izja-snil- a
za ncutralnu Kanadu,
sto znaSi povlaCcnje iz voj-ni- h
saveza (NATO i N0-RAD- ),
koja cc odluJno ra-di- ti
za razoruzanjc i koegzi-stencij- u
drzava sa razli&tim
druStvcnim uredjenjem.
pred dudotvornim vratasci-m- a
tora. Slovcnac jc stajao
iza mene. Stupio sam kroz
njih i — naSao sc na vagi!
Cinovnik je, gledajudi na va-g- u
(a ne u mene) kratko re-kao:
— Prelagani ste za dva-des- et
funta. — Kimnuo jc
glavom prema stubama (s
druge strane ogradc), koji-ma
sam poSao i ubrzo so na-sa- o
na ulici. Ali nisam se do-bro
ni pribrao od iznenadje-nj-a,
a Slovenac jc vec stajao
kraj mene i glasno psovao.
— Pa sto je? — upitao
sam. — Barem si ti do?ta te-za- k.
— Da, ali rudarska knji-Zic- a
: kaZe mi da uvaZuju sa-mo
one iz Ontarija, a moja
je iz North-We- st Territorj.
Pogledali smo sc i protiv
volfe prasnuli u smijeh. A
onda je on rekao:
— Tako je, dedko. Snda
barem znam da smo stoka
— ovako se vaZe stoka. ?. ne
ljudi.
To je bilo sve.
Ali ovo su samo prodfor--
(Nastavak na str. 2)