Nase Novine, January 23, 1986

              : ЈГОДђДО --".:i%mmm: swpvo чјивт
Isедтrакг' i4l.'i.№Mf' !m.f IS
fHi as
Љ? 0)
№
If?
A 4i~ '
H f1 .f, --f ~ ( T O f ....
it- - '"', јШ: Vf- -
' misli
it: Lfkbav
.
© Ta osjecanja prema domovmi Jugosiaviji vecina starih iseije-nik- a
uspjesno prenosi na svoj podmladak
LANOVI iseljenickog drustva Boka
V_ iz Cikaga nijesu ponjeklom iz Boke
Kotorske, nego uglavnom iz Vasojevica, iz
sjevernog dijela Crne Goie To je ime dru-stvo
dobiio tPk nakon zemijotresa u Zrno,
Gon. kada je narocito stradalo podruqe
Boke Kotorske. Ova] svojevrsni primjer doIi-darnos- ti
i osjecanja zajodmstva samo je
jedan oa kamencica u bogatom mozaiku
cvrstih i plodnih veza ogromne vecme iselje-nik- a
iz Crne Gore sa svojom postojbmom
® Tradicionalni susreti
Odlazeci trbuhom za kruhom u daleke
krajeve svijeta, crnogorski iseljenici su
ponijeli i u srcu do danas zadrzali ljubav
prema starom kraju. Taj.patriotizam koji
oni uspjesno prenose i na svoje potomke,
dokazivana je cesto svijetlim djelima oda-nos- ti
i junastva u odbrani slobode svoje
postojbine u balkanskim i prvom i drugom
svjetskom ratu. Izraz toga je i znacajna
pomoc iseljenika nakon razornog zemijo-tresa
u Cmoj Gori.
Nijesu, naravno, samo nevolje svjedo-canstv- o
cvrstih veza iseljenika i njihovog
zavicaja. Te se veze potvrduju i ucv-rscuj- u
i cestim kontaktima i saradnjom,
narocito prilikom velikih iseljenickih sku-pov- a
i svecanosti, bilo u njihovoj novoj
domovini ill u starom zavicaju. Od takvih
prigoda poznati su tradicionalni godisnji
susreti iseljenika iz Crne Gore koji zive u
Kanadi i SAD, a odrzavaju se naizmje-nicn- o
u Detroitu, Cikagu, Njujorku i To-ront- u.
Posljednji takav susret odrzan je u
oktobru prosle godine u Torontu, a pored
nekoliko stotina iseljenika, predstavnika
zemlje domacina i nasih diplomatskih i
konzularnih predstavnika, prisustvovali
su im i predstavnici Matice iseljenika
Crne Gore. Osnovni sadrzaj pngodnog
kulturno-umjetnicko- g dijela programa,
koji je pozdravljeti pravim ovacijaml, bile
su Pjesme i igre naroda i narodnosti
Jugoslavije, koje je izvelo kulturno-umjetnick- o
drustvo Njegos sa Cetinja.
Iseljenici iz Crne Gore aktivno uce-stvuj- u
i u drugim manifestacijama na-predn- ih
jugoslovenskih iseljenickih orga-nizacij- a,
kao sto su Jugoslovenski festi-val
koji se svake godine odrzava
AUTOMOBILf
y.viV' лр wiVii-+f'- ',
'Л
Ponny na probnoj pisti
Jeftinomna americkom
jugoslavenskom
ocjenama brojnih
strucnjaka, ozbiljno bi mogla
konkurirati samo kola iz Repu-blik- e
Koreje.
Korejci su razvili modernu
proizvodnju automobila, a pre-ma
nadnicama su mnogo blize
jugoslavenskom minimumu ne-go
zaradama uobicajenim na
Zapadu. Drugim rijecima, imaju
pretpostavke da proizvode do-volj-no
kvalitetna i jeftina kola.
Uostalom, oni to vec rade uspje-sno
- osobito tvrtka Hyundai - izvozeci na zapadna trzista
od Italije do Kanade.
No, za razliku od Zastave,
korejski Hyundai krenuo je u
osvajanje zapadnog trzista s ve-ci- m
kolima, a sad priprema vo- -
patriotizarii".
u SAD, ill Jugosiovensko-kanadsk- i
dan koji se organizuju u julu i veze za
kanadski nacionalni praznik i godisnjice
julskih ustamckih dana u nasoj zemlji
Nijesu rijetke ni kulturne i sportske sveca-nosti
iseljenika u Crnoj Gori, koje se
najcesce odrzavaju u okviru tzv. iselje-nickog
Ijeta, koje zajednicki organizuju
matice iseljenika iz republika i pokrajina
Iseljenici tada posjete citavu nasu zemlju
© Posjete starom kraju
Iseljenici iz Crne Gore su u Sjevernoj
i Juznoj Americi . Australiji osnovali veliki
broj svojih drustava klubova u kojima se
sastaju, njeguju tradicije i obicaje starog
zavicaja i upoznaju se sa novim stremlje-njim- a
i dostignucima nase socijahsticke
zajednice. Posebno su aktivna drustva
Lovcen u Detroitu, Besa i Bratstvo
i jedinstvo" takode u Detroitu, zatim Bo-k- a
i Crna Gora u Cikagu, Crnogor-sko-albansk- o
Udruzenje u Njujorku,
Crna Gora u Torontu, kao i drustvo
Njegos u Sidneju i Melburnu.
5 ?K"
--
IV.;
zilo u klasi juga. druge stra-n- e
u Kragujevcu sad uzurbano
rade na novom 103 (premijera
u proljece iduce godine) vozilu
istih obiljezja kao sto je sada-sn- ji
korejski adut ponny.
tvrtki Hyundai u nas
malo zna, iako uspjesno proda-j- e
svoja vozila u nasoj nepo-sredn- oj
blizini, u Italiji. To je u
automobilizmu relativno mlada
tvrtka, djeluje od 1967. godine.
Proizvodnjom automobila poce-l- i
baviti 1973. godine, a pr-v- a
kola prikazali javnosti na
Torinskom salonu u listopadu
1974. godine. Ta prva kola
Hyundaija bila simbioza ja-pans- ke mehanike evropskog
dizajna.
Birajuci partnera Korejci
odlucili da motor, mjenjac
podvozje preuzmu od japanske
f б % ' VS 9%. ? ? i I ' rJ k . . ,-- ,.. § '.%
St '1,-WjK- j' t. : .
H .
San zivi
se
kao
tvrtke Mitsubishi. je zao-djenu- to
prilicno
nalik onu nas po-znat- og
Italiji.
Po istom receptu,
pokazao uspje-sni- m, danas. Naj-novi- ji
njihov ponny, tzv.
ima novitet
predhji pogon. No
koristi mehanikom
(sklopovi po licenciji
proizvode Korejij
talijansko odijelo.
je da je novog pon-nya
kreirao Giorgetto Giugia-ro- ,
jedan. od vodecih svjetskih
dizajnera, je nacrtao budu-c- u
zastavu toga
zakljuciti da ta dva auto-mobila
biti dosta slicna
radena po istom
Veoma znacajnu satadnji sa
ovim klubovima i uopste
Matica iseljenika Crne Gore,
koja pruza svestranu pomoc
svecanosti. Znaca-ja- n
dopnnos saradnji i boljem upoznava-ni- u
daje i njena ilustrovana revija Susre- ti, koja se salje na dvije hiljade
adresa. Veliko interesovsnje
medu vlada za nase udzbe-nik- e,
koji se skolama, formi-rani- m
pri kulturno-umjetniCki- m drustvima,
koriste za upoznavanje iseljenickog pod-mlatk- a
istorijom nasih naroda, za uce-nj- e
jezika i siicno. Matica ise-ljenika
Crne Gore poslala je prosle go-dine
Sjevernoj Americi vise
od udzbenika.
Pored ovako bogate kulturno-umjet-nick- e
saradnje, vrijeme po-krenu- te
su i mnoge inicijative za uspo-stavljan- je
veza iseljenika sa
starom domovinom.
Crnu Goru svakog Ijeta posjecuje veliki
broj iseljenika. Neki se duze
i obidu citavu zemlju, njene kulturne
istonjske turisticka i druga
mjesta. Cesto dolaze i njihova djeca,
koja tako koriste priliku da upotpune
svoje jezika, do-bav- e
nove knjige i suvenire.
Vlatko VUJOVIC
4iV f tlh: . :t
Г л ч -- 'vMii јм-чХ- Л - Alia v4K-'-- i r4vK v tS"TX( mVLii Tf Vm $ l ; ( ,
f- - ;ШВР иад
' ' г.,1Г?'Жг5 ЖШЖШШШШШЛ
S
O se
su se
su
su
i
su
se i
„5 Ц,
Pedro, lucki grad Kaliforniji kojem i radi oko 20.000
onny suparnik
Duznokorejska tvrtka Hyundai, kon-cer- n
koji objedinjuje 31 kompaniju s
ukupnim prihodom vecim od cetiri mi-lijar- de
dolara, s oznacava
najozbiljniji konkurent
u SAD
Sve to
karoserijom -
na dobro
Sunbeama - skrojenom
u
koji se u
meduvremenu
Korejci rade i
trece
kao
i nadalje se
Mitsubishi-j- a
se
zaodjenutu
Zanimljivo
karoseriju
koji
103. Iz se mo-z- e
ce
jer su
konceptu
kanku u
iseljenicima
oredstavlja
im o organi-zovanj- u
zajednickih
oko
iseljenickih
iseljenicima
u dopunskim
s
maternjeg
iseljenicima u
300
u posljednje
privrednih
zadrzavaju
i
spomenike,
poznavanje maternjeg
кЈл 'WmWlmM
u u Jugoslovena
pravom
Zastavi
u
generacije,
u
u
(kombi-limuzin- a sa pet vrata), a
iste su velicine (klasa cetiri me-tra- )
U tvrtki Hyundai proizvodnja
automobila gotovo je spo-red- na
djelatnost. Dosad je ka-pacit- et
za proizvodnju putni-cki- h
automobila 150.000
kola na godinu, a dovrsenjem
nove tvornice u mjestu Ulsan
povecan je za 300.000 vozila. Au-tomobil-ska
proizvodnja, medu-ti- m,
samo je dio djelatnosti kon-cern- a
koji djeluje na mnogim
industrijskim i poslovnim po-drucjim- a.
Koncern je osnovan poslije
drugog svjetskog rata i krenuo
je najprije u oblasti gradevinar-stva- .
S vremenom je narastao
na ukupno 31 kompaniju sa za-jednick- im ukupnim prihodom
KRIZA, DRSKOST
I MRZNJA
Uvjeren sam da jos nismo
navikli sebe da normalno zivi-m- o
svoje razlike, da zivimo, da-kl- e,
u njima i s njima. Dovoljrio
na primjer, da se utvrdi ma-ka- r
jedna jedina razlika u ne-ko- m sustinskom ili cak peri-ferno- m pitanju, a razlike, ni in-dividuals
ni drustvene, ne
mogu se ponistiti, pa da se od- -
mah konstatira kriza. U opcoj
krizi sve nam je pod plastem krize. Kriza je uopce probu- -
dila nestrpljenje u nama, arogantnost, drskost, netolerant- -
nost, nekolegijalnost, animalne obracune, agresivnost,
mrznju. Cemu nas sve to i kamo nas sve to vodi? (Georgi
Stardelov) VfgK
"' ЛЈШШдаЖ
Za krizu
jer
koje nas
ne, da se misle
radu. cesto
im vec misle
ili odu na neko
rukovodece. A cesto, veze sa
njihovom (Miroslav Vasiljevic)
I CINICI
Dok u skoli autoritarnost au-toritarn- ost se Omladinska
organizacija je politickih profesionalaca
karijeriste, bar one ne zele da svoj
se neko profesionalno on se
svaki koji se za hleb. On Ja
se vise tih politicara nego Stari
su neke su bez
opredeljenja, osim da u
KNJIZEVNOST ZA
MILICIONERE
je ta
na onu za decu i onu za
se penzioneri,
nema specijalizovane literatu- re za njih. Umobolni bi s da uloze bi
smeilleicpioonere; da bi to bzilai tirazi. Uostalom, zasto ne- nmaasesnpeepciijsamlieznoev?anIeli za naft siinz_a
ke?
oni deca
Priredio: Miroslav Lezaja
Ovako je za
da
iznosio
je,
po
vecim od cetiri
danas au-tomobils- koj
(proiz-vodnja
automobila,
te autobu-sa)- ,
zatim vagone lo-komot-ive,
elektroopre-mu- ,
plat-form- e
za istrazivanje nafte,
preradevine te jos mno-go
toga. Ta velika kompanija
svom ima bro-dars-ku
kompaniju osigurava-juc- e
Za Hyundai
da je jedna od
juznokorejskog industrijskog
A ne treba zaboraviti
da danas industrijski
dosizu posto
ce te kako
konkurent nasoj
OKUS VLASTI
samoupravljanja
najvecu odgovornost
mi, radnicka klasa, nismo
izvrsili snainiji pritisak na
na birokratiju. Ni-smo,
na zalost, sve
sanse nam pruza si-ste-m.
U sopstvenim redovima
radnicka klasa se ne razracu-nav- a
sa onim radnicima koji
ne zastupaju interese svog ko-lekti- va
i klase dok se nalaze na
odgovornim mestima.
Takvi kompro-mituj- u radnicku klasu. Nes-hvatlji- vo
je da se pojedinci, cim
okuse vlast, noci prome- -
pocnu drugacije oblace, i zaborave svoje
drugove Takvi pojedinci, sticajem okolnosti,
postanu funkcioneri, i dok mandat traje, na
sledecu funkciju, merkaju da bolje radno
mesto, uglavnom koje, nema
profesijom.
KARIJERISTI
porodici i jenjava,
uprkos proklamacijama.
rezervoar i
asimilira koji ugroze po-loz- aj. Ako bavi politikom, ponasa
kao i covek bori nije Slobodan.
plasim novih mladih starih.
imali bar ideale. Ovo cinici jasnih
zelje ostanu politic! (Bora Kuzmano-vic- ]
Opasna podela literature
odrasle:
mogu pobuniti za-st- o
mogli protest. Sapsvraimvom
mogla praviti
verujem
veliki
literature
Posebno za seliake a. nnsphnn o r-o,--
i,„ i i.i.-__-,. StetaricSnUe. jfeLrlUbiVOnieisuR4nl.imnvir) ni odrasli; nemaju pojma ni
volanom ponnya
(1984. godine]
milijarde dolara
Hyundai djeluje u
industriji
putnickih
kamiona i tegljaca,
proizvodi i
brodove,
kemijske proizvode,
alu-min- ij
i
u
sastavu i banke,
i
drustvo. kazu
glavnih poluga
napretka.
proizvodi
90 vrijednosti
ukupnog eksporta Qcito, Hyun-dai
biti i ozbiljan
Zastavi.
snosimo
ru-kovodst- vo
i
.iskoristili
raznim
radnici najvise
preko
politicka
odrzava
buducih
politickih
literatura
Opet skola
Smanjio se dan na pola —
Opet skola.
Opet. ono monotono
Skolsko zvono.
Opet Grci, opet Gali
1 ostali.
Prvo ghwom, onda kredom
.Bas tim redom.
Brisi — pisi, pisi — brisi
i uzdisi.
Opet prava, opet kriva —
Muka ziva,
Opet padez, opet sveza — Tiha jeza.
Smanjio se dan na pola —
Opet skola.
Dragomir Bordevic